Iako su obje strane ublažile ton u razgovorima o budućim trgovinskim odnosima Londona i Brisela nakon Bregzita (Brexit) i perioda tranzicije, te uprkos zabrinjavajućim procjenama o ekonomskim posljedicama nepostizanja dogovora, ovosedmična ključna runda pregovora još uvijek ne garantuje da će sporazum biti postignut do roka koji ističe polovinom oktobra, pišu svjetski mediji.
‘Temeljne praznine’
Službeni pregovori Evropske unije i Velike Britanije za postizanje trgovinskog sporazuma nakon Bregzita nastavljaju se u utorak, 29. septembra u Briselu, javio je BBC ukazujući kako vladini izvori tvrde da uprkos određenom napretku, postoje "temeljne praznine" između pregovaračkih strana te da je priča o "optimizmu" posljednjih dana bila pretjerana.
Vlada u Londonu je prošle sedmice saopštila da ostaje mnogo posla prije eventualnog dogovora, dok je glavni pregovarač EU Mikel Barnije (Michel Barnier) poručio da nije ni optimističan niti pesimističan, ali da ostaje odlučan u postizanju dogovora.
Period tranzicije nakon Bregzita, tokom kojeg se Velika Britanija pridržavala trgovinskih pravila EU, ističe 31. decembra. Ako do tada strane ne dogovore sporazum, Velika Britanija će trgovati s Evropskom unijom prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije. To znači, ukazuje BBC, da će se na većinu britanske robe koja se izvozi u EU primjenjivati carine, čineći je skupljom i težom za prodaju.
Britanski javni servis podsjeća da je posljednji niz razgovora završio s ogorčenjem kada je vlada Velike Britanije predstavila zakon o unutrašnjem tržištu koji će omogućiti Velikoj Britaniji da potkopa dijelove izvornog dogovora o izlasku iz EU - poznatog kao Sporazum o povlačenju. Zvaničnici iz Brisela tvrde da bi zakon, ako bude usvojen, predstavljao "izuzetno ozbiljno kršenje" tog sporazuma i kršenje međunarodnog prava.
Potpredsjednik Evropske komisije Maroš Šefčovič pozvao je vladu u Londonu da povuče prijedlog zakona "do kraja mjeseca", dodajući da Sporazum o povlačenju "sadrži niz mehanizama i pravnih lijekova mjera za rješavanje kršenja zakonskih obaveza u tekstu” koje bi EU mogla da iskoristi.
Mogući ustupci
Britanski zvaničnici kažu kako bi kontroverzni zakon o unutrašnjem tržištu mogao biti izmijenjen ako se uskoro postigne sporazum u Briselu dok kabinet premijera Borisa Džonsona (Johnson) planira odgoditi uvođenje spornog zakona za decembar, napisao je Dejli telegraf (The Telegraph).
Pregovarači Evropske unije i Velike Britanije održat će trodnevne sastanke u Briselu ove sedmice, na onome što se smatra ključnom rundom pregovora - u nadi da će do sredine oktobra finalizirati sporazum koje bi vlade evropskih članica mogle ratificirati prije kraja godine.
Postoje nagađanja, ističe list, da ublažavanje tona u Londonu dolazi nakon što je Džonson ostao šokiran izvještajem Londonske škole za ekonomiju (LSE) koji ukazuje da bi potpuni razlaz bez dogovora s EU koštao Britaniju tri puta više od pandemije korona virusa.
Sajmon Kovenej (Simon Coveney), irski ministar vanjskih poslova, smatra da bi nepostizanje dogovora do kraja oktobarskog roka bio "golem neuspjeh politike i diplomatije", naglašava Dejli telegraf, dodajući kako nova postrojenja za provjeru robe koja pristižu u Sjevernu Irsku vjerovatno neće biti spremna do kraja prijelaznog razdoblja Bregzita.
Evropska unija sada zahtijeva jače i jasnije garancije za buduće usmjeravanje politike državnih subvencija Velike Britanije kao i nezavisnost regulatora tržišne konkurencije, nakon što je Brisel odustao od svog početnog stava da bi Velika Britanija trebala slijediti zakone EU o subvencijama. Predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) upozorio je da će EU insistirati na poštenoj konkurenciji, prenosi Dejli telegraf.
Detalji u ‘tunelu’
Ako deveta runda razgovora protekne dobro, tada će se Lord Frost, pregovarač iz Velike Britanije, i njegov kolega iz EU Mišel Barnije (Michel Barnier), nadati ulasku u "tunel", gdje će konačni detalji biti skovani u tajnosti krajem ove sedmice, piše Sandej tajms (The Sunday Times).
S obzirom na to da su obje strane pred završnu fazu razgovora dale ključne ustupke, očekuje se da bi ovosedmični pregovori mogli dovesti do tajnih rasprava u naredih 15 dana i postizanja konačnog sporazuma neposredno nakon sljedećeg samita EU u Briselu sredinom oktobra.
List također naglašava kako izvori u Londonu i Briselu tvrde da Boris Džonson želi dogovor, te je Frost uoči ovosedmičnih razgovora imao mekši ton nego posljednjih nedjelja. Britanski pregovarač je sporazum opisao kao "itekako moguć", pozivajući EU da "spusti svoje nerealne ambicije" u nekim područjima poput ribolova u britanskim vodama.
Prema aranžmanu prema kojem se kreću Frost i Barnije, ukazuje Sandej tajms, Brisel će umanjiti svoje zahtjeve za velikim provjerama kretanja robe između Velike Britanije i Sjeverne Irske. Velika Britanija bi se, zauzvrat, pridržavala nekih "osnovnih pravila" u vezi s korištenjem državnih subvencija za poticanje britanskih kompanija.
Diplomate iz Brisela tvrde kako pregovaračke strane, iako spremne za postizanje sporazuma, još uvijek nisu identifikovali potencijalne izlaze na dvije najteže prepreke u trgovinskim pregovorima: zahtjevi bloka za "jednakim uslovima" između britanskih i evropskih firmi i buduća prava EU na ribolov u britanskim vodama, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Prema tvrdnjama neimenovanih diplomata EU, tokom nedavnih neformalnih razgovora dvije strane su raspravljale o ideji "postepenog postupka" ukidanja prava evropskim članicama na ribolov u britanskim vodama.
No poseban problem je što Velika Britanija želi da se dugoročna prava na ribolov zasnivaju na sistemu nazvanom "vezanost zonama" koji bi drastično smanjio evropski ulov. To, dodaje londonski list, ne odgovara evropskim ribolovnim zajednicama koje bi u tom slučaju radije pristale na opciju bez dogovora.
Gubitak hiljada radnih mjesta
Fajnenšl tajms također piše kako su firme iz Evropske unije upozorile da Bregzit bez dogovora može izazvati gubitke od oko 700.000 radnih mjesta, na što ukazuje istraživanje vodećeg njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja Hale (Halle) koje će biti objavljeno u narednim danima. Procjene zapravo naglašavaju koliki je ulog obje strane u pregovorima o budućim trgovinskim odnosima, ukazuje list.
Njemačka bi bila najteže pogođena, navodi se u istraživanju koje predviđa da bi u slučaju nepostizanja post-Bregzit dogovora najveća evropska ekonomija potencijalno mogla izgubiti 176.000 radnih mjesta u firmama koje izvoze u Veliku Britaniju i njihovim dobavljačima. Francuska bi mogla izgubiti više od 80.000 radnih mjesta, Poljska 78.000, a Italija 72.000.
List dodaje kako istraživanje njemačkog instituta potkrepljuje nalaze izvještaja Londonske škole za ekonomiju objavljeno prošle sedmice, u kojem se navodi da je 40 odsto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje konzumiraju britanska domaćinstva uvezeno iz EU.
Ako se ne postigne dogovor između Londona i Brisela, prestat će uvoz mnogih proizvodnih linija što bi, navodi se u izvještaju LSE, dovelo do prosječnog povećanja cijena prehrambenih proizvoda od oko 26,5 odsto. Velika Britanija je, dodaje Fajnenšl tajms, prošle godine uvezla 319 milijardi eura robe i usluga iz EU.
Gardijan (The Guardian) piše kako poslovni čelnici pozivaju vladu Velike Britanije da iskoristi posljednji trenutak za postizanje dogovora s EU nakon što je istraživanje Konfederacije britanske industrije (CBI) pokazalo da više od tri četvrtine britanskih kompanija želi trgovinski sporazum s Briselom.
CBI je, ukazuje list, upozorio ministre da je u anketi u kojoj je učestvovalo 648 firmi, 77 odsto direktora izjavilo da žele dogovor, dok ih je samo četiri odsto podržalo Bregzit bez dogovora.
Polovina ispitanika je izjavila da je pandemija COVID-19 usporila pripreme za Bregzit. Studija je također pokazala da je aktivnost privatnog sektora opala u tromjesečju do septembra i da će opadati i u narednom tromjesečju, ali sporijim tempom.
"Razgovori o Bregzitu ulaze u 11. sat. Sad mora doći vrijeme da političko vodstvo i duh kompromisa zasjaju s obje strane. Dogovor se može i mora sklopiti", kazala je generalna direktorica CBI-ja, Karolin Ferbejrn (Carolyn Fairbairn), dodajući kako će dogovor s Briselom pružiti "dobar posao koji predstavlja najjači mogući temelj dok se zemlje odmiču od pandemije".