Neki od ambasadora Republike Sjeverne Makedonije, koji su za vrijeme vladavine Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) i Demokratske unije za intergraciju (DUI) poslani u misiju, a da nisu branili svoje teze pred Parlamentom, mogli bi biti vraćeni.
To će tražiti poslanici vladajuće većine ako Parlament, kroz autentično tumačenje Zakona o vanjskim poslovima, utvrdi da su ambasadori morali izaći pred skupštinski Odbor za spoljnu politiku, kao obavezan dio procedure slanja u diplomatsku misiju.
Procedura za autentično tumačenje je već pokrenuta i poslanik vladajuće VMRO-DPMNE Bojan Stojanoski, koji je podnio zahtjev, očekuje da dobije mišljenje Vlade kako bi se prešlo na naredni korak – održavanje sjednice Zakonodavno-pravne komisije u Parlamentu.
"Ja lično želim da se ovo pitanje protumači jer smatram da slanjem ambasadora bez odbrane teza pred poslanicima nije ispoštovan Zakon o vanjskim poslovima", rekao je Stojanoski za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ukoliko skupštinski plenum bude dijelio njegov stav, odnosno glasa za takvo autentično tumačenje, onda bi oni kao poslanici zatražili od Ministarstva vanjskih poslova (MIP) da opozove te ambasadore.
Stojanoski ne raspolaže brojem koliko je ambasadora u pitanju, a Ministarstvo vanjskih poslova je za sada suzdržano po tom pitanju. Nezvanično, ambasadora je najmanje deset, od kojih su neki karijerne diplomate.
Odbranu teza ambasadora pred poslanicima prethodna vlast je u više navrata preskakala u situacijama kada je bila suočena sa blokadom jer sjednice skupštinskog Odbora za vanjske poslove nisu mogle biti zakazane zbog blokade VMRO-DPMNE, koja je kao opoziciona stranka bila zadužena za ovo tijelo.
Predstavnici SDSM-a i DUI-ja bili su mišljenja da "saslušanje" u parlamentu nije obavezan dio procedure.
Različito tumačenje Zakona
Aktuelno rukovodstvo u Ministarstvu vanjskih poslova već je dalo mišljenje o ovom pitanju, ali ne žele da najavljuju naredne korake.
"U skladu sa zakonskim procedurama, Vlada dostavlja mišljenje o zahtjevu za autentično tumačenje Skupštini, a pošto se radi o Zakonu o vanjskim poslovima i MVP daje mišljenje Vladi. S obzirom na to da je postupak još u toku, smatramo da ovo nije trenutak kada treba razmatrati potencijalne implikacije ovog autentičnog tumačenja", rekli su za RSE iz MVP-a.
Dio zakona koji se različito tumači od strane različitih političkih tabora i koji sada podliježe autentičnom tumačenju nalazi se u članu 39. Zakona o vanjskim poslovima.
U njemu je opisana procedura, pri čemu se navodi da nakon što kandidat za ambasadora dobije odobrenje zemlje u koju treba da ide, počinju pripreme za stupanje na dužnost i one "traju najviše 60 dana i smatraju se završenim nakon razgovora sa ministrom i direktorima u Ministarstvu".
"Nakon završnog razgovora kandidat za ambasadora prezentuje svoje stavove o odnosima sa zemljom prijema ili međunarodnom organizacijom pred radnim tijelom Skupštine nadležnim za vanjsku politiku", piše u članu 39. koji je predmet zahtjeva za autentično tumačenje.
Bivši ambasador Ljupčo Arsovski, koji je bio među diplomatama koji su učestvovali u izradi zakona o vanjskim poslovima 90-ih godina prošlog vijeka, podsjeća da je tadašnja radna grupa tražila da se ubaci taj dio o odbrani teza u Sobranju. Iako, kako kaže, nije navedeno kao obavezno i nije predviđeno šta u slučaju da se Parlament preskoči, ideja je bila da se da značenje cijelom tom procesu.
"Ako u najvišem predstavničkom domu u državi parlamentarci kažu da nisu zadovoljni, onda se dobija ocjena koju niko ne može izbrisati, bez obzira što nije navedeno kao obavezno. Time smo željeli da damo veliki značaj samom ambasadoru u zemlji u koju se šalje, pokazujući da je prošao sve nivoe kući", kaže Arsovski.
Međutim, kaže da u situaciji kada su ljudi već poslani, "nema potrebe za političkim i partijskim kalkulacijama".
"Pogotovo zato što je finalno predsjednik bio taj koji je odlučio da ih pošalje, da zaštiti dignitet države jer smo imali mjesta gdje i po nekoliko godina nismo imali ambasadora", dodaje bivši ambasador.
INTERVJU Mickoski: Spreman sam na kompromis sa Bugarskom, ali da se ne spotičemo o nove prepreke ka EUKo je otišao bez odbrane teza?
Među takvim primjerima, kada je bivši predsjednik Stevo Pendarovski potpisivao ukaze za ambasadore bez odbrane teza u Sobranju, to je bilo sa ambasadorkom Sjeverne Makedonije u Bugarskoj Agnezom Rusi Popovskom. Za nju je, kako svjedoče medijske arhive, pet-šest mjeseci se čekalo da se tadašnji predsjednik Komisije za vanjsku politiku Antonijo Milošosku iz VMRO-DPMNE zakaže sjednicu tog tijela.
U istom periodu u septembru 2022. godine bez odbrane teze u Sobranju za ambasadora u Belgiju otišao je i karijerni diplomata Metodija Belevski.
Iz kabineta Pendarovskog tada su tvrdili da nije bilo preskakanja zakonske procedure, odnosno da je zakonska obaveza ambasadora zaokružena iznošenjem teza pred Kolegijumom Ministarstva vanjskih poslova.
I bivši ministar vanjskih poslova Bujar Osmani je u izjavama novinarima tvrdio da to nije zakonska obaveza, nego više da se pokaže dobra volja za inkluzivnost i uključivanje parlamenta.
U međuvremenu, nakon promjene vlasti u zemlji, Ljubomir Frčkovski je podnio ostavku na mjesto ambasadora u UN-u nakon što je Ministarstvo vanjskih poslova izašlo s tvrdnjama da je bilo "finansijskih nepravilnosti" u djelovanju, što je on negirao, nazivajući optužbe "prljavim konstrukcijama".
Sjeverna Makedonija, prema podacima sa web stranice Ministarstva vanjskih poslova, ima ambasade u 43 zemlje i u osam međunarodnih organizacija.
Nakon promjene vlasti poslije parlamentarnih izbora 8. maja, Ministarstvo je na konsultacije pozvalo i druge ambasadore. Među njima je i Vesel Memedi, koji je ambasador u Rimu, a razlog je bio što je u februaru navodno sam obavijestio talijanske vlasti da su putne isprave s nazivom Republika Makedonija nevažeće.
Na konzultacijama u Skoplju bio je i ambasador u Bukureštu Andrej Žernovski, za kojeg je šef diplomatije Timčo Mucunski rekao da postoje "ozbiljne indicije za nesavjesno postupanje povezane sa formalno-pravnim aspektom njegovog stupanja na funkciju".
Epilog ni za Memedija ni za Žernovskog još nije poznat.
I ambasador u Tirani Dančo Markovski bio je na razgovoru sa Micunskim,, ali u odnosu na rezultate popisa stanovništva u Albaniji, odnosno o aktivnostima makedonske diplomatije u tom kontekstu. Ipak, Markovski ostaje na dužnosti u Tirani i nije na popisu ambasadora koji će biti vraćeni u zemlju.