Po skraćenoj proceduri u Skupštini Severne Makedonije treba da bude usvojeno osam zakona kako bi američko-turski konzorcijum Bechtel i Enka brzo i bez komplikovanih procedura gradio autoputeve na koridorima 8 i 10.
Sporazum o izgradnji "Panevropskog koridora 8" Albanija-Bugarska, u dijelu ka Albaniji, i "Panevropskog Koridora 10 D" ka Grčkoj potpisan je početkom marta ove godine u Vladi Sjeverne Makedonije sa američko-turskim konzorcijumom Bechtel-Enka.
Kako bi bez prepreka gradili, da se ne bi zaglavilo o procedurama i da se izgrade na vrijeme planirani autoputevi, za konzorcijum Bechtel i Enka neće važiti odredbe Zakona o šumama, o poljoprivrednom zemljištu, eksproprijaciji, radnim odnosima i još nekoliko drugih.
Izgradnja tih puteva, Struga - Kafasan, Prilep - Bitola i Tetovo - Gostivar - Bukojčani na koridorima 8 i 10, prema prvim proračunima, trebalo bi da košta više od 1,5 milijardu evra.
Poslanici u Sobranju Makedonije 10. aprila izglasali su da je potrebno izmjeniti osam zakona koji se odnose na izgradnju autoputeva. Većina poslanika vladajuće većine glasala je za to da se izmjene zakona donesu po skraćenom postupku, jer kako je ponovio predlagač, poslanik Demokratske unije Albanaca (DUI) Arber Ademi, nije riječ o složenom i opsežnom zakonu.
Poslanici su glasali za potrebu izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu, eksproprijaciji, urbanističkom planiranju, mineralnim sirovinama, radnim odnosima, te zakona o šumama, o građevinarstvu, kao i Zakona o strateškom partnerstvu sa kompanijama Bechtel i Enka za izgradnju autoputeva.
Šta se mijenja?
Ukoliko se izmjene usvoje, za izgradnju puteva neće se plaćati porez na dodatu vrijednost (PDV), odnosno neće plaćati PDV za repromaterijal, niti će im država plaćati PDV za autoputeve. Konzorcij će biti oslobođen uvoznih dažbina, a akciza na energiju će im biti refundirana.
Promjenom Zakona o eksproprijaciji neće se čekati da odluka o imovini postane pravosnažna kao do sada. Procedure za odobravanje projekta iz Zakona o urbanizmu neće važiti za izgradnju puteva, kako bi se moglo brzo i efikasno graditi. Biće smanjene i procedure za konverziju šumskog i poljoprivrednog zemljišta.
U toku je izmjena dijela Zakona o radnim odnosima koji dozvoljava prekovremeni rad duži od osam sati sedmično, odnosno moći će se raditi više od osam sati dnevno.
Opozicija optužuje
Opozicija je optužila vlasti da se izmjene rade nabrzinu, bez širokih konsultacija, što dovodi u sumnju cijeli projekat.
Poslanici najveće parlamentarne opozicione stranke VMRO-DPMNE napustili su sjednicu 10. aprila i nisu učestvovali u glasanju za usvajanje izmjena po skraćenom postupku. Njihov koordinator, poslanik Nikola Micevski, kaže da će, ukoliko promjene budu odobrene, to mnogo koštati državu, jer neće moći da ispuni sva obećanja, a za to će platiti penale.
On je naveo kako je ovaj "suštinski teoretski dobar infrastrukturni projekat opterećen nedoumicama i koordinatorima tipa Artan Grubi".
"Sve dok se nadzor bira na sumnjiv i mutan način, dokle god se zakoni dostavljaju Skupštini od petka do ponedjeljka i dokle god ih potpisuju poslanici, a ne Vlada, provejavaće činjenica da će sumnje sa željom za korumpiranje, kriminal i sumnjive poslove biti dio ovog projekta“, rekao je Micevski.
Bechtel i Enka konzorcij trenutno gradi i gradio je i druge autoputeve u području Zapadnog Balkana. Na fotografiji radnici na gradnji autoputa na Kosovu, Vrmica, april 2011. godine.
Koordinator vladajuće stranke, Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), s druge strane, kaže da to što radi opozicija samo šteti ugledu, kako kaže, najvećeg infrastrukturnog projekta u posljednjih 70 godina.
!Ali na kraju dana, svi zajedno moramo da donesemo odluku, želimo da se ova država brže razvija, da se razvija kako zaista treba, a ne da iz svakog projekta izmišljamo navodne zločine!, rekao je Jovan Mitrevski iz SDSM-a.
On kaže da je sedam zakona koje treba mijenjati u nadležnosti komisija koje vodi opozicija, pa se tamo može raspravljati o svim argumentima. VMRO-DPMNE je najavio da će imati suštinske amandmane.
A Maja Moračanin iz Demokratske obnove Makedonije (DOM), stranke koja je dio vladajuće većine, zatražila je da se izmjene zakona povuku i da se o njima vodi široka rasprava u kojoj će da učestvuju organizacije civilnog društva, akademska zajednica i stručnjaci. Ona kaže da "niko ne treba da bude privilegovan i ne treba menjati tako važne zakone u interesu brzine".
!Ovo nije najbolji način da se mijenjaju ovi zakoni. Mislim da cijeli proces mora biti transparentniji i inkluzivniji", ocijenila je Moračanin.
Iz partije Ljevica se protive izmjenama zakona, jer će se s njima "bukvalno moći da gradi gdje se hoće i kada se hoće, pod okriljem takozvanog posebnog interesa".
Da bi zakon stupio na snagu, ukaz o tome mora potpisati predsjednik države. Predsjednik Stevo Pendarovski rekao je da njegov tim prati raspravu i šta će izaći kao konačni proizvod prije nego potpiše ukaza.
"Što se tiče procedure, mislim da iako idu po skraćenom postupku, nisu sa evropskom oznakom (zakon koji se mora uskladiti sa evropskim, op.a.) i biće dovoljno vremena da opozicija podnese amandmane, da se uključi u raspravu i da se argumentovano raspravlja kako i dolikuje ovom važnom setu zakona", rekao je Pendarovski.
Protest arheologa, pa povlačenje jednog od zakona
Zakon o kulturnoj baštini bio je uvršten u paket zakona koji je trebalo da bude izmijenjen, ali su ga poslanici povukli nakon što su ispred Skupštine protestovali arheolozi.
Iz Makedonskog arheološkog društva (MAD) i IKOMOS-a Makedonija (član ICOMOS-a, najveće svjetske nevladine stručne organizacije u oblasti zaštite i očuvanja kulturnog nasljeđa) apelovali su da se ne usvoje izmene ovog zakona. Prema njihovim riječima, ako bi se promjene napravile tako "nepromišljeno i svjesno", naštetile bi kulturnoj baštini sa katastrofalnim posljedicama.
Predstavnici Makedonskog arheološkog društva i IKOMOS-a Makedonija na protestu ispred Skupštine, 4. april 2023.
Olakšana izgradnja autoputa
Kako bi se izbjegla kašnjenja u izgradnji, Vlada je odlučila da se autoputevi na koridorima 8 i 10 grade po principu "ključ u ruke", odnosno da se, umjesto na tenderu, direktno pregovara sa tursko-američkim konzorcijumom Bechtel i Enka za izgradnju autoputeva, da pripreme studiju izvodljivosti i izvedu projekat u cjelosti.
Četiri dionice autoputa - tri na koridoru 8 - proširenje magistralnog puta Tetovo - Gostivar sa po jednom trakom više, zatim autoput od Gostivara do Bukojčana i autoput Struga - Kafasan, kao i dio koridora 10, odnosno autoput od Prilepa do Bitolja, koštaće 1,3 milijarde evra. Predstavnici institucija saopštili su da je za eksproprijaciju zemljišta planirano dodatnih 238 miliona evra budžeta, koji nisu uključeni u tih 1,3 milijarde evra.
Planirano je da se putevi izgrade za četiri godine i sedam mjeseci. U praksi, firma treba da napravi projekat izgradnje i paralelno radi na terenu u na četiri dionice za koje će morati eksproprisati zemljište, od kojeg je 55 posto u privatnom vlasništvu.
Vlada je u više navrata ponovila da će ovakav način gradnje dati najbrže i najoptimalnije rezultate. Vlada je takođe donijela Zakon o sklapanju privatnog ugovora "u četiri okaQ sa Bechtelom i Enkom za izgradnju autoputeva.
Antikorupcijaska komisija se protivila, ali je Skupština izglasala zakon u julu 2021. godine.
Nakon toga je Antikorupcijska komisija osporila Zakon pred Ustavnim sudom, ali je sud u decembru 2021. odlučio da ne pokreće postupak, uz obrazloženje da se njime ne krši vladavina prava i da ne postoji rizik od korupcije. U julu 2022. Ustavni sud je ukinuo član zakona koji je predviđao da radnici na autoputu mogu raditi 60 sati sedmično. Radna sedmica u Makedoniji traje 40 sati.
Nakon ugovora uslijedila je serija skandala sa odabirom nadzornih kompanija.
Bechtel je najveći američki izvođač radova po prihodima, dok su na globalnom nivou treći. Imaju 54.000 zaposlenih u skoro 40 zemalja. Oni grade velike infrastrukturne projekte širom svijeta, a izgradili su i nekoliko autoputeva u regionu, od kojih su neki bili praćeni kontroverzama.
Izgradili su autoputeve na Kosovu, u Albaniji. Potpisali su i sporazum o "Moravskom koridoru" u Srbiji, koji treba da bude direktna veza između koridora 10 i 11, kao bolja veza zapadnih i jugozapadnih sa južnim i jugoistočnim dijelovima Srbije i dalje sa Bugarskom, Grčkom i Turskom.