Slučajevi poznati kao "Dvije škole pod jednim krovom", odnosno praksa u kojoj učenici različitih etničkih grupa u više od 50 škola širom Bosne i Hercegovine odvojeno pohađaju nastavu, predstavljaju otvorenu segregaciju, koju treba hitno ukinuti, a za sve je kriva politika.
Stav je to brojnih mladih koji su na vlastitoj koži osjetili situaciju u kojoj se đaci različitih nacionalnosti u školi skoro i ne susreću.
Nedavni slučaj srednjoškolaca u Jajcu, koji su se pobunili protiv daljnjih etničkih podjela u školstvu, ponovo je skrenuo pažnju na praksu poznatu kao "Dvije škole pod jednim krovom".
Među prvima je reagirala mlada Lana Prlić, koja je u Mostaru pohađala Gimnaziju, školu u kojoj se nastava odvojeno odvija na hrvatskom i bosanskom jeziku.
Lana, koja je sada potpredsjednica Socijaldemokratske partije BiH (SDP), posebno kritizira ministricu obrazovanja u Srednjoj Bosni Katicu Čerkez za koju kaže kako je mladima poručila da, umjesto što se bore protiv segregacije, idu u disko.
"Te njene izjave da djeca trebaju ići u disko, a ne boriti se za neka svoja prava, to nije prvi istup. Sličan je istup u tom kantonu, njena prethodnica, Greta Kuna imala istu takvu izjavu da ne treba miješati 'kruške i jabuke', misleći na djecu jedne i druge nacionalne pripadnosti", objašnjava Prlić.
Ocjene su kako su srednjoškolci iz Jajca ipak postigli neki rezultat, jer nakon njihovog angažmana, vlasti su donijele odluku da ipak ne osnivaju novu, posebnu srednju školu za bošnjačku djecu.
"Oni (mladi) su zaista pod pritiskom i uprkos lokalnih poteškoća i pritisaka, digli su svoj glas za pravo, kvalitetno obrazovanje bez segregacije", ističe šef misije OSCE-a u BiH Jonathan Moore.
Da je sistem "Dvije škole pod jednim krovom" segregacija slaže se i Medisa Selimić Tica, predsjednica Foruma mladih u Stocu, gradu koji je jedan od sinonima odvojenog obrazovanja, gdje se đaci "rijetko susreću čak i u vannastavnim aktivnostima".
"Smatram da je to prava diskriminacija i da je za to sve kriva politika. Znači, politike su te koje su stvorile i segregaciju i diskriminaciju u obrazovanju i one jedine mogu da riješe taj problem", kaže Selimić Tica za Radio Slobodna Evropa.
Medisa Selimić Tica: Za sve je kriva politika
Nedugo nakon rata sistem "Dvije škole pod jednim krovom" trebao je biti tek prva faza ujedinjenja đaka. Međutim, to je postala stalna kategorija u nekim dijelovima Federacije BiH, kažu međunarodni zvaničnici, a segregacije u obrazovanju ima i u Republici Srpskoj.
"Imati višak direktora, nastavnika, učitelja, profesora i tako dalje, samo iz sebičnih političkih razloga je veoma pogrešno. Bosna i Hercegovina, na žalost, nije tako bogata zemlja da može izgubiti resurse takvim ponašanjem", dodaje Jonathan Moore.
Međutim, ima i onih koji kažu kako je i ustavom, kao i međunarodnim normama zagarantirano da svaki narod ima pravo izučavati vlastiti jezik i nacionalnu grupu predmeta.
"Što se tiče 'Dvije škole pod jednim krovom', ja nisam ni za tu opciju da djeca budu razdvojeni jedni od drugih, ali... Kako dijete koje je Hrvat po nacionalnosti, dijete koje je Bošnjak ili Srbin, dakle ne možete vi njemu nametnuti da uči ono što nije njegov jezik, što ne pripada njemu", poručuje za Radio Slobodna Evropa Luka Prolić iz Udruge Hrvatsko srce nade.
Luka Prolić: Ne možete djeci nametati
I dok iz međunarodne zajednice navode kako se sva sporna pitanja mogu riješiti i u okviru jedne škole, mladi aktivista Omladinskog kulturnog centra "Abrašević" iz Mostara Amar Maksumić kaže kako se zapravo radi o grešci u obrazovnom sistemu.
"Koja samo crpi više finansija nego što treba inače. Ako su već problem jezici ili neke kulturološke razlike, onda treba te predmete da se odvoji, a matematika je uvijek ista, fizika ostaje ista i ne može da se mijenja po nacionalnostima ili narodnoj osnovi", mišljenja je Maksumić.
Lana Prlić podsjeća da djeca, ne samo idu odvojeno u školu, nego i uče iz različitih udžbenika.
"Meni je zaista drago da se napokon krenulo pričati o tome, ali ne samo sa strane političara, hajmo reći bivših učenika kao što sam ja, već sa strane djece, koja svaki dan idu u te škole", kaže Prlić.