Okruglim stolom o temi "Prvi ratni zločin u BiH 1992. godine - zločin u Sijekovcu", 23. marta u Banjaluci počeo je program obilježavanja 20 godina od stradanja Srba u tom naselju.
Regularne snage Republike Hrvatske 26. marta 1992. godine, zajedno sa paravojnim formacijama iz tadašnje BiH, u selu Sijekovac kod Bosanskog Broda počinile su zločin nad srpskim civilima - ubile devetoro ljudi, i to porodica Zečević, Milošević, Trifunović i Radanović.
Prema riječima direktora Centra za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske Janka Velimirovića, cilj okruglog stola je da se podsjeti na razmjere zločina koji se dogodio u Sijekovcu:
„I da pošalje poruku pravosudnim institucijama da se taj zločin treba procesuirati i da treba imati prioritet, bez obzira što je prošlo toliko vremena i što smo mi bili svjedoci što se sudilo i za događaje iz 1995. godine. Stvarno nema opravdanog razloga da se izbjegava. Mi se nadamo da će u suđenju Zemiru Kovačeviću, koje vjerujemo da će uslijediti ove godine, mnoge stvari oko tog zločina biti raščišćene.“
Posebni odjel za ratne zločine tužilaštva BiH sumnjiči Zemira Kovačevića da je kao pripadnik HVO-a učestvovao u ubistvima mučenjima, nezakonitom zatvaranju, prisiljavanje na prinudni rad i pljačku imovine civila srpske nacionalnosti na području Sijekovca u toku 1992. godine.
Marko Grabovac, predsjednik Udruženja za traženje zarobljenih, poginulih boraca i civila opštine Brod i predsjednik Republičkog odbora za traženje nestalih lica, istakao je da su porodice žrtva razočarane jer ni nakon 20 godina još niko nije odgovarao, niti su pronađeni posmrtni ostaci tri žrtve ovog zločina:
„Mi smo najviše ojađeni i nezadovoljni radom Tužilaštva BiH i, naravno, Haškim tribunalom koji je dobio ekspertizu i krivičnu prijavu o tom zločinu i nije uopšte je uvažio i nije ni pokrenuo. Očekujemo da će neko započeti makar sa jednim slučajem, ne gledajući uopšte gdje i o kome se radi. A porodice više ne žele ni da pričaju o tome zato što oko toga do sada nije bilo ništa“, kaže Marko Grabovac.
Učešće Vojske Hrvatske
Poseban problem u procesuiranju ovog zločina moglo bi biti i to što su u njemu učestvovale i regularne jedinice iz susjedne Republike Hrvatske, smatra Velimirović:
„I što bi suđenje za ovaj zločin ustvari trebalo biti suđenje ili u obadvije države istovremeno, ili u jednoj državi, a da se sudi svim počiniocima, bez obzira iz koje države dolaze.“
Za Vladu RS i Republički centar za istraživanje ratnih zločina ovaj događaj je bio najava početka rata u BiH.
„Baš 1992. to je prvi ratni zločin. Zato smo i naglasili da je 1992. godine, jer imamo i događaje iz 1991. koji se vežu za eventualne ratne zločine, a to je period kada je još postojala SR Jugoslavija, kada BiH nije bila međunarodno priznata. Ovaj datum je značajan po tome što je to masovan zločin, što imamo, dakle, više žrtava, u ovom slučaju devet žrtava civila, i što su u njemu učestvovale snage iz susjedne Hrvatske i domaće snage. Pod čijom komandom i kakve su bile, to je drugo pitanje, to je za istražne organe, ali je značajno da je već 3. marta formiran krizni štab u Bosanskom Brodu i da je bila formirana 101. bosanskobrodska brigada HVO-a. Dakle, imamo vojne elemente sa strane tadašanje RBIH, i zato je to“, navodi Velimirović.
I za Ismeta Đuherića, aktuelnog predsjednik Skupštine opštine Brod, rat u BiH je počeo u Brodu.
„Strateški položaj tog dijela - i rat je u Brodu krenuo. Da li je to 3. mart ili 26., ali mislim da je 3. mart, ali rat u BiH je krenuo u Brodu“, kaže Đuherić.
********
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Žrtve još čekaju pravdu, zločinci na slobodi
Završeno glavno haško suđenje Šešelju
Život se ipak polako vraća u Ravno
Sjećanje na zločin nad Srbima u Sijekovcu
*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Regularne snage Republike Hrvatske 26. marta 1992. godine, zajedno sa paravojnim formacijama iz tadašnje BiH, u selu Sijekovac kod Bosanskog Broda počinile su zločin nad srpskim civilima - ubile devetoro ljudi, i to porodica Zečević, Milošević, Trifunović i Radanović.
Prema riječima direktora Centra za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske Janka Velimirovića, cilj okruglog stola je da se podsjeti na razmjere zločina koji se dogodio u Sijekovcu:
„I da pošalje poruku pravosudnim institucijama da se taj zločin treba procesuirati i da treba imati prioritet, bez obzira što je prošlo toliko vremena i što smo mi bili svjedoci što se sudilo i za događaje iz 1995. godine. Stvarno nema opravdanog razloga da se izbjegava. Mi se nadamo da će u suđenju Zemiru Kovačeviću, koje vjerujemo da će uslijediti ove godine, mnoge stvari oko tog zločina biti raščišćene.“
„Mi smo najviše ojađeni i nezadovoljni radom Tužilaštva BiH i Haškim tribunalom koji je dobio ekspertizu i krivičnu prijavu o tom zločinu i nije uopšte je uvažio i nije ni pokrenuo", kaže Marko Grabovac.
Marko Grabovac, predsjednik Udruženja za traženje zarobljenih, poginulih boraca i civila opštine Brod i predsjednik Republičkog odbora za traženje nestalih lica, istakao je da su porodice žrtva razočarane jer ni nakon 20 godina još niko nije odgovarao, niti su pronađeni posmrtni ostaci tri žrtve ovog zločina:
„Mi smo najviše ojađeni i nezadovoljni radom Tužilaštva BiH i, naravno, Haškim tribunalom koji je dobio ekspertizu i krivičnu prijavu o tom zločinu i nije uopšte je uvažio i nije ni pokrenuo. Očekujemo da će neko započeti makar sa jednim slučajem, ne gledajući uopšte gdje i o kome se radi. A porodice više ne žele ni da pričaju o tome zato što oko toga do sada nije bilo ništa“, kaže Marko Grabovac.
Učešće Vojske Hrvatske
Poseban problem u procesuiranju ovog zločina moglo bi biti i to što su u njemu učestvovale i regularne jedinice iz susjedne Republike Hrvatske, smatra Velimirović:
„I što bi suđenje za ovaj zločin ustvari trebalo biti suđenje ili u obadvije države istovremeno, ili u jednoj državi, a da se sudi svim počiniocima, bez obzira iz koje države dolaze.“
Za Vladu RS i Republički centar za istraživanje ratnih zločina ovaj događaj je bio najava početka rata u BiH.
„Baš 1992. to je prvi ratni zločin. Zato smo i naglasili da je 1992. godine, jer imamo i događaje iz 1991. koji se vežu za eventualne ratne zločine, a to je period kada je još postojala SR Jugoslavija, kada BiH nije bila međunarodno priznata. Ovaj datum je značajan po tome što je to masovan zločin, što imamo, dakle, više žrtava, u ovom slučaju devet žrtava civila, i što su u njemu učestvovale snage iz susjedne Hrvatske i domaće snage. Pod čijom komandom i kakve su bile, to je drugo pitanje, to je za istražne organe, ali je značajno da je već 3. marta formiran krizni štab u Bosanskom Brodu i da je bila formirana 101. bosanskobrodska brigada HVO-a. Dakle, imamo vojne elemente sa strane tadašanje RBIH, i zato je to“, navodi Velimirović.
I za Ismeta Đuherića, aktuelnog predsjednik Skupštine opštine Brod, rat u BiH je počeo u Brodu.
„Strateški položaj tog dijela - i rat je u Brodu krenuo. Da li je to 3. mart ili 26., ali mislim da je 3. mart, ali rat u BiH je krenuo u Brodu“, kaže Đuherić.
********
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Žrtve još čekaju pravdu, zločinci na slobodi
Završeno glavno haško suđenje Šešelju
Život se ipak polako vraća u Ravno
Sjećanje na zločin nad Srbima u Sijekovcu
*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.