Prosječna makedonska porodica sa ispodprosječnim životnim standardom

Sa jednom minimalnom kao ni sa prosječnom platom u Sjevernoj Makedoniji ne može se napuniti niti jedna potrošačka korpa. Za godinu dana ta je korpa 'teža' za skoro 17.000 denara (oko 270 eura). Ali taj novac je samo za hranu i račune, bez kredita. U regionu, Crna Gora ima najveće plate, a Srbija najnižu potrošačku korpu.

Da bi pregurala oktobar, četvoročlanoj porodici bilo je potrebno 51.514 denara (gotovo 840 eura) za hranu, račune za stanovanje, a samo po jedan skromni denar za odeću i obuću i lekove, izračunao je Savez sindikata (SSM).

Minimalna plata u zemlji je 18.000 denara ili skoro 300 eura, prosečna plata za avgust je 31.871 denar ili 520 eura. Dakle, porodici koja zarađuje jednu minimalnu i jednu prosječnu platu trebaće još 26 eura mjesečno da "sastavi kraj s krajem".

Potrebna je veoma složena matematika da se pregura mesec, kaže tridesetosmogodišnja Simona iz Skoplja.

To što je po struci ekonomista čini joj izračun malo lakšim. Prvo se plaćaju računi, ali zimi je to malo teže, pa se dešava da se plaćanje računa prolongira za dvije sedmice. Računi za struju, vodu i telefon idu od 8.000 do 10.000 denara (od oko 130 do 160 eura) mesečno. I ona i njen muž imaju po jedan kredit. U potrošačkoj korpi koju računaju u Sindikatu nema stavke za kredite.

"Dva sina idu na fudbal i košarku, za tu uslugu plaćamo 50 eura mjesečno. Dvoje djece uzimaju užinu u školi, košta 800 denara (oko 13 eura) mesečno, ali ima dana kada najstariji sin, koji je 7. razred, poželi nešto dodatno da kupi, pa uvek sa sobom nosi bar 100 denara (oko 1,60 eura), kaže Simona.

Porodični budžet se troši i na rođendane školskih drugara, a stariji sin ponekad ode u bioskop, za šta mu treba od 300 do 500 denara (oko 5 do 8 i nešto eura). Ona i njen suprug odavno su odustali od izlazaka i restorana, a Simona kaže da na posao pješači ili vozi bicikl kako bi uštedjela novac.

Potrošačka korpa za samo godinu teža za jednu minimalnu platu

Inflacija za godinu dana "pojede" 337 hljebova mjesečno. Cijene hljeba su bile i veće, ali nakon što je Vlada odlučila da kompanije koje proizvode hranu vrati na regulisano tržište za snabdijevanje električnom energijom, počele su malo da padaju.

Inflacija u oktobru u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosi 19,8 posto, ali su osnovni proizvodi skuplji za 30 posto. Za godinu dana, od oktobra prošle godine do sada, potrošačka korpa koju obračunava SSM teža je za 17.000 denara (oko 270 eura), odnosno skoro za jednu minimalnu platu.

"Ne računamo kiriju ili kredit u korpu, a svi smo svjesni da je svaka druga porodica u minusu zbog poskupljenja ili ima stambeni kredit ili kredit za vozilo", kaže potpredsjednik SSM-a Ivan Peševski.

'Da imamo crnogorske plate i srpsku potrošačku korpu'

U prosjeku, samo Srbija i Crna Gora žive bolje od Sjeverne Makedonije u regionu, pokazuju zvanični podaci.

U Srbiji, četvoročlana porodica u kojoj jedna osoba zarađuje prosečnu platu od 642 eura, a druga minimalnu platu od 281 ili 298 eura u zavisnosti od radnog vremena, može sebi da priušti minimalnu potrošačku korpu od 753 eura i da joj ostane novca.

Crna Gora ima najveće i prosječne i minimalne plate u regionu. Sa prosjekom od 718 eura i minimalnom platom od 450 eura, zadovoljni su mesečnom korpom od 781 euro i ostalo im je manje od 400 eura.

Potrošačka korpa u entitetu Federacije Bosne i Hercegovine je najskuplja i košta 1.455 eura. Uz prosječnu platu od 585 eura, također u Federaciji BiH, i minimalac od 271 euro, mogu sebi priuštiti nešto više od pola korpe.

Podaci za Kosovo su takođe nepotpuni od prošle godine. Tamo se minimalna plata kreće od 130 do 170 eura, a prosjek je 432 eura. Ne postoje minimalne informacije o korpi.

*Napomene u dnu teksta

Od penzije ostalo samo 'životinjsko carstvo'.

U zemlji 91.000 penzionera prima mjesečnu penziju do 11.500 denara ili manje od 200 eura. Ima još 66.000 penzionera koji imaju penziju od 11.500 do 14.000 denara (do oko 220 eura). To znači da polovina penzionera živi sa primanjima manjim od minimalnog.

Penzionerka Zora Trajkovska prima penziju od 18.000 denara (oko 230 eura). Na lekove troši 5.000 denara (81 euro) mesečno, za šta je ranije plaćala 3.000 (48 eura). Za kupovinu hrane, i za najjeftinije stvari troši još 4.000 (65 eura), ali joj je već sredinom mjeseca frižider prazan. Kćerka joj takođe pomaže da plati račune za struju, vodu i telefon.

"Penziju primam od 26. do 29. u mjesecu, sada je 16. novembar, a u novčaniku imam još 2.000 denara (oko 32 eura). Nisam kupovao meso četiri mjeseca. Ostao mi je samo novac za unuke da im kupim paket čokoladica 'životinjsko carstvo'", kaže ova penzionerka.

Za ove kategorije građana Vlada je prije dva mjeseca najavila pomoć, ali Skupština još nije izglasala potrebne izmjene da bi zakon stupio na snagu.

Penzije podijeljene po kategorijama od najniže koja je oko 150 eura do najviše od 1.000 eura vrijede za sve penzionere. Ali plate se takođe razlikuju po regionima. Najveće plate su u regionu Skoplja, a najmanje u sjeveroistočnom regionu.

Dejan Nikolovski živi u sjeveroistočnom regionu sa suprugom i imaju jedno dijete. Kao administrativni službenik prima platu nešto veću od minimalne, a minimalnu platu prima i njegova supruga, koja radi na lokalnom tržištu.

"Odmor i povoljan auto bili bi za nas 'misaona imenica' da moj brat ne radi na brodu. Kad smo mi bili mali išli smo na odmor tri nedjelje, pa 10 dana, sad dijete mogu da vodim samo nedjelju dana", kaže Dejan.

Živi u kući koju su sagradili njegovi roditelji, koji su bili obični radnici, ali su onda mogli da sagrade kuću od svoje plate. Za novi namještaj i renoviranje doma Dejan i njegova supruga sada moraju da dižu kredit.

Prema podacima Zavoda za statistiku za 2020. godinu, kategoriju siromašnih čini 7,9 posto zaposlenih i 7 posto penzionera. Jedna petina svih građana u zemlji je siromašna, pokazuje statistika.

Simona se takođe slaže da je teško živjeti na selu bez nekog od bliskih u inostranstvu.

"Olakšavajuća okolnost u vezi s našom garderobom su pokloni mojih rođaka iz Njemačke, koji dolaze u Makedoniju dva puta godišnje i kao Djed Mraz za sve donose torbe pune garderobe i obuće", kaže ona.

Procjene Narodne banke su da dijaspora godišnje pošalje oko milijardu evra.

još sadržaja o krizi i cijenama

Ima li izlaza?

Biće mnogo bolje od slijedeće godine, rekao je premijer Dimitar Kovačevski na tribini koju je organizovala vladajuća stranka Socijaldemokratski savez (SDSM).

"Kao osoba koja 22 godine radi u menadžmentu, koja dobro poznaje finansije i privredu, kažem vam da će iduća godina biti bolja i da ćemo zajedno uspjeti u tome. Zajedno ćemo prebroditi krizu nametnutu globalnim posljedicama vojne agresije na Ukrajinu", rekao je Kovačevski.

Opozicija, s druge strane, smatra da vladajuća stranka nema plan za izlazak iz krize i da će se samo još više zaduživati.

Tridesetosmogodišnja ekonomistica Simona iz Skoplja kaže, pak kako "ne postoji određena formula za najbolju matematiku i uštedu".

*Ispravke za infografiku: Plate i potrošačka korpa

Podaci o potrošačkoj korpi i minimalnoj plati u dijelu o BiH su podaci Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine i odnose se na entitet Federaciju Bosne i Hercegovine.

Pored toga, u svim državama regije metodologija izrade potrošačke korpe se razlikuje.

Tako naprimjer potrošačke korpe u FBiH, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji obuhvataju četveročlano, dok korpa u Srbiji obuhvata tročlano domaćinstvo.

Podaci iz Sjeverne Makedonije odnose se na oktobar, a ne avgust kako je pogrešno navedeno u infografici.