Sigurnost hrane je imperativ u Evropskoj uniji. Međutim, Bosna i Hercegovina je tek nedavno počela sa značajnijim usaglašavanjem zakonodavstva iz ove oblasti sa evropskim. Pravilnik o mikrobiološkim kriterijumima za hranu, koji je usvojio Savjet ministara BiH u decembru 2012., treba pomoći nadležnim tijelima da na jednoobrazan način provjeravaju usklađenost hrane sa mikrobiološkim zahtjevima. Iako je donošenje ovog pravilnika važan korak naprijed, stručnjaci ističu da je prekasno jer Bosna i Hercegovina nespremno dočekuje ulazak Hrvatske u EU u julu tekuće godine.
Bosna i Hercegovina je do sada usvojila Zakon o hrani, te Paket o higijeni hrane koji obuhvata: Pravilnik o službenim kontrolama, Pravilnik o zdravlju i dobrobiti životinja, Pravilnik o sastavu i označavanju hrane pogodne za osobe netolerantne na gluten, te Pravilnik o formulama za dojenčad. Primjenom novog Pravilnika o mikrobiološkim kriterijumima za hranu osiguraće se visok stepen zdravstvene ispravnosti prehrambenog proizvoda i visok nivo zaštite zdravlja potrošača. Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić kaže:
„Ovaj propis je izuzetno dobar za domaćeg potrošača, da je hrana po kriterijima, da znamo kako je proizvedena, prerađena. S druge strane, Bosna i Hercegovina mora napraviti odgovarajuću pripremu s aspekta proizvodnje i primijeniti tzv. Higijenski paket, vezano za primjenu pet direktiva Evropske unije u oblasti proizvodnje, prerade i pakovanja proizvoda, koji moraju zadovoljiti odgovarajuće standarde i kriterije Evropske unije.“
Ovaj propis obavezuje proizvođače hrane u Bosni i Hercegovini da ispunjavanju nove uvjete, a neki ih se već i pridržavaju:
„Navodim samo dva primjera, a to je Megle iz Bihaća i Mlijekoprodukt iz Bosanske Dubice, koji su napravili odgovarajuću pripremu. Očekujemo dolazak inspekcije za hranu i veterinu iz Dablina da bismo mogli napraviti odgovarajuću kontrolu i da bi ovi proizvođači mogli dobiti odgovarajuće izvozne brojeve i bez problema mogli plasirati svoje proizvode na tržište Hrvatske i Evropske unije.“
Alija Šehović, šef kontrole kvaliteta u kompaniji Menprom d.o.o. Tuzla ističe da je novi Pravilnik za proizvođače itekako značajan jer bi trebao regulisati i pitanje prečestih analiza hrane:
„Velika je konfuzija na tržištu na terenu. Mnoge inspekcije uzimaju uzorke za analizu, nemaju adekvatan pravilnik ili zakon na koji se pozivaju. Mi tu uvijek plaćamo sve analize. Izašao je federalni pravilnik o mikrobiološkim kriterijima, i u međuvremenu je izišao i državni pravilnik. Sada je konfuzija koji pravilnik primijenjivati. Federalni je komplikovaniji, svako ga tumači drugačije. Ovaj državni je, koliko sam vidio, dosta jednostavniji. Kad inspektori Evropske unije dođu u kontrolu, kada vide da su laboratorije takve kakve su – sad ovdje nikog ne krivim, ali situacija je takva – oni kažu: nemamo tu šta gledati, nemate dobre kontrole, nema onih koji vas kontrolišu.“
Neznanje i nerazumijevanje nadležnih institucija
Iako je Bosna i Hercegovina još 2006. osnovala državnu Agenciju za sigurnost hrane, tek sada se usvajaju i usaglašavaju bitni dokumenti u ovoj oblasti. Sve zemlje koje žele ući u Evropsku uniju trebaju se ponašati u skladu sa novim pravilnikom, kaže zamjenik direktora Agencije Zoran Đerić:
„Agencija za sigurnost hrane počela je da radi 2006. godine, i mogli smo mnogo godina prije 2012. godine, kada su usvojeni ovi propisi, dati rješenja za sve ove probleme koje smo imali, međutim, nerazumijevanje nadležnih institucija, neznanje ljudi koji donose odluke, doprinijeli su tome da je Bosna i Hercegovina tek sada došla do nečega što je morala da ima mnogo godina ranije.“
Budući da je legislativa Evropske unije o sigurnosti hrane opsežna, Bosna i Hercegovina neće uspjeti do prvog jula 2013. uskladiti svoje zakonodavstvo s evropskim, kaže za RSE Duljko Hasić. Ali, navodi on, rad na tom polju se nastavlja i nakon pristupanja Hrvatske evropskoj porodici naroda:
„Neophodno je da nastavimo s ovim poslom i nakon 1.jula i da od Hrvatske, odnosno Evropske komisije tražimo odgovarajuće prelazne aranžmane vezano za plasman naših proizvoda na tržište Hrvatske. Radi se o četiri grupe proizvoda – mlijeku, mliječnim prerađevinama, mesu, mesopreradi, piletini i konditorskim proizvodima koji zahtijevaju posebnu kontrolu. Naime, mi nemamo zadovoljavajuću infrastrukturu kontrole kvaliteta u raznim oblastima, kad su u pitanju odgovarajuća tijela za akreditaciju, nismo riješili problem graničnih prelaza vezano za proizvode biljnog i animalnog porijekla, kao i ostale probleme koji su evidentni i sa kojima smo suočeni.“
Bosna i Hercegovina je do sada usvojila Zakon o hrani, te Paket o higijeni hrane koji obuhvata: Pravilnik o službenim kontrolama, Pravilnik o zdravlju i dobrobiti životinja, Pravilnik o sastavu i označavanju hrane pogodne za osobe netolerantne na gluten, te Pravilnik o formulama za dojenčad. Primjenom novog Pravilnika o mikrobiološkim kriterijumima za hranu osiguraće se visok stepen zdravstvene ispravnosti prehrambenog proizvoda i visok nivo zaštite zdravlja potrošača. Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić kaže:
„Ovaj propis je izuzetno dobar za domaćeg potrošača, da je hrana po kriterijima, da znamo kako je proizvedena, prerađena. S druge strane, Bosna i Hercegovina mora napraviti odgovarajuću pripremu s aspekta proizvodnje i primijeniti tzv. Higijenski paket, vezano za primjenu pet direktiva Evropske unije u oblasti proizvodnje, prerade i pakovanja proizvoda, koji moraju zadovoljiti odgovarajuće standarde i kriterije Evropske unije.“
Ovaj propis obavezuje proizvođače hrane u Bosni i Hercegovini da ispunjavanju nove uvjete, a neki ih se već i pridržavaju:
„Navodim samo dva primjera, a to je Megle iz Bihaća i Mlijekoprodukt iz Bosanske Dubice, koji su napravili odgovarajuću pripremu. Očekujemo dolazak inspekcije za hranu i veterinu iz Dablina da bismo mogli napraviti odgovarajuću kontrolu i da bi ovi proizvođači mogli dobiti odgovarajuće izvozne brojeve i bez problema mogli plasirati svoje proizvode na tržište Hrvatske i Evropske unije.“
Alija Šehović, šef kontrole kvaliteta u kompaniji Menprom d.o.o. Tuzla ističe da je novi Pravilnik za proizvođače itekako značajan jer bi trebao regulisati i pitanje prečestih analiza hrane:
„Velika je konfuzija na tržištu na terenu. Mnoge inspekcije uzimaju uzorke za analizu, nemaju adekvatan pravilnik ili zakon na koji se pozivaju. Mi tu uvijek plaćamo sve analize. Izašao je federalni pravilnik o mikrobiološkim kriterijima, i u međuvremenu je izišao i državni pravilnik. Sada je konfuzija koji pravilnik primijenjivati. Federalni je komplikovaniji, svako ga tumači drugačije. Ovaj državni je, koliko sam vidio, dosta jednostavniji. Kad inspektori Evropske unije dođu u kontrolu, kada vide da su laboratorije takve kakve su – sad ovdje nikog ne krivim, ali situacija je takva – oni kažu: nemamo tu šta gledati, nemate dobre kontrole, nema onih koji vas kontrolišu.“
Neznanje i nerazumijevanje nadležnih institucija
Iako je Bosna i Hercegovina još 2006. osnovala državnu Agenciju za sigurnost hrane, tek sada se usvajaju i usaglašavaju bitni dokumenti u ovoj oblasti. Sve zemlje koje žele ući u Evropsku uniju trebaju se ponašati u skladu sa novim pravilnikom, kaže zamjenik direktora Agencije Zoran Đerić:
„Agencija za sigurnost hrane počela je da radi 2006. godine, i mogli smo mnogo godina prije 2012. godine, kada su usvojeni ovi propisi, dati rješenja za sve ove probleme koje smo imali, međutim, nerazumijevanje nadležnih institucija, neznanje ljudi koji donose odluke, doprinijeli su tome da je Bosna i Hercegovina tek sada došla do nečega što je morala da ima mnogo godina ranije.“
Budući da je legislativa Evropske unije o sigurnosti hrane opsežna, Bosna i Hercegovina neće uspjeti do prvog jula 2013. uskladiti svoje zakonodavstvo s evropskim, kaže za RSE Duljko Hasić. Ali, navodi on, rad na tom polju se nastavlja i nakon pristupanja Hrvatske evropskoj porodici naroda:
„Neophodno je da nastavimo s ovim poslom i nakon 1.jula i da od Hrvatske, odnosno Evropske komisije tražimo odgovarajuće prelazne aranžmane vezano za plasman naših proizvoda na tržište Hrvatske. Radi se o četiri grupe proizvoda – mlijeku, mliječnim prerađevinama, mesu, mesopreradi, piletini i konditorskim proizvodima koji zahtijevaju posebnu kontrolu. Naime, mi nemamo zadovoljavajuću infrastrukturu kontrole kvaliteta u raznim oblastima, kad su u pitanju odgovarajuća tijela za akreditaciju, nismo riješili problem graničnih prelaza vezano za proizvode biljnog i animalnog porijekla, kao i ostale probleme koji su evidentni i sa kojima smo suočeni.“