Odgovornost svakog parlamentarca je konstruktivan dijalog koji na kraju mora rezultirati prihvatljivim rješenjima ključnim za budućnost BiH. Ovo je poruka Kristijana Švarc-Šilinga (Christiana Schwartz-Schillinga), nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH članovima Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma državnog parlamenta.
Danas kao politički savjetnik fondacije The Konrad-Adenauer-Stiftung, Šiling je u svom obraćanju posebno istakao ulogu komisije na pokretanju ustavne reforme, te predstavio princip “korak po korak“ prema kojem je reforma “jedino moguća”.
Reakcije članova Komsije, predstavnika vladajućih političkih partija, očekivano, bile su podijeljene.
Prvi korak u reformi Ustava BiH mora biti implementacija odluka u slučaju presude Sejdić-Finci, koja se, podsjetio je nekadašnji visoki predstavnik Kristijan Švarc-Šiling, odnosi i na niz ostalih zaključaka bitnih za reformski put BiH. Ustavnopravna komisija, u suradnji sa Direkcijom za evropske integracije, treba utvrditi manjkavosti koje postoje u Ustavu BiH u odnosu na evropske standarde, kako bi put prema evropskim integracijama bio olakšan. To, uz ostalo, pretpostavlja jačanje lokalne zajednice, racionalizaciju i funkcionalnost državnih institucija, ali ne i ukidanje entiteta.
Ili, kako dodaje Šiling, riječ je o reformskom procesu po principu „korak po korak“, koji je u slučaju BiH jedini realan:
„Ne možemo očekivati da nam s neba padne neki savršeni dizajn Ustava, neki novi Dejton 2. To je nerealno. Korak po korak moramo tražiti riješenje problema zbog kojih BiH zaostaje. Mislim da je najvažnije da se pitanje budućeg ustavnog uređenja i principa na kojima će ono biti organizovano vrati u Parlament BiH“, poručio je Šiling.
Uključivanje zvaničnog Brisela na tom putu od velike je važnosti kako bi se spriječile manipulacije poput navoda da je „centralizacija evropski standard“.
Iako međunarodna zajednica ima ogromnu historijsku odgovornost, Bosnu i Hercegovinu, kako je podvukao Šiling, ipak trebaju oblikovati Bosanci i Hercegovci.
Obraćanje Kristijana Švarca Šiliga, članovi Ustavnopravne komisije dočekali su sa podijeljenim reakcijama.
Za Lazara Prodanovića, člana Ustavnopravne komisije iz SNSD-a, čak ni princip „korak po korak“ ne može dobiti podršku stranaka iz RS.
Politički konsenzus u BiH postoji samo po pitanju implementacije presude u slučaju Sejdić - Finci, i to u odnosu na izbor članova Predsjedništva BiH. Sve ostalo je, dodaje Prodanović, gubljenje vremena.
„Naša obaveza u smislu ispunjenja obaveze prema presudi Evropskog suda za ljudska prava je implementacija presude Sejdić - Finci u načinu izbora članova Predsjedništva. O drugim procesima u ovom momentu nije moguće, niti je potrebno govoriti“, smatra Prodanović.
Stavovi ni milimetar bliži
Koliko je uopšte realan evropski put BiH, Prodanović kaže:
„Presuda Sejdić - Finci, zakon o državnoj pomoći i zakon o popisu stanovništva. To je ono zbog čega će BiH, siguran sam, steći uslove za kandidaturu za članstvo. Kada se budu otvarala poglavlja, onda ćemo vidjeti kako to bude išlo. Ali, odmah moram reći, u BiH ukoliko se priča da je potrebno nešto promijeniti da bi bila centralizovana i unitarna država da je to za SNSD neprihvatljivo.“
Za Aleksandru Pandurević iz SDS-a stvari su još radikalnije - treba staviti moratorijum na priču o Ustavu, što obrazlaže:
„ Jer promjene Ustava su redovno tema za manipulaciju kojim su građani zamajavaju četiri godine.“
Za razliku od stranaka iz RS, članovi Ustavnopravne komsije iz Federacije složni su u ocjeni kako implementacija presude Sejdić - Finci može otvoriti pitanje promjene Ustava i na ostalim nivoima vlasti.
„Implementacija presude, odnosno razlog za njeno donošenje zapravo je istovremeno nama razlog ne samo da otklonimo diskriminaciju u izboru članova Predsjedništava nego da otklonimo sve diskriminacije slične prirode koje proizilaze iz Ustava“, kazao je Saša Magazinović, iz SDP-a.
„Ali je u BiH problem što trenutno niko o tome ne razgovara, a to je uslov da bi BiH dobila kandidatski status za članstvo u EU“, smatra Šefik Džaferović, iz SDA.
Ono što Šilingu zamjeraju dva HDZ-a, s druge strane, jesu tzv. kozmetički koraci koji ne mogu riješiti složenost bh. političke zbilje. Predsjednik HDZ 1990 i član Ustavnopravne komisije Božo Ljubić godinama lobira za organiziranje nove međunarodne konferencije o BiH, Dejton 2. Za RSE kaže:
„Ja smatram da se mi u BiH trebamo prvo dogovoriti oko premabule Ustava, oko karaktera države BiH da bismo mogli graditi BiH kao samoodrživu. Prema tome, u BiH treba rješavati osnovni problem, a osnovni problem BiH je njene strukturalne naravi.“
Da se stavovi političkih predstavnika nisu bitnije promijenili, Kristijan Švarc Šiling nije želio komentirati. U svom obraćanju članovima Komsije upozorio je kako u Njemačkoj, zemlji iz koje dolazi, pitanje ustavnosti svakog zakona preispituje ministarstvo pravosuđa.
U BiH to radi Ustavnopravna komisija sa devet članova, zbog čega je njihova odgovornost ogromnna.
Danas kao politički savjetnik fondacije The Konrad-Adenauer-Stiftung, Šiling je u svom obraćanju posebno istakao ulogu komisije na pokretanju ustavne reforme, te predstavio princip “korak po korak“ prema kojem je reforma “jedino moguća”.
Reakcije članova Komsije, predstavnika vladajućih političkih partija, očekivano, bile su podijeljene.
Prvi korak u reformi Ustava BiH mora biti implementacija odluka u slučaju presude Sejdić-Finci, koja se, podsjetio je nekadašnji visoki predstavnik Kristijan Švarc-Šiling, odnosi i na niz ostalih zaključaka bitnih za reformski put BiH. Ustavnopravna komisija, u suradnji sa Direkcijom za evropske integracije, treba utvrditi manjkavosti koje postoje u Ustavu BiH u odnosu na evropske standarde, kako bi put prema evropskim integracijama bio olakšan. To, uz ostalo, pretpostavlja jačanje lokalne zajednice, racionalizaciju i funkcionalnost državnih institucija, ali ne i ukidanje entiteta.
Šiling: Ne možemo očekivati da nam s neba padne neki savršeni dizajn Ustava, neki novi Dejton 2. To je nerealno.
Ili, kako dodaje Šiling, riječ je o reformskom procesu po principu „korak po korak“, koji je u slučaju BiH jedini realan:
„Ne možemo očekivati da nam s neba padne neki savršeni dizajn Ustava, neki novi Dejton 2. To je nerealno. Korak po korak moramo tražiti riješenje problema zbog kojih BiH zaostaje. Mislim da je najvažnije da se pitanje budućeg ustavnog uređenja i principa na kojima će ono biti organizovano vrati u Parlament BiH“, poručio je Šiling.
Uključivanje zvaničnog Brisela na tom putu od velike je važnosti kako bi se spriječile manipulacije poput navoda da je „centralizacija evropski standard“.
Iako međunarodna zajednica ima ogromnu historijsku odgovornost, Bosnu i Hercegovinu, kako je podvukao Šiling, ipak trebaju oblikovati Bosanci i Hercegovci.
Obraćanje Kristijana Švarca Šiliga, članovi Ustavnopravne komisije dočekali su sa podijeljenim reakcijama.
Za Lazara Prodanovića, člana Ustavnopravne komisije iz SNSD-a, čak ni princip „korak po korak“ ne može dobiti podršku stranaka iz RS.
Politički konsenzus u BiH postoji samo po pitanju implementacije presude u slučaju Sejdić - Finci, i to u odnosu na izbor članova Predsjedništva BiH. Sve ostalo je, dodaje Prodanović, gubljenje vremena.
„Naša obaveza u smislu ispunjenja obaveze prema presudi Evropskog suda za ljudska prava je implementacija presude Sejdić - Finci u načinu izbora članova Predsjedništva. O drugim procesima u ovom momentu nije moguće, niti je potrebno govoriti“, smatra Prodanović.
Stavovi ni milimetar bliži
Koliko je uopšte realan evropski put BiH, Prodanović kaže:
„Presuda Sejdić - Finci, zakon o državnoj pomoći i zakon o popisu stanovništva. To je ono zbog čega će BiH, siguran sam, steći uslove za kandidaturu za članstvo. Kada se budu otvarala poglavlja, onda ćemo vidjeti kako to bude išlo. Ali, odmah moram reći, u BiH ukoliko se priča da je potrebno nešto promijeniti da bi bila centralizovana i unitarna država da je to za SNSD neprihvatljivo.“
Za Aleksandru Pandurević iz SDS-a stvari su još radikalnije - treba staviti moratorijum na priču o Ustavu, što obrazlaže:
„ Jer promjene Ustava su redovno tema za manipulaciju kojim su građani zamajavaju četiri godine.“
Za razliku od stranaka iz RS, članovi Ustavnopravne komsije iz Federacije složni su u ocjeni kako implementacija presude Sejdić - Finci može otvoriti pitanje promjene Ustava i na ostalim nivoima vlasti.
„Implementacija presude, odnosno razlog za njeno donošenje zapravo je istovremeno nama razlog ne samo da otklonimo diskriminaciju u izboru članova Predsjedništava nego da otklonimo sve diskriminacije slične prirode koje proizilaze iz Ustava“, kazao je Saša Magazinović, iz SDP-a.
„Ali je u BiH problem što trenutno niko o tome ne razgovara, a to je uslov da bi BiH dobila kandidatski status za članstvo u EU“, smatra Šefik Džaferović, iz SDA.
Ono što Šilingu zamjeraju dva HDZ-a, s druge strane, jesu tzv. kozmetički koraci koji ne mogu riješiti složenost bh. političke zbilje. Predsjednik HDZ 1990 i član Ustavnopravne komisije Božo Ljubić godinama lobira za organiziranje nove međunarodne konferencije o BiH, Dejton 2. Za RSE kaže:
„Ja smatram da se mi u BiH trebamo prvo dogovoriti oko premabule Ustava, oko karaktera države BiH da bismo mogli graditi BiH kao samoodrživu. Prema tome, u BiH treba rješavati osnovni problem, a osnovni problem BiH je njene strukturalne naravi.“
Da se stavovi političkih predstavnika nisu bitnije promijenili, Kristijan Švarc Šiling nije želio komentirati. U svom obraćanju članovima Komsije upozorio je kako u Njemačkoj, zemlji iz koje dolazi, pitanje ustavnosti svakog zakona preispituje ministarstvo pravosuđa.
U BiH to radi Ustavnopravna komisija sa devet članova, zbog čega je njihova odgovornost ogromnna.