Pristup Sjeverne Koreje prema Južnoj Koreji uveliko se promijenio tokom proteklih decenija. Posljednji istup lidera Sjeverne Koreje koji je Južnu nazivao "zakletim" i "glavnim neprijateljem" i prijetio da će je "uništiti" nuklearnim oružjem, veliki je pomak od ranije spremnosti na dijalog i rasprave o mogućem ponovnom ujedinjenju.
Naime, prema izvještajima državnih medija od utorka, 16. januara, Sjeverna Koreja je službeno kao ključni cilj napustila ideju ponovnog ujedinjenja mirnim putem. Najavljujući drastičan zaokret, lider Sjeverne Koreje, Kim Džong Un, rekao je da Sjever više ne vidi Jug kao "partnera pomirenja i ponovnog ujedinjenja" već kao neprijatelja kojeg mora da pokori, ako je potrebno, i putem nuklearnog rata, pišu svjetski mediji.
Kimov 'neuobičajen' potez
Lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un je rekao kako ujedinjenje sa Jugom više nije moguće i da se treba promijeniti ustav zemlje kako bi se Južna Koreja označila kao "glavni neprijatelj".
Kako je javila državna medijska agencija KCNA, prenosi BBC, tri organizacije koje se bave pitanjima ujedinjena će se ugasiti.
Dvije Koreje su podijeljene od završetka Korejskog rata 1953., na komunističku Sjevernu Koreju i demokratsku Južnu Koreju i svaka strana je nastavila da tvrdi kako ima legitimitet nad cijelim Korejskim poluostrvom. Među njima nije potpisano primirje i zato su tehnički i dalje u stanju rata.
Govoreći u Vrhovnoj narodnoj skupštini, u ponedeljak, 15. januara sjevernokorejskom parlamentu sa malo stvarne moći, Kim je rekao da ako izbije rat na Korejskom poluostrvu, ustav zemlje treba da reflektuje pitanje "okupacije", "ponovnog zauzimanja" i "inkorporacije" Juga.
- Kim naložio vojsci da 'uništi' SAD i Južnu Koreju ako dođe do rata
- Kim Džong Un prvi put izrazio zabrinutost zbog pada nataliteta i pozvao žene da rađaju
Predsjednik Južne Koreje je rekao da će odgovoriti "višestruko jače" na bilo kakve provokacije Sjevera. U slučaju da Sjever bude provocirao, predsjednik Južne Koreje, Jun Suk Jeol je rekao da vojska njegove zemlje ima "ogromne sposobnosti da odgovori".
Govoreći za BBC, doktor John Nilsson-Wright, šef programa za Japan i Koreje, Centra za geopolitiku Univerziteta Cambridge, opisao je govor Kima kao "nezapamćen" i rekao da je "jako neuobičajeno" za lidera Sjeverne Koreje da odustane od politike ujedinjenja. Takođe je dodao da "rizik eskalacije treba da bude shvaćen ozbiljno".
Kim jača proizvonju nuklearnog oružja
Posljednjih decenija, ponovno ujedinjenje dvije Koreje je postalo manje vjerovatno kako je rastao ekonomski jaz između dvije države i kako se produbljivalo međusobno neprijateljstvo.
Kim je krajem decembra prošle godine na partijskom sastanku iznio svoj novi stav prema Južnoj Koreji i ponovio ga u Vrhovnoj narodnoj skupštini, 15. januara najavljujući reviziju ustava, ali i nove smjernice propagandnoj mašineriji koje se odnose na uklanjanje terminologije "mirnog ponovnog ujedinjenja", "velikog nacionalnog jedinstva" te da se više Južnokoreanci ne nazivaju "sunarodnicima" kako bi Sjevernokoreanci na Jug počeli da gledaju kao na "stranu zemlju" i "državu najvećeg neprijatelja", piše New York Times.
Kim je posljednjih mjeseci postepeno najavljivao novu politiku kritikujući Južnu Koreju zbog produbljivanja vojne saradnje sa Washingtonom. Proširenje zajedničkih vojnih vježbi sa SAD pod konzervativnim južnokorejskim predsjednikom Jun Suk Jeolom, Kim je okarakterisao kao opasne provokacije i rekao da je to razlog da se poveća proizvodnja nuklearnog naoružanja te zaprijetio da će ga upotrijebiti protiv Južne Koreje.
"Mi ne želimo rat, ali takođe nemamo namjeru da ga izbjegavamo", rekao je Kim pred Skupštinom. "Ako neprijatelj započne rat, naša republika će odlučno kazniti neprijatelje mobilizacijom vojne sile uključujući i nuklearno naoružanje."
Uz iskazivanje podrške Kimovoj novoj politici prema Južnoj Koreji Skupština je prekinula rad vladinih agencija koje su promovisale razmjenu dvije Koreje, dok je prije toga, početkom januara, ugasila radio program i propagandne internet stranice koje su govorile o ujedinjenju, kako su naveli južnokorejski zvaničnici. Kim je takođe naredio da se uklone spomenici posvećeni ujedinjenju dvije Koreje.
Kim je nagovijestio veliki zaokret u politici od kada je njegova direktna diplomatija sa bivšim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom propala 2019. godine bez uključivanja Amerike u program za nuklearno naoružanje Sjevera ili da se odustane od međunarodnih sankcija nametnutih Sjevernoj Koreji.
Vaš browser nepodržava HTML5
Trumpov istorijski iskorak na tlo Sjeverne Koreje
Odustajanje od doktrine ujedinjena
Dramatično redefinisanje politike između dvije Koreje preokrenulo je 50-godišnji pristup doktrine koju je zastupala Sjeverna Koreja te otvorilo prostor za nove vojne sukobe naročito duž pomorske linije razgraničenja gdje su se i ranije dešavale smrtonosne konfrontacije, piše The Times.
Do sada su i Seul i Pjongjang predlagali detaljne dokumente koji su razmatrali mogućnosti ponovnog ujedinjenja u kojima bi saradnja vodila ka labavoj federaciji ili o eventualnom spajanju država, iako nikada nije došlo do konkretnih koraka.
Nova politika Sjeverne Koreje sve to odbacuje i tretira Južnu Koreju kao odvojenu državu, koja je naseljena stranim neprijateljima prije nego sunarodnicima i koja je predmet "aneksije" prije nego "ujedinjenja".
"Ako Republika Koreja", rekao je Kim govoreći o Južnoj Koreji, "naruši čak i 0,001 milimetar naše teritorije, vazduha i voda, to će biti shvaćeno kao provokacija."
Promjena nagovještava odustajanje od decenija doktrine Sjeverne Koreje koje su provodili Kimov otac Kim Džong Il i djed, Kim Il Sung kao njegovi prethodnici na čelu države, a koja je težila ujedinjenju sa Jugom mirnim putem, čak i onda kada je signalizirala spremnost na rat.
Međukorejski odnosi u mutnim vodama
Politički zaokret Pjongjanga gura međukorejske veze na nepoznatu teritoriju dok se militarizacija ubrzava širom regije, napisao je Wall Street Journal. Sjeverna Koreja približila se Rusiji, opskrbljujući je naoružanjem u jeku ratnih napora u Ukrajini i oživjevši trgovinu s Kinom. Južna Koreja je proširila vojnu saradnju sa SAD i Japanom.
Kim je treća generacija lidera iz iste porodice Sjeverne Koreje čija retorika je i ranije imala zlokoban prizvuk, ali neki posmatrači su zaključili da posljednji zaokret u tonu ide mnogo dalje od prethodnih tipičnih prijetnji iz Pjongjanga.
Tri generacije lidera Sjeverne Koreje, s lijeva na desno: Kim Il Sung, Kim Džong Il i njegov sin Kim Džong Un.
"Ako se, kao što sumnjamo, Kim uvjerio da nakon decenija pokušaja ne postoji način za angažovanje Sjedinjenih Država, njegove nedavne riječi i djela ukazuju na izglede za vojno rješenje", napisali su na web-stranici 38 North, kako prenosi Wall Street Journal, Robert L. Carlin, bivši Američki pregovarač sa Sjeverom i Siegfried S. Hecker.
Drugi upozoravaju da je posljednja promjena vjerovatno dio poznate taktike Sjeverne Koreje. "S obzirom na politički pejzaž, Sjeverna Koreja traži nove načine da podigne tenzije", rekla je Jean H. Lee, istraživačica East-West centra na Honoluluu. "Nazivanje Južne Koreje neprijeteljem broj jedan, je taktika Kim Džong Una koji se nada da će uznemiriti regiju i unijeti nelagodu među Južnokoreance."
Tokom decenija, Sjever se generalno kolebao između angažmana s lijevo orijentisanim južnokorejskim administracijama i sukoba s konzervativnim administracijama. Trenutne napetosti odgovaraju tom obrascu, a južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol, konzervativac, kaže kako vjeruje da se mir može postići samo snagom, naglasio je Wall Street Journal.