Dok se još sliježe prašina nakon dramatičnog pada sirijske vlade, neke zapadne zemlje nagovijestile su da bi mogle biti otvorene za saradnju s novim vlastima koje trenutno smatraju terorističkom organizacijom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Tri ključne evropske prijestolnice ukazale su na mogućnost promjene stava prema grupi Hajat Tahrir el-Šam (HTS), islamističkoj militantnoj organizaciji koja je 8. decembra preuzela Damask.
Pročitajte i ovo: Ko je vođa sirijskih militanata koji je srušio Asada?Ove naznake uslijedile su nakon komentara predsjednika SAD Joea Bidena, koji je razmišljao o tome kako se retorika ove grupe promijenila dok su se nastojali distancirati od svoje prethodne povezanosti s Al-Kaidom: "Kako preuzimaju veću odgovornost, procjenjivat ćemo ne samo njihove riječi, već i djela".
Odgovor novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa bio je nejasan u pogledu toga kako bi se politika prema Siriji mogla razvijati tokom njegovog mandata. Izjavio je jednostavno da "to nije naša borba".
Međutim, i njegova administracija će morati donijeti odluke o pristupu Siriji.
"Mislim da će se puno razgovarati o tome kakvu vrstu vlasti HTS planira formirati", rekla je Fatima Ayub, politička analitičarka i istraživačica za Bliski istok i južnu Aziju iz Vašingtona.
"Možda ćemo vidjeti dinamiku sličnu onoj u Sudanu, sa ublažavanjem sankcija u zamjenu za normalizaciju odnosa s Izraelom. Ima mnogo velikih pitanja na vidiku, a nisam sigurna da HTS (u ovoj fazi) ima odgovore."
Jasno je da pozicija HTS-a kao vodeće sile u Siriji nakon svrgavanja predsjednika Bašara el Asada predstavlja dilemu za zapadne vlade. Prije toga, kao relativno manja oružana grupa koja je kontrolisala sjeverozapadnu provinciju Idlib, lako je označena i uglavnom ignorisana.
Međutim, čini se da HTS sada ima preveliku ulogu za takav pristup, pa zapadne vlade oprezno prilagođavaju svoj stav.
Privremeni ministar vanjskih poslova Francuske, Jean-Noel Barrot, izjavio je za Radio France Internationale 8. decembra da je HTS "islamistički pokret" koji mora "pokazati iskrenu želju da tokom tranzicije ukloni ekstremizam, islamizam i džihadizam". Dodao je da će izaslanik ove sedmice otputovati u Damask.
Njemačka je zauzela sličan stav. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Sebastian Fischer rekao je da će se postupci HTS-a, kako bi se distancirali od prošlosti, ocjenjivati prema njihovom odnosu prema civilima te etničkim i vjerskim manjinama.
U Velikoj Britaniji, ministar kabineta Pat McFadden izjavio je da će "brzo" morati biti donesena odluka o tome hoće li HTS biti uklonjen s liste terorističkih organizacija.
Pročitajte i ovo: Kako Rusija prikazuje svoj debakl u Siriji?Još nije jasno koju će ulogu HTS igrati u Siriji nakon Asada. Ali ako se potvrdi kao ključni igrač, zapadne vlade djeluju zainteresovane da zadrže otvorene opcije.
"Zapad bi trebao suočiti se s novom realnošću na terenu", rekla je Dareen Khalifa, viša savjetnica Međunarodne krizne grupe.
"Treba postaviti jasne kriterije za HTS, a ako ih ispune, trebalo bi preispitati sankcije i zabrane koje bi mogle biti prepreka miru i sigurnosti u Siriji nakon Asada."
Ovakav pristup bi se razlikovao od onoga prema Afganistanu pod talibanskom vlašću, gdje su zapadne vlade zadržale distancu od ekstremističke grupe čija su rasprostranjena kršenja ljudskih prava i stroga ograničenja za žene više puta osuđivane.
"Ne vidim da HTS zabranjuje djevojčicama da idu u školu. Mislim da su umjereniji od talibana", rekla je američka analitičarka Ayub.
"HTS ima mnogo pitanja na koja treba odgovoriti, jer je vođenje rata vrlo različito od upravljanja državom. Vidjeli smo, na primjer, kako su se talibani mučili s ovom tranzicijom u Afganistanu. Još uvijek ima mnogo otvorenih pitanja."
Iako zapadne vlade djeluju oprezno u prilagođavanju stava prema HTS-u, jasno su dale do znanja da ništa neće prihvatiti bez dokaza. Biden je naglasio da grupa ima vlastitu "mračnu historiju terorizma i kršenja ljudskih prava".
Pročitajte i ovo: Da li će Kurdi platiti najveću cenu Asadovog pada?Zapad se također priprema za scenarij u kojem stabilna nova vlada možda neće nastati, a prijetnja ponovnog jačanja ekstremističke grupe "Islamske države" (IS) ostaje realna. Dana 8. decembra, američki zvaničnici su saopštili da su ratni avioni izveli udare na, kako su naveli, 75 ciljeva IS-a u Siriji.
Druga zabrinutost su zalihe hemijskog oružja koje je posjedovala Asadova vlada, a koje bi mogle pasti u pogrešne ruke. Izrael je saopštio da je izveo napade na objekte povezane s ovim pitanjem.
Situacija u Siriji ima i potencijalni uticaj na domaću politiku u brojnim zemljama. Milioni Sirijaca pobjegli su iz zemlje tokom razornog građanskog rata koji je izbio 2011. godine, a postavljaju se pitanja koliko njih će željeti ili moći da se vrati kući.
Stotine njih formiraju redove na sirijskim granicama s Libanom i Turskom. Prisustvo velike populacije sirijskih izbjeglica izaziva napetosti u obje zemlje, kao i u Evropi.
U Njemačkoj je objavljeno da će odluke o azilu za Sirijce biti zamrznute dok situacija ne postane jasnija. Visoki opozicioni zvaničnik pozvao je na finansijske poticaje za povratak sirijskih izbjeglica, dok je ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser izjavila da je "prerano" za takve razgovore.
Vaš browser nepodržava HTML5
Kraj Assadove ere: Nada ili haos