Američki Kongres podržao je zakon kojim se predsjedniku daju veća ovlaštenja za uvođenje sankcija prekršiocima ljudskih prava širom svijeta, čime je dopunjen zakon koji je ranije razbjesnio Kremlj.
Zakon poznat pod imenom "Magnitsky globalni akt za odgovornost zbog kršenja ljudskih prava" usvojen je 8. decembra u Senatu sa 92 glasa za i 7 protiv, kao dio šire legislative koja predstavlja pravac američkih odbrambenih prioriteta sljedeće godine.
Nove zakonodavne mjere modelirane su nakon što je Magnitsky akt, izglasan 2012, dizajniran za kažnjavanje Rusa koje je Vašington označio kao kršioce ljudskih prava tako što im je zabranjen ulazak u SAD i određeno zamrzavanje svih sredstava koje imaju u toj zemlji.
Zakon se zove po ruskom advokatu i zviždaču Sergeju Magnitskom koji je otkrio ogromne poreske prevare u Rusiji. Magnitsky je uhapšen, a potom je umro u ozloglašenom moskovskom zatvoru 2009. Zapadne vlade i međunarodne grupe za ljudska prava tvrde da je bio mučen i da mu je uskraćen medicinski tretman.
Većina od 39 Rusa koji su nakon usvajanja Magnitsky akta došli pod udar tog zakona bili su ljudi koji su ili povezani sa njegovom smrću ili sa poreskim prevarama vrijednim 230 miliona dolara koje je Magnitsky identifikovao dok je radio u investicionoj firmi Hermitage Capital Menagment.
Razbješnjen američkim zakonom, Kremlj je iste te 2012. godine usvojio kontramjere, odnosno zakon kojim se onemogućava građanima SAD da usvajaju rusku djecu, kao i zabranu ulaska određenom broju Amerikanaca u Rusiju.
Veliki kršioci zakona
Nova i sveobuhvatnija zakonska regulativa daje ovlaštenja predsjedniku SAD da može uvesti zabranu izdavanja viza, zamrzavanje finasijskih sredstava ili bilo koje druge kaznene mjere svima čija su meta zviždači koji otkriju korupcijske prevare ili građani koji se kažnjavaju zbog izdražavanja osnovnih prava, slobode govora, religije ili prava na okupljanje.
Na meti američkog predsjednika naći će se i strani vladini zvaničnici koji su umješani u "značajnu korupciju", kao što je nelegalno prisvajanje državne imovine ili prikrivanje nelegalno stečene imovine u offshore oazama.
Predlagači, predvođeni demokratskim senatorom Benom Cardinom, prvu verziju su vezali za zakon o odbrani da bi osigurali podršku
Senat je prošle godine usvojio samo jednu amandmansku veziju, ali je njegova budućnost u Predstavičkom domu bila neizvjesna. Stoga su njegovi predlagači, predvođeni demokratskim senatorom Benom Cardinom, prvu verziju vezali za zakon o odbrani da bi osigurali podršku, izjavio je jedan neimenovani zvaničnik Kongresa upoznat sa procedurom.
Zbog velikog zakona o odbrambenoj politici, službeno pod nazivom "Nacionalni odbrambeni autorizovani akt", ovo je bio dio zakona koji je morao proći, budući da ima uticaja na američke vojne operacije širom svijeta.
Sada se očekuje da odlazeći američki predsjednik Barack Obama potpiše zakon. U Predstavničkom domu zakon je prošao ranije ovog mjeseca.
"Veliki kršioci ljudskih prava i oni koji su umiješani u ozbiljnu korupciju ne mogu izbjeći posljedice svojih akata, čak i ako njihove sopstvene zemlje izbjegnu da ih kazne", naveo je u obrazloženju Cardin, dodajući da "posjeta SAD i korištenje naših finansijskih institucija i privilegija neće biti dozvoljeno najgorim akterima međunarodnog sistema".
Malo protivnika
Nove mjere neće se odnositi samo na Rusiju, ali je zakon tokom prolaska kroz kongresne komitete bio suočen sa onim što su članovi porodice Segeja Magnitskog i njegovi saradnici nazvali "snažnom lobističkom kampanjom", koju je tiho podržavao Kremlj, da bi učinili sve na podrivanju uveliko prihvaćenog narativa o poreskim prevarma i smrti Magnitskog.
Ipak zakonska regulativa, bilo da se odnosila na sam Magnitsky akt ili na amandmane u sklopu cijelog zakona o odbrani, imala je vrlo malo protivnika.
Najpoznatiji od njih i poznati skeptik u Konkresu bio je republikanac Dana Rohrabacher, koji je putovao u Moskvu i navodno se susreo sa predstavnicima kancelarije ruskog Državnog tužilaštva, kao i bliskim saradnicima ruskog predsjednika Vladimira Putina.
U Potkomitetu za vanjske poslove, na saslušanju dan uoči glasanja, Rohrabacher je ponovio svoj argument da takva regulativa koja se tiče ljudskih prava ne treba da nosi ime Segeja Magnitskog, sugerišući da bi Rusija nepotrebno mogla biti uvrijeđena i isprovocirana.
"Mislim da su Rusi na pogrešan način tretirani u slučaju Magnitskog jer ovakav naziv zakona moguće sugeriše da je nešto učinjeno što još uvijek nije dokazano", rekao je on na sjednici Potkomiteta za Evropu, Euroaziju i hitne mjere, kojim inače predsjedava.
Ako mjere postanu pravosnažan zakon tj. predsjednik ga potpiše, još je nejasno da li će Obamin nasljednik u Bijeloj kući koristiti ovlasti kada preuzme dužnost 20. januara.
Izabrani predsjednik SAD Donald Trump je, naime, dao više signala da sa Rusijom želi mnogo pomirljiviji pristup, a osim toga pokazao je veoma malo interesa za globalne probleme zaštite ljudskih prava.