Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, pozvao je u četvrtak Rusiju da prestane podržavati režim Bašara al Asada i da se počne boriti protiv organizacije "Islamska država" u Siriji.
Kako raste zabrinutost zbog ruskog angažmana u Siriji i upada u turski zračani prostor, prvi čovjek Alijanse je poručio da je NATO spreman da brani sve saveznike uključujući i Tursku od svih prijetnji.
"NATO je spreman da pošalje trupe u Tursku da bi branili svog saveznika od ruskih upada tokom bombardovanja u Siriji", poručio je četvrtak ujutro Stoltenberg.
Istovremeno, Velika Britanija kritikuje Mosovu zbog eskalacije građanskog rata u Siriji koji je već odnio 250.000 života za više od četri godine rata.
Francuski predsjednik Francois Hollande rekao je dan dan u Evropskom parlementu u Strazburu da bi rat u Siriji, ukoliko se ništa de preduzme, mogao postati "totalni rat".
Ministri NATO-a u Briselu, po svemu sudeći, u četvrtak će se baviti dominatno sirijskom krizom i njenom esklacijom jer se i Rusija uključila u vazdušnu kampanju, upadajući tokom prošlog vikenda i u zračni prostor Turske, inače članice Alijanse.
Stoltenberg to zove "zabrinjavajućom eskalacijom".
Jens Stoltenberg
"U Siriji vidimo zabrinjavajuću eskalaciju ruskih vojnih aktivnosti. Mi ćemo procijeniti ovaj razvoj događaja, kao i posljedice po sigurnost saveznika. Ovo je posebno važno zbog nedavnog ruskog kršenja NATO-ovog vazdušnog prostorai", poručio je Jens Stoltenberg uoči sastanka.
Stoltenberg je nabrojio vidljivo i snažno rastuće vojno prisustvo Rusije u Siriji, preko vazdušnih udara, te udara krstarećim raketama, ali i upada u vazdušni prostor Turske, zbog čega su u neprekidnom kontaktu sa turskim vlastima.
"Plašim se da Rusija ne gađa 'Islamsku državu', već da su njihove meta, uglavnom, druge opozicione grupacije i da oni samo podržavaju režim. Stoga, pozivam Rusiju da preduzme konstruktivnu i kooperativnu ulogu u borbi protiv 'Islamske države', a ne da nastavlja da pruža podršku Asadovom režimu, jer podrška režimu nije konstruktivan doprinos, mirnom i dugotrajnom političkom rješenju u Siriji", kaže generalni sekretar NATO saveza.
I pored upozorenja da je NATO spreman da brani vazdušni prostor Turske od Rusije, ministri Alijanse, za razliku od SAD koje su odbacile mogućnost vojne saradnje sa Rusijom u Siriji, razmotriće na koji načnin da privole Rusiju da pomogne u rješavanju krize, računajući da ni Moskvi ne odgovara da bude uvučena u dugotrajan konflikt.
"Mora postojati prelazno političko rješenje", uvjeren je Stoltenerg.
"Rusija opasnu situaciju u Siriji čini još opasnijom", kaže britanski ministar odbrane, Michael Fallon, tražeći od Moskve da na bolji način iskoristi svoj uticaj na Asada.
Michael Fallon
"Mi ćemo pozvati Rusiju da konkretno prekine sa huškanjem Asadovog režima, već da iskoristi svoj uticaj konstruktivno da Asad zaustavi bombardovanje sopstvenih civila, kao i da izbjegavaju upotrebu nenavođene projektile u oblastima koje ne kontrolišu Asadove snage", kaže Fallon.
U NATO-u postoje značajne razlike oko aktuelnih političkih kriza u svijetu i ulozi Moskve u svemu.
Istočnoevropske članice NATO, koje se takođe plaše Rusije, žele zadržati fokus na ukrajinskoj krizi, dok je za ostale sada primat borba protiv "Islamske države" i sirijska kriza, što bi, donekle, moglo usporiti jedinstveni odgovor 28-članog bloka.
Francuska i Britanija, dvije glavne evropske sile u Alijansi, su na zajedničkoj poziciji po kojoj bi njihovih novih 5.000 trupa za brzo reagovanje uz NATO granice, potencijalno trebalo upotrijebiti za stabilizaciju postkonfliktnih vlada u Siriji i Libiji.
"Moramo se usaglasiti oko dugoročnog pristupa Rusiji. Ali, NATO-u je potrebna strategija i na svojim južnim granicama. Svijet se mijenja i Alijansi je potrebno da razvije strategiju prema kojoj će moći da reaguje na više strana istovremeno", poručuje Adam Thomson, britanski izaslanik u NATO-u.