Kada je 'ne' prepoznato u zakonu o silovanju? 

Nakon dvije godine u proceduri Evropska unija je početkom maja dobila prvi zakon protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni brak, nasilje na internetu, poput dijeljenja intimnih slika bez pristanka biće od sada kriminalizovane u zemljama Evropske unije. Ali, ne i silovanje. Zašto?

Iako je Evropska komisija inicijalno predložila izmijenjenu definiciju silovanja koja bi bila zasnovana na nedostatku pristanka, taj član ne postoji u izmijenjenom i usvojenom zakonu.

Tokom pregovora, uprkos naporima feminističkih organizacija, član o silovanju je izostavljen, kaže za Radio Slobodna Evropa Marketa Brabcova, stručnjakinja za rodno zasnovano nasilje u češkoj organizaciji Konsent.

"U Evropskom vijeću ga je blokiralo nekoliko zemalja, među njima Njemačka, Francuska, Holandija kao i Češka što je pokazalo da su stali na stranu konzervativnog stava."

Trinaest organizacija, među kojima Amnesty International, Human Rights Watch, ali i Women Against Violence Europe, pozdravile su usvajanje zakona, no izrazili su žaljenje što su pojedine zemlje članice uspjele da "miniraju do sada nezabilježenu priliku da se na nivou EU silovanje kriminalizuje kroz definiciju koja bi bila zasnovana na pristanku."

"Seksualno nasilje nad ženama je endemsko u cijeloj EU, uz široko rasprostranjenu nekažnjivost. Definicije silovanja zasnovane na pristanku omogućavaju da svi slučajevi silovanja budu uključeni i da se jača zaštita i pristup pravdi za žrtve silovanja", rečeno je u saopštenju organizacija.

Pojedine članice EU među kojima su Austrija, Hrvatska, Kipar, Finska, Grčka, Italija, Latvija, Luksemburg, Poljska, Rumunija, Slovenija, Španija i Švedska također su izrazile žaljenje da EU direktiva ne uključuje definiciju silovanja zasnovanu na pristanku. No pohvalile su napore da se u zakon uvede odredba o mjerama koje bi sprječavale silovanje i promovisale ulogu pristanka.

"Činjenica da Direktiva sadrži zahtjeve da se proširi edukacija u oblasti pristanka je korak u pravom smjeru", navele su ove EU članice.

I Brabcova kaže da je zakon historijska prekretnica i velika je stvar da u EU postoji zakon koji je pravno obvezujući za sve zemlje članice i koji se fokusira na zaštitu žena. No, dodaje "tužno je i upitno" da definicija silovanja nije tu.

"Postoje statistike koje kažu da se u EU godišnje dogodi 100.000 silovanja. Dakle, to je nešto na šta bi se Unija trebala fokusirati," kaže ova saradnica češkog Konsenta.

'Ljudi ne razumiju pristanak'

Evropska unija ratifikovala je Istanbulsku konvenciju 2023. godine. U njoj se navodi da članice treba da preduzmu neophodne mjere kako bi kriminalizirali bilo koje seksualne radnje bez dobrovoljnog pristanka.

Uprkos tome, u mnogim zemljama u fokusu zločina silovanja nalazi se sila, a ne pristanak. Poput recimo Francuske u kojoj krivični zakon seksualnu agresiju definiše kao bilo koji čin seksualne prirode počinjen nasiljem, prijetnjom, prinudom.

Razlog za protivljenje izmjene definicije za Brabcovu razlog leži dijelom u tome što je definicija silovanja zasnovana na nedostatku pristanka "progresivnija". Također, nerazumijevanje šta znači pristanak, strah od lažnog prijavljivanja i konzervativne grupe koje šire dezinformacije su prema njoj glavni krivci u sporom prihvatanju nove definicije silovanja.

"Razumijemo da seksualno nasilje nije nešto što se samo desi u parku sa nepoznatom osobom od koje se morate fizički braniti. Ne. To može biti nešto što se dešava u vezama, odnosima, u braku sa nekim koga poznajete. I ne mora samo značiti da se vi borite protiv nekoga ko vas fizički napada. Pristanak je duboko urezan u komunikaciju, u odnose", pojašnjava Brabcova.

"Mislim da ljudi još uvijek ne razumiju šta je pristanak. Osjećaju da će im to ograničiti lični život, da neće biti prostora za romantiku ili za kontakte."

No, razlika u definicijama silovanja koje se zasnivaju na sili ili na pristanku je u tome šta će policija morati dokazati i šta će biti dokazno pred sudom. Bez obzira na definiciju proces dokazivanja i ispitivanja svjedoka se mora sprovesti. Sve će i dalje biti zasnovano na činjenicama, dodaje.

"Jedina stvar koja će se promijeniti jeste da će više slučajeva silovanja potpasti pod definiciju silovanja. Jer sada znamo da se oko 70 posto žrtava silovanja zaledi. To je reakcija vašeg tijela. Da ne možete pričati ili se boriti protiv počinioca. I ovi slučajevi ne potpadaju pod definiciju upotrebe nasilja. Što znači biće više slučajeva. A ti slučajevi su se već desili. Samo nisu prijavljeni."

'Bolje imati išta nego ništa'

Do sada je 14 zemalja Evropske unije uskladilo svoje zakone sa definicijom silovanja baziranom na pristanku pokazuje izvještaj Službe za parlamentarna istraživanja Evropskog parlamenta. Izmjene definicije u još nekoliko zemalja je u proceduri. No, u zakonu usvojenom u EU, ova definicija neće biti uključena.

Kako, nakon inicijative iz 2022. cijeli član zakona nestane iz prijedloga Evropske komisije?

Jacob Kirkergaard stručnjak iz polja Evropske unije u German Marshal Fundu kaže da je ovaj proces "potpuno normalan." Evropska komisija, dodaje, ima pravo na inicijativu.

"Komisija je dala prvi prijedlog, kao što ste rekli 2022. godine. Prijedlog onda ide na pregovore jer treba biti odobren u Evropskom vijeću, odnosno od zemalja članica kao i u Evropskom parlamentu," pojašnjava Kirkergaard.

No, kako dalje navodi, ono što se izgleda desilo jeste da je Komisiji rečeno "njihov originalni prijedlog neće imati većinu ni u Evropskom parlamentu niti među zemljama članicama."

"I zato su oni sada promijenili prijedlog sa izmjenama člana kojeg ste spomenuli," pojašnjava Kirkergaard dodavši da se u suštini radi o tome da Komisija shvati da neće imati većinu za svoj originalni prijedlog.

Radije da zakon ne bude usvojen nikako, unutar Evropske unije postoji kompromis.

"Očito se radi o kompromisu da se isključi ono što je u očima nekih zemalja članica ili većine u Evropskom parlamentu bilo neprihvatljivo. U ovom slučaju to je bila naizgled neprihvatljiva definicija silovanja."

"I Komisija je odlučila bolje imati nešto nego status quo. To je suština."

Češki #Metoo slučaj

Svaka dvadeseta žena u Evropskoj uniji iznad 15 godina doživi silovanje, podaci su Agencije Evropske unije za temeljna prava.

Jedna od tri žene na svijetu doživjela je seksualno nasilje koje najčešće počine njihovi partneri. Svaka druga suočila se sa seksualnim uznemiravanjem.

Nakon što je Senat u januaru odbio da ratifikuje Istanbulsku konvenciju, instrument Vijeća Evrope koji obavezuje države na borbu protiv nasilja nad ženama, Donji dom parlamenta Češke usvojio je jednoglasno definiciju silovanja koja se zasniva na nedostatku pristanka. Kako je došlo do ove promijene?

"Jedna od stvari koja se promijenila jeste da je bilo mnogo slučajeva seksualnog nasilja i zloupotrebe moći koji su se našli u medijima. Mnogi od slučajeva bili su na univerzitetima, a u najveći među njima bio je uključen bivši parlamentarac."

Dominik Feri, bio je najmlađi zastupnik u češkom parlamentu u historiji ove zemlje. On se 2018. godine našao i na listi sanjara Politico magazina koji oblikuju Evropu." Danas Feri ide u zatvor zbog silovanja. Dobio je tri godine za dva silovanja i jedan pokušaj silovanja.

Bivši češki parlamentarac Dominik Feri

"Ovo je bio stvarno veliki slučaj, veoma medijski pokriven, jer je mislim na neki način ovo bio češki #Metoo. Ovo je bila veoma popularna, moćna osoba. Samo na Instagramu je imao milion pratilaca. Imao je veliku podršku, veoma jak glas. Bio je cool, popularan. I odjednom je postao osoba optužena za silovanje."

Brabcova pojašnjava da je ovaj slučaj pokazao da kada je u pitanju silovanje "ne radi se samo o tome da vas stranac napadne u parku."

Prema podacima češke vlade otprilike 5-10 posto Čehinja doživi silovanje, a velika većina njih nikada ne potraži pomoć niti prijavi policiji.

Izmjenjena definicija silovanja uskoro će ući u proceduru u češki Senat, a imajući u vidu da je u parlamentu jednoglasno odobrena, Brabcova se nada da će ova definicija uskoro biti na snazi.

Kada su u pitanju zakoni zapadnobalkanskih zemalja, od četiri krivična zakona u Bosni i Hercegovini, jedino zakon u Brčko Distriktu definiše silovanje kao nedostatak pristanka. I krivični zakon Srbije bazira silovanje na upotrebi sile ili prijetnji. Zakon Kosova kao i Crne Gore u fokus stavljaju pristanak.

Nakon što je Evropsko vijeće usvojilo 7. maja Direktivu EU protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, države članice imaju tri godine da je usvoje.