Reputacija Senegala kao bastiona demokratije u nestabilnoj regiji je ugrožena dok se demonstranti sukobljavaju s policijom ispred Narodne skupštine, a razlog je odluka Parlamenta da odgodi predsjedničke izbore.
Dok su trajali protesti, zakonodavci su usvojili sporni prijedlog zakona o produženju mandata predsjednika Mackyja Salla i odgađanju izbora nakon što je on otkazao planirane izbore samo tri sedmice prije održavanja.
Khalifa Sall, vodeći protivnik i bivši gradonačelnik Dakara, koji nije u srodstvu s predsjednikom, nazvao je odlaganje "udarom na ustav" i pozvao ljude da protestuju protiv toga. Njegova politička koalicija obećala je da će ići na sud.
Thierno Alassane Sall, drugi kandidat, koji također nije u srodstvu, nazvao je to "veleizdajom" i pozvao svoje pristalice da se okupe ispred Narodne skupštine kako bi protestirali i "podsjetili poslanike da stanu na pravu stranu istorije".
Za usvajanje prijedloga bila je potrebna podrška tri petine (tj. 99) od 165 poslanika.
U sali je vladala uzavrela atmosfera, a saopšteno je da su neke opozicione poslanike uklonile snage bezbjednosti nakon što su pokušali da blokiraju postupak.
Na kraju je za prijedlog glasalo 105 poslanika. Prvobitno je predloženo šestomjesečno odlaganje, ali je amandmanom u posljednjem trenutku produženo na 10 mjeseci, odnosno 15. decembra.
Sall je ponovio da ne planira ponovo da se kandiduje. Ali njegovi kritičari ga optužuju da ili pokušava da ostane uz vlast ili da nepravedno utiče na onoga ko ga naslijedi.
Tek što je najavio odgađanje bez presedana, demonstranti su marširali glavnim gradom Dakarom i pozvali na preokret.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, desno, razgovara sa predsjednikom Senegala tokom njihovog sastanka u rezidenciji Bočarov Ručej u Soči, Rusija, u petak, 3. juna 2022.
Senegal se dugo smatrao jednom od najstabilnijih demokratija u zapadnoj Africi. To je jedina država u zapadnoj Africi u kojoj nikada nije izvršen vojni udar. Imala je tri uglavnom mirne primopredaje vlasti i nikada nije odgodila predsjedničke izbore.
Do sada.
Senegalske trupe su 2017. predvodile zapadnoafričku misiju poslanu u susjednu Gambiju kako bi protjerali dugogodišnjeg vladara Yahya Jammeha nakon što je odbio da prihvati da je izgubio izbore. A u regiji opterećenom državnim udarima, predsjednik Sall je bio ključni akter u nastojanju Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (Ecowas) da prisili vojne vođe da provedu izbore i predaju vlast civilima.
Ali demokratska uvjerenja Senegala sada vise o koncu, a ustavna kriza se sprema. Zemlja se suočava sa ključnim testom svog izbornog integriteta i sudske nezavisnosti, kažu analitičari, piše BBC.
Tenzije rastu više od dvije godine nakon, kako je opozicija rekla, namjernog pokušaja da ih se isključi sa izbora tako što će njihovi kandidati biti optuženi za zločine koje nisu počinili. Jedna velika opoziciona stranka je čak bila zabranjena.
Vlasti su negirale da koriste pravni sistem za političku korist, a predsjednik Sal je rekao da pokušava smiriti stvari odlaganjem glasanja, ali izgleda da to do sada nije uspjelo.
Vlasti su u ponedjeljak ograničile pristup uslugama mobilnog interneta kako bi spriječile da se, kako su nazvali, "poruke mržnje" šire online i predstavljaju prijetnju javnom redu.
Ecowas i Afrička unija pozvali su na dijalog. Francuska, SAD i EU pozvale su na izbore što je prije moguće.