Iako je Općinski sud u Mostaru još prije dva mjeseca u svojoj presudi ocijenio diskriminirajućom praksu postojanja dviju škola pod jednim krovom na području Stoca i Čapljine, te postavio rokove za uspostavu jedinstvenih integrisanih škola, implementacija odluke nije započela. Sarajevska mreža za pravnu pomoć "Vaša prava" podigla je početkom 2011. tužbu za etničku diskriminaciju u cilju osporavanja te prakse, upoređujući je s aparthejdom u Južnoj Africi. Presuda je ocijenjena velikom pobjedom civilnog društva u BiH.
Stolačka djeca ni ove školske godine neće zasjesti u zajedničke klupe. Iako je u presudi Općinskog suda u Mostaru jasno definisan 1. septembar kao krajnji rok do kada su se trebale ustanoviti integrisane obrazovne ustanove, sa jedinstvenim nastavnim planom i programom, malo je vjerovatno da će do toga doći.
Osim Ministarastva obrazovanja, udruženje „Vaša prava“ zbog prakse etničke i vjerske segregacije u javnim školama tužilo je škole u kojima se vrši diskriminacija.
„Presudom se utvrđuje da su tuženi organizovanjem škola na etničkom principu i donošenjem i implementacijom školskih planova i programa na etničkom principu odvajali učenike u školama na području Hercegovačko-neretvanskog kantona na osnovu njihove etničke pripadnosti, čime su počinili diskriminaciju“, kaže Ahmet Salčin iz udruženja „Vaša prava“.
Iako u slučaju diskriminacije žalba ne odlaže rješenje, apelacije su u međuvremenu ipak podnijete, i to od strane kantonalnog ministarstva obrazovanja što, dodaje Salčin, jeste pravno utemeljeno, ali s druge strane i moralno upitno s obzirom da je je riječ o diskriminaciji.
„Sami znate koliko je bilo priče o diskriminaciji inače, naročito tipa dvije škole pod jednim krovom“, kaže on.
Dokle se stiglo sa implementacijom odluke najbolje pokazuje izjava Zlatka Hadžiomerovića, ministra obrazovanja u Vladi HNK iz SDA, koji nam je potvrdio kako njega niko nije obavijestio da je apelacija podnesena. Nije optimista da će ga kolege iz HDZ-a BiH, sa kojom ova stranka čini vladajuću većinu, podržati u integraciji škola. Riječ je, naime, o izmjeni nekoliko kantonalnih zakona, ali i podršci općinskih vijeća Stoca i Čapljine kojima suvereno vladaju dva HDZ-a.
„Ja ne mogu narediti opštinskom vijeću da prihvate osnivanje takve ustanove. Ja samo mogu zamoliti, organizovati sastanak“, ističe Hadžiomerović.
Javnosti su poznate izjave stolačkog načelnika Stjepana Boškovića, koji je godinama bio glavna prepreka integraciji stolačkih škola iako je njegova stranka, HDZ BiH, u nekoliko navrata i novčano kažnjena od strane međunarodne zajednice. Rješenje za koje se zalagao bile su fizički odvojene etničke škole.
„To je OSCE izmišljotina dvije škole pod jednim krovom. Na kraju-krajeva, on je sve ovo i zakuhao, on ih je doveo tamo - đake, odnosno školu po bosanskom nastavnom planu i programu“, rekao je.
Guranje problema pod tepih
Misija OSCE-a u BiH pokrenula je nakon rata sistem dvije škole pod jednim krovom kao privremenu mjeru kako bi se ljude ohrabrilo da se vrate kućama i kako bi se spriječilo etničko nasilje. Po tom sistemu, djeca i nastavnici iz dvije etničke grupe nemaju nikakvog kontakta - koriste posebne ulaze i objekte, etnički zasnovan nastavni plan i program, a ponekad i raspored. U Republici Srpskoj, povratnici Bošnjaci i bosanski Hrvati pohađaju sasvim odvojene škole.
Aida Bećirović, menadžerica ureda Fondacije Schuler Helfen Leben za BiH, dugo je radila sa djecom iz odvojenih škola.
„Jako teško je očekivati od mladih ljudi danas da oni u biti imaju razumijevanja jedni prema drugima jer se od malih nogu uče da trebaju ostati u sklopu svoje etničke grupe. Vama roditelj kad kaže: Kada bih ja svoje dijete upisao u drugi nastavni plan i program, ja bih izgubio posao’, znači da su oni isto u nekom začaranom krugu“, naglašava Bećirović.
Brzo rješavanje diskriminirajuće prakse postojanja dvije škole pod jednim krovom obećao je nedavno premijer HNK Denis Lasić, iz HDZ BiH, prilikom susreta sa predstavnicom Vijeća Evrope Ann Hennessy, rekavši kako se na implementaciji odluke već počelo raditi. Da li on nešto zna što ne zna njegov ministar Zlatko Hadžiomerović, provjerili smo u Pedagoškom zavodu.
„Nismo dobili odluku. Mi smo u sredstvima informisanja obaviješteni o tako nečemu“, kaže Jasna Džidelija iz Pedagoškog zavoda HNK.
Niko nije sumnjao da će implementacija odluke biti dugotrajan proces, jer se godinama radilo na odvajanju djece u školama. Nije uspostavaljena ni zajednička administracija, niti zajedničko vijeće učenika i roditelja iako je čak i projekat dvije škole pod jednim krovom ove stvari podrazumijevao. Aner Žuljević, zastupnik SDP-a u kantonalnoj skupštini, dodaje kako struka može odgovoriti da hoće politika.
„Mi iščitavamo da će se cijelo vrijeme pokušati ovo gurati pod tepih, uće se u vrijeme odmora i školska godina će započeti - i onda će biti obrazloženje kako školska godina traje i bilo bi teško vršiti organizacijske izmjene u toku školske godine kako bi se sve to odgodilo za godinu dana“, navodi Žuljević.
Dugogodišnji aktivista nevladine organizacije Forum mladih Stolac Nerin Dizdar zaključuje kako presuda Općinskog suda u Mostaru predstavlja važnu pobjedu civilnog društva u BiH. Njena implemenatcija je, s druge strane, nemoguća bez aktivne uloge međunarodne zajednice.
„Samo na području općine Stolac imamo niz presuda, čak i Vrhovnog suda FBiH, koje nisu implementirane, a neke se također tiču segregacije - poput presuda u korist nastavnika, koje su dobili, o povratu na prijašnja radna mjesta u školama. Sada je nužan naročito aktivan angažman međunarodne zajednice“, ističe Dizdar.
Još prije dest godina međunarodna zajednica pozvala je lidere BiH da ukinu praksu dvije škole pod jednim krovom, a 2004. visoki predstavnik nametnuo je Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju kojim se predviđa ukidanje spornog sistema. Međutim, ministarstva iz tri kantona odbila su provesti taj zakon. U procesu priključivanja Europskoj uniji, BiH mora ukinuti ovakav sistem školovanja, a to je snažno istaknuto i u posljednjem Izvještaju o napretku BiH koji je izdala EU.
Stolačka djeca ni ove školske godine neće zasjesti u zajedničke klupe. Iako je u presudi Općinskog suda u Mostaru jasno definisan 1. septembar kao krajnji rok do kada su se trebale ustanoviti integrisane obrazovne ustanove, sa jedinstvenim nastavnim planom i programom, malo je vjerovatno da će do toga doći.
Osim Ministarastva obrazovanja, udruženje „Vaša prava“ zbog prakse etničke i vjerske segregacije u javnim školama tužilo je škole u kojima se vrši diskriminacija.
„Presudom se utvrđuje da su tuženi organizovanjem škola na etničkom principu i donošenjem i implementacijom školskih planova i programa na etničkom principu odvajali učenike u školama na području Hercegovačko-neretvanskog kantona na osnovu njihove etničke pripadnosti, čime su počinili diskriminaciju“, kaže Ahmet Salčin iz udruženja „Vaša prava“.
Iako u slučaju diskriminacije žalba ne odlaže rješenje, apelacije su u međuvremenu ipak podnijete, i to od strane kantonalnog ministarstva obrazovanja što, dodaje Salčin, jeste pravno utemeljeno, ali s druge strane i moralno upitno s obzirom da je je riječ o diskriminaciji.
„Sami znate koliko je bilo priče o diskriminaciji inače, naročito tipa dvije škole pod jednim krovom“, kaže on.
Dokle se stiglo sa implementacijom odluke najbolje pokazuje izjava Zlatka Hadžiomerovića, ministra obrazovanja u Vladi HNK iz SDA, koji nam je potvrdio kako njega niko nije obavijestio da je apelacija podnesena. Nije optimista da će ga kolege iz HDZ-a BiH, sa kojom ova stranka čini vladajuću većinu, podržati u integraciji škola. Riječ je, naime, o izmjeni nekoliko kantonalnih zakona, ali i podršci općinskih vijeća Stoca i Čapljine kojima suvereno vladaju dva HDZ-a.
„Ja ne mogu narediti opštinskom vijeću da prihvate osnivanje takve ustanove. Ja samo mogu zamoliti, organizovati sastanak“, ističe Hadžiomerović.
Javnosti su poznate izjave stolačkog načelnika Stjepana Boškovića, koji je godinama bio glavna prepreka integraciji stolačkih škola iako je njegova stranka, HDZ BiH, u nekoliko navrata i novčano kažnjena od strane međunarodne zajednice. Rješenje za koje se zalagao bile su fizički odvojene etničke škole.
„To je OSCE izmišljotina dvije škole pod jednim krovom. Na kraju-krajeva, on je sve ovo i zakuhao, on ih je doveo tamo - đake, odnosno školu po bosanskom nastavnom planu i programu“, rekao je.
Guranje problema pod tepih
Misija OSCE-a u BiH pokrenula je nakon rata sistem dvije škole pod jednim krovom kao privremenu mjeru kako bi se ljude ohrabrilo da se vrate kućama i kako bi se spriječilo etničko nasilje. Po tom sistemu, djeca i nastavnici iz dvije etničke grupe nemaju nikakvog kontakta - koriste posebne ulaze i objekte, etnički zasnovan nastavni plan i program, a ponekad i raspored. U Republici Srpskoj, povratnici Bošnjaci i bosanski Hrvati pohađaju sasvim odvojene škole.
Aida Bećirović, menadžerica ureda Fondacije Schuler Helfen Leben za BiH, dugo je radila sa djecom iz odvojenih škola.
„Jako teško je očekivati od mladih ljudi danas da oni u biti imaju razumijevanja jedni prema drugima jer se od malih nogu uče da trebaju ostati u sklopu svoje etničke grupe. Vama roditelj kad kaže: Kada bih ja svoje dijete upisao u drugi nastavni plan i program, ja bih izgubio posao’, znači da su oni isto u nekom začaranom krugu“, naglašava Bećirović.
Brzo rješavanje diskriminirajuće prakse postojanja dvije škole pod jednim krovom obećao je nedavno premijer HNK Denis Lasić, iz HDZ BiH, prilikom susreta sa predstavnicom Vijeća Evrope Ann Hennessy, rekavši kako se na implementaciji odluke već počelo raditi. Da li on nešto zna što ne zna njegov ministar Zlatko Hadžiomerović, provjerili smo u Pedagoškom zavodu.
„Nismo dobili odluku. Mi smo u sredstvima informisanja obaviješteni o tako nečemu“, kaže Jasna Džidelija iz Pedagoškog zavoda HNK.
Niko nije sumnjao da će implementacija odluke biti dugotrajan proces, jer se godinama radilo na odvajanju djece u školama. Nije uspostavaljena ni zajednička administracija, niti zajedničko vijeće učenika i roditelja iako je čak i projekat dvije škole pod jednim krovom ove stvari podrazumijevao. Aner Žuljević, zastupnik SDP-a u kantonalnoj skupštini, dodaje kako struka može odgovoriti da hoće politika.
„Mi iščitavamo da će se cijelo vrijeme pokušati ovo gurati pod tepih, uće se u vrijeme odmora i školska godina će započeti - i onda će biti obrazloženje kako školska godina traje i bilo bi teško vršiti organizacijske izmjene u toku školske godine kako bi se sve to odgodilo za godinu dana“, navodi Žuljević.
Dugogodišnji aktivista nevladine organizacije Forum mladih Stolac Nerin Dizdar zaključuje kako presuda Općinskog suda u Mostaru predstavlja važnu pobjedu civilnog društva u BiH. Njena implemenatcija je, s druge strane, nemoguća bez aktivne uloge međunarodne zajednice.
„Samo na području općine Stolac imamo niz presuda, čak i Vrhovnog suda FBiH, koje nisu implementirane, a neke se također tiču segregacije - poput presuda u korist nastavnika, koje su dobili, o povratu na prijašnja radna mjesta u školama. Sada je nužan naročito aktivan angažman međunarodne zajednice“, ističe Dizdar.
Još prije dest godina međunarodna zajednica pozvala je lidere BiH da ukinu praksu dvije škole pod jednim krovom, a 2004. visoki predstavnik nametnuo je Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju kojim se predviđa ukidanje spornog sistema. Međutim, ministarstva iz tri kantona odbila su provesti taj zakon. U procesu priključivanja Europskoj uniji, BiH mora ukinuti ovakav sistem školovanja, a to je snažno istaknuto i u posljednjem Izvještaju o napretku BiH koji je izdala EU.