Švedska serija "Kalifat" od osam epizoda prati priče troje ljudi koji su umiješani u teroristički napad koji militantna organizacija Islamska država planira provesti u Švedskoj. Radnja serije se odvija u sirijskom gradu Raki i Švedskoj i bavi se osjetljivim pitanjem radikalizacije mlađih djevojaka.
O procesu radikalizacije, ali i povratku osoba sa stranih ratišta u Švedsku razgovarali smo sa Goranom Kapetanovićem, režiserom serije "Kalifat".
RSE: Da li je serija "Kalifat" zasnovana na stvarnim događajima i slučajevima iz Švedske?
Goran Kapetenović
Kapetanović: Ovaj scenario su napisala dvojica švedskih scenarista koji su inspirisani događajima tri engleske djevojčice od trinaest i četrnaest godina koje su uslikane na aerodromu Heathrow. Inspiracija je potekla od te slike kada su pobjegle od svojih roditelja i pobjegle u Siriju. Oni su poslije toga napravili jednu verziju koja je, kao svuda u Evropi se dešavala da ljudi odlaze ili, u ovom slučaju da odlaze u Siriju iz Švedske. Tako da nije baš kompletan splet okolnosti kao u stvarnosti ali inspirisan je time. Naravno, napravljena je onda krim-serija sa nekim zanimljivim obratima, imamo čak i neki naš karakter u vidu ove žene koja je rođena ovdje (prim. aut. u Bosni i Hercegovini).
Pervin je žena borca militantne organizacije IDIL koja je otišla živjeti u Raku u Siriju
RSE: Spomenuli ste ove tri mlade djevojke koje su bile inspiracija, kako ste pristupili Vi kao režiser ovom jako osjetljivom pitanju radikalizacije tinejdžerki?
Kapetanović: Skoro sam dvije godine radio na seriji, dosta istraživanja oko nekih događaja koji su se desili, dosta čitanja o tome, mnogo je situacija, naročito iz Štokholma i nekih dijelova Švedske gdje sam bio u dodiru sa ljudima koji su bili tamo, koji su se vratili sticajem okolnosti. Jako mnogo detalja sam uvrstio da bude što vjerodostojnije i da na neki način prikažem obje strane, nije sve crno-bijelo. To je vrlo komplikovano bilo ali mnogo, mnogo istraživanja. Radio sam dosta na kastingu tako da sam dao šansu i neetabliranim glumcima iz Švedske ali koji su uradili fantastičan posao.
Pročitajte i ovo: Mladi u Crnoj Gori glavna meta radikalnih grupaRSE: Na koji način i ako ikako serija predstavlja manjinske zajednice u Švedskoj, a u kojoj mjeri se možda radi o nekim stereotipima?
Kapetanović: Ja mislim da nema nikakvih stereotipa, nisu Crveni kmeri bili dole, bili su ljudi koji su švedski građani. Za mene nema stereotipa, čak je bilo i negativnih reakcija kako se mogu ti ljudi portretirati na neki human način. Najviše je problema s tim, ko ode u ISIL kao da je "aždaha". Pravio sam balans tu, da su to isto ljudi od krvi i mesa, ali su izabrali svoj put koji je pogrešan. Naravno da sve za što oni se zalažu ja smatram da je neprihvatljivo, ali sticajem okolnosti, različitim indoktrinacijama, su otišli tražeći sebe u svemu tome i tražeći neki odgovor na smisao života ili vjerovanje u religiju. Tako da trebalo je da se to više razumije, nisam tu samo ja, tu je i Netflix, jedna ogromna kuća koja je ušla sa mnogo novca u ovo i švedska televizija i sada se serija prikazuje u 45 država. Nevjerovatno pozitivne komentare dobivam, prati se od Južne Koreje do Argentine. Emotivna i kvalitetna drama.
Pročitajte i ovo: Djeca vraćena iz Sirije u BiH i dalje nemaju dokumenteRSE: Kakve su bile reakcije? Da li je pokrenuta neka debata i u kom smjeru?
Kapetanović: Jeste. Za produkciju ne može biti bolje nego kada imate u prvom mjesecu na prvim stranicama dnevnih novina priče i debate o tome, dakle i razumijevanje, i nerazumijevanje, i konflikti, i vjerodostojnost, o kojoj je u većini tih stvari govoreno pozitivno, o novim talentima, revoluciji pravljenja serija u Švedskoj. Mnogo pozitivnih stvari, ali naravno, bilo je i negativnih stvari. Zašto baš u ovo vrijeme, da li se može portretirati jedna manjinska zajednica na taj način, ali mislim da je iz manjinskih zajednica i najveća gledanost bila. Najveću gledanost smo imali od strane ljudi koji nikako ne gledaju švedsku televiziju, tako da su u pisanjima medija u Švedskoj glavna tema bili suosjećajnost i vjerodostojnost.
RSE: Do sada nije bilo serije sa ovom tematikom da je postigla sličan uspjeh. Da li vrijeme produkcije filmskih i serijskih sadržaja na temu militantne organizacije Islamska država tek dolazi sada nakon slabljenja te militantne organizacije?
Kapetanović: Sada govore da možda pravimo i drugu sezonu. Mislim da cijela Evropa ima oko 50-60 hiljada osoba koje su se vratile iz Sirije. Nijedna od evropskih zemalja ne zna kako pristupiti tom problemu radikalizacije kada se ljudi vrate u svoje zemlje. To je ogroman problem i ne znam kako će to biti, da li će biti suđenja i slično. Da ne govorimo o djeci koja su rođena tamo, kako će oni ići u vrtiće, šta će biti. Mislim da će biti vrlo interesantnih stvari kao posljedica tih događaja. Još imamo ljude koji su u Siriji u tim izbjegličkim kampovima koji ne mogu da se vrate jer zemlje neće da ih prihvate, većinom su to žene koje, nažalost, uvijek ispaštaju. Tako i ova serija govori o tri djevojke preko kojih vidimo čitav taj svijet u kojem inače dominiraju muškarci.
Vaš browser nepodržava HTML5
Bosanka u sirijskom kampu: Cijela porodica mi je ovdje
RSE: Govorili ste o povratnicima. Kako se Švedska nosi sa povratnicima sa stranih ratišta?
Kapetanović: Šveđani, od svih evropskih zemalja, imaju najviše humanitarnog pristupa. Ovdje su zatvorske kazne reducirane, što statistički najviše daje i rezultata. Mislim da oni u tim komunama rade na tome, uključena je i njihova tajna služba, tako da, pošto imaju sredstava, mislim da će napraviti dobar posao i da ćemo vidjeti rezultate. Mislim da Šveđani dobro tome pristupaju.
Pročitajte i ovo: Izazov povratka militanata iz Sirije pred bh. vlastimaRSE: Kažete da ste istraživali na koji način se mlade osobe radikalizuju. Likovi u seriji vode normalne živote, uobičajena svakodnevnica, ništa ne insinuira da bi to mogli biti ljudi koji će kasnije otići u Siriju. Da li je Vaše istraživanje pokazalo da se znakovi da se neko sprema da izabere taj put i ne primjećuju na osobi?
Kapetanović: Pa jeste, ja sam pričao o tome zašto se čovjek odluči na to. To je neko tinejdžersko doba kada se osobe odluče na neke drastične korake. Ovdje još imamo situaciju da je ta segregacija u nekim dijelovima Švedske značajna, da u predgrađima gdje uglavnom žive manjine ljudi možda ne pronađu svoj ulaz u društvo, da imaju neku nostalgičnu priču od roditelja...tako bi isto mogli završiti u nekim drugim kriminalnim aktivnostima, ali neki od njih odluče da im ovo daje neku novu perspektivu, otvara im oči da pronađu smisao samih sebe. Ima tu zatim laži i propagande ISIL-a, gdje im govore kako je tamo lijepo, da imaju bazeni, kuće, a u tim godinama je vrlo lako uticati na individue. To je mješavina svih ovih stvari. Nema neki konkretan rezultat, zavisno od grupe, zavisno od zemlje, šta je razlog, ali bila je uglavnom želja za nekim novim životom.
Vaš browser nepodržava HTML5
Šta sa povratnicima iz IDIL-a u Evropu?
RSE: Kako je došlo do saradnje sa Netflixom? Da li je ova međunarodna platforma otvorila vrata većem uspjehu serije?
Kapetanović: Netflix i švedska televizija su prvi put sarađivali na ovome. Nisu se željeli obavezati samo na švedsko tržište i tako smo u tom ugovoru dobili veliki auditorij. Netflix radi svoj posao, švedska televizija svoj tako da ćemo vidjeti, ja mislim, još više ovakvih saradnji u Evropi.