Kako je potvrđeno u Predsjedništvu BiH, Silajdžić je imao isto obrazloženje kao i za odbijanje ugovora o dvojnom državljanstvu s Hrvatskom jer zahtijeva izmjenu člana 17 Zakona o državljanstvu BiH.
Odluku kojom se ugovor o dvojnom državljanstvu sa Crnom Gorom proglašava destruktivnim po vitalni interes Federacije BiH u Silajdžićevom kabinetu obrazlažu stavom da se pitanje dvojnih državljanstava ne treba rješavati bilateralnim ugovorom već ukidanjem člana 17 Zakona o državljanstvu. Time bi svi bh. državljani, bez obzira gdje se nalaze i koje su nacionalnosti, imali pravo na dvojno državljanstvo, kaže savjetnik člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića Damir Arnaut:
„To je pristup koji je opšte poznat u demokratskom svijetu i većina zemalja gdje se nalazi naša brojna dijaspora, poput SAD-a, Kanade, Australije, Novog Zelanda i mnoge druge, su nam rekle da one takve bilateralne ugovore ne potpisuju. Što se njih tiče, svi mogu imati dva, više državljanstava i što se njih tiče BiH taj problem treba riješti ukidanjem člana 17.“
Silajdžić je odluku proslijedio Klubu bošnjačkih delegata u Domu naroda federalnog Parlamenta. O njoj će se, kaže delegat Besim Spahić, Klub izjašnjavati u ponedjeljak:
„Zaista meni nije jasno zašto je tu uložen veto. Ja mislim da je to generalno dobro, da je to praksa u svijetu i da u tom pravcu treba ići.“
Enes Halilović već 10 godina živi u Sarajevu. Ima crnogorsko državljanstvo, a zbog braka sa bh. državljankom ostvaruje, kako kaže, neka prava, poput radnog odnosa. Po istom osnovu nada se i bh. državljanstvu. Ukoliko ne dođe do potpisivanja sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Crne Gore, Enes će se odreći crnogorskog državljanstva:
„Sigurno da ću se u tom slučaju morati odreći crnogorskog državljanstva. Inače, ne bi mi to bio cilj, ali stanje je takvo da bih se morao odreći.“
BiH ima zaključene sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Švedskom i Hrvatskom. Zbog veta Harisa Silajdžića, koji je također uslovljen ukidanjem člana 17 Zakona o državljanstvu BiH, primjena sporazuma sa Hrvatskom još nije počela. Inače, u članu 17 se navodi da se državljanstvo BiH gubi dobrovoljnim sticanjem drugog državljanstva ukoliko se ne određuje drugačije bilateralnim sporazumom zaključenim između BiH i te države. Ukidanje ovog člana već u nekoliko navrata je bilo na dnevnom redu Parlamenta BiH, ali za to nisu glasali predstavnici stranaka iz Republike Srpske. Silajdžićev savjetnik Damir Arnaut daje i svoje viđenje zbog čega:
„Iz isključivog razloga radi mijenjanja etničke slike BiH, odnosno da oni koji nisu ubijeni sada budu ispisani.“
Poslanik u državnom Parlamentu iz RS Momčilo Novaković navodi da nema govora o motivima koje iznosi Arnaut. Razlozi su druge prirode, kaže Novaković:
„Suludo je razmišljati da se želi zacementirati stanje. Nije za mene sporno ništa što se tiče člana 17. Naime, sporno je što je to dio Ustava BiH i što se Ustav BiH mijenja u ustavno predviđenoj proceduri.“
U Ministarstvu civilnih poslova BiH navode da bi neusvajanjem ugovora o dvojnom državljanstvu sa zemljema sa kojima je to moguće uraditi probleme mogli imati i bh. državljani koji rade van granica BiH. Portparol Ministarstva Zorica Rulj:
„Riječ je o materiji koja je veoma bitna s obzirom na to da je veliki broj bh. državljana koji su na privremenom radu u inostranstvu i koji bi na taj način riješili svoja bitna, egzistencijalna pitanja. Naravno, odnosi se i na socijalno, penziono i na ostala davanja koja su svakom pojedincu jako bitna, tako da je svakako u interesu svim građanima državljanima BiH da ta pitanja budu što prije riješena.“
Od milion građana BiH koji žive u inostranstvu, polovina njih, prema procjenama, želi sačuvati bh. državljanstvo, ali i dobiti status državljana zemalja u kojima žive. Zbog nepostojanja prakse u većini zemalja gdje bh. građani borave da se potpisuju ugovori o dvojnim državljanstvima, oko 45.000 ljudi odreklo se bosanskohercegovačkog.