Šanse njemačke 'semafor' koalicije i kancelara Scholza

Koalicioni sporazum tri njemačke stranke, koji će otvoriti put Olafu Šolcu (Scholz) iz Socijaldemokratske stranke lijevog centra da preuzme dužnost od kancelarke Angele Merkel nakon njenih 16 godina na vlasti, nagovještava kako bi se Njemačka mogla promijeniti u svoju, ali i u korist Evrope, pišu svjetski mediji.

Čitamo vam: Šanse njemačke 'semafor' koalicije i kancelara Scholza

Planovi ‘semafor koalicije’

Olaf Šolc osigurao je svoje mjesto sljedećeg kancelara Njemačke koalicionim sporazumom koji najavljuje neke od socijalno najliberalnijih politika zemlje u posljednjih nekoliko decenija, napisao je londonski Tajms (The Times).

Poslije dvomjesečnih pregovora, Socijaldemokrate lijevog centra (SPD) dogovorile su savez sa strankom Zelenih i ekonomski liberalnim Slobodnim demokratama (FDP) 24. novembra, a Šolcovo polaganje zakletve za kancelara očekuje se početkom decembra.

Trio, kako ukazuje Tajms, pokriva ideološki spektar od pacifističke ljevice do tačerovske desnice. Njihova koalicija je poznata kao „semafor“ zbog svoje crvene, zelene i žute boje, napisao je list ističući da Njemačkom nije upravljala trostranačka koalicija od ranih 1950-ih.

Njihov koalicioni sporazum obećava „promjenu paradigme“ u migraciji i integraciji, osmišljen da pretvori Njemačku u „modernu zemlju imigracije“. Šolcova vlada planira da olabavi imigraciona pravila i legalizuje prodaju kanabisa za rekreativnu upotrebu, da omogući ljudima da promijene pol bez traženja medicinskog odobrenja. Također, dozvolit će migrantima da uzmu njemačko državljanstvo bez odricanja prethodnog državljanstva.

Nova vlada ima za cilj izgradnju 400.000 pristupačnih domova godišnje, uključujući 100.000 socijalnih stambenih jedinica, i pozajmljivanje „neviđenih“ suma za pokretanje dekarbonizacije i modernizacije industrije. Kraj industrije uglja biće pomjeren sa 2038. na 2030., do kada će, kako se koalicija obavezala, zemlja proizvoditi 80 odsto električne energije iz obnovljivih izvora kroz proširenje vjetroelektrana i solarnih panela, dok će početkom sljedeće decenije biti zabranjena prodaja novih vozila na benzin i dizel.

Međutim, partneri nisu uspjeli da se dogovore o gasovodu Sjeverni tok 2, cilju NATO-a da zemlja odvaja dva procenta BDP-a na odbranu ili iznosima koje vlada namjerava da pozajmi za svoje planove a koji, naglašava Tajms, neće biti potvrđeni do 5. decembra nakon što ih odobri 125.000 članova Zelenih, kao i partijske konferencije SPD i FDP.

Evropsko ‘sidro stabilnosti’

Predvođena strankom koja je djelovala kao mlađi koalicioni partner Angele Merkel 12 od posljednjih 16 godina, i dvije stranke koje imaju energiju da rade drugačije, sljedeća njemačka vlada predstavlja čudnu mješavinu razmišljanja o statusu kvo i reformističkih instinkta, ukazuje Gardijan (The Guardian).

Koalicioni sporazum koji su predstavile Socijaldemokrate, Zeleni i Slobodna demokratska partija FDP daje nagovještaj kako bi se Njemačka mogla promijeniti, ali i kako bi u određenim pitanjima mogla ostati ista.

Kada je riječ o ekonomiji, vlada će djelovati na osnovu centralnog predizbornog Šolcovog obećanja da će podići nacionalnu minimalnu platu na 12 eura na sat, što će uticati na oko 10 miliona ljudi. Odluka o legalizaciji kanabisa za rekreativnu upotrebu mogla bi, prema procjenama, da stvori 2,5 milijardi eura dodatnih prihoda godišnje. Ponovno uvođenje poreza na bogatstvo – na šta su SPD i Zeleni pozivali u svojim predizbornim manifestima – nije preživjelo koalicione pregovore.

Nijedna od stranaka koje će činiti novu vladu nije obećala radikalnu promjenu njemačkog stava prema Evropi, ističe Gardijan, dodajući da se u koalicionom sporazumu navodi da Njemačka mora da ispuni svoju ulogu evropskog „sidra stabilnosti“. „Sigurne finansije i štedljivo korištenje novca poreskih obveznika su principi našeg budžeta i finansijske politike“, navodi se u sporazumu.

Po pitanju odnosa s Rusijom i Kinom, nova ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerboc), obećala je da će formirati „aktivniji“ vanjskopolitički plan postavljanjem strožeg tona, gdje će veći naglasak biti na demokratskim vrijednostima i ljudskim pravima najavljujući pokretanje slučajeva kršenja ljudskih prava, posebno u kineskoj provinciji Sinđijang. Stranke također pozivaju na nove izbore u Bjelorusiji i podržavaju upotrebu daljih sankcija ukoliko Aleksandar Lukašenko ne promijeni kurs.

Vjetar promjena

Pobjednici septembarskih izbora u Njemačkoj postigli su koalicioni sporazum koji označava značajnu promjenu u političkom pravcu najveće evropske ekonomije nakon 16 godina koalicija predvođenih demohrišćanima pod Angelom Merkel, ukazuje urednički kolegij Fajnenšl tajmsa (The Financial Times).

Ako nadolazeća „koalicija semafora“ ispuni svoje ambicije, mogla bi da unese dozu prijeko potrebnog dinamizma i u njemačku i u evropsku politiku, i to u skladu sa zelenim i digitalnim prioritetima koje su usvojile EU i većina njenih članica. Ali, ukazuju urednici Fajnenšl tajmsa, uspješni koalicioni pregovori ne garantuju laku kohabitaciju na vlasti.

Na prvi pogled, investicije potrebne za restrukturiranje njemačke privrede mogle bi da budu ugušene održavanjem ustavnih ograničenja zaduživanja i obećanjem da se neće podizati ukupno poresko opterećenje. Ovo je zahtijevao FDP, čiji će lider Kristijan Lindner (Christian) držati sve konce kao ministar finansija.

Prednost dugih njemačkih pregovora o koaliciji je u tome što je veći dio teškog pregovaranja sada obavljen. Ipak, ukazuje londonski list, ostaje da se vidi koliko će preživjeti ne samo alarmantni četvrti talas infekcija i smrtnih slučajeva izazvanih novim korona virusom koji se širi zemljom, veći i izazove samih funkcija.

Postoje stvarne nekompatibilnosti između biračkog tijela tri stranke, posebno FDP i druge dvije i neki birači će se neizbježno osjećati izdanim. Ipak, zaključuje Fajnenšl tajms, ako je obećanje obnove koje njihov program nudi stvarno, njemačka politika, ekonomija zemlje i Evropa bi mogli imati koristi.

Oživljavanje socijaldemokratije

Olaf Šolc je uspio u svojoj kampanji da postane sljedeći kancelar Njemačke prije svega tako što je ubijedio glasače da bi on bio veoma sličan dugogodišnjoj liderki koju će zamijeniti - Angeli Merkel, napisao je Njujork tajms (The New York Times) ukazujući kako je pitanje da li će on to moći s obzirom na veliki broj tekućih kriza.

Šolc je, dodaje list, poznato lice u njemačkoj politici više od dvije decenije i služio je u dvije vlade koje je predvodila Hrišćansko-demokratska partija Angele Merkel, a nedavno je bio njen ministar finansija. Ali, on je također bio i politički kameleon, pragmatičan političar koji se tako lako kreće lijevo i desno.

Ta politička fleksibilnost, ukazuje Njujork tajms, sada ga može učiniti savršenim liderom da se uhvati u koštac s onim što bi mogao biti njegov stalni izazov kao kancelara — održavanje mira u neobičnoj i neprovjerenoj trosmjernoj koaliciji s dvije ideološki divergentne stranke: progresivnim Zelenima, koji žele da potroše 50 milijardi eura na zelenu tranziciju, i protržišnim Slobodnim demokratama, koji će kontrolisati ministarstvo finansija.

Ukoliko bude zaokupljen potrebom da uravnoteži konfliktne zahtjeve kod kuće, kažu posmatrači, to može uticati na njegovu sposobnost da progura ambiciozni plan svoje vlade da pripremi Njemačku za budućnost bez ugljika i za digitalno doba.

Čim položi zakletvu kao kancelar početkom decembra, Šolc će morati da se suoči s pandemijom, tenzijama na poljsko-bjeloruskoj granici, ruskim predsjednikom koji mobiliše trupe na istočnoj granici Ukrajine, konfrontacijom Kine i manje pouzdanim Sjedinjenim Državama, napisao je Njujork tajms, uz ocjenu da je rijetko kada njemački lider došao na funkciju sa toliko gorućih kriza.

No, ako stvari prođu glatko, Njemačka sa Šolcom na čelu bi mogla da se pokaže kao ključna sila za evropsku koheziju, za više transatlantskog jedinstva u borbi protiv klimatskih promjena i za suočavanje sa strateškim konkurentima poput Kine i Rusije, i, neki se nadaju, za oživljavanje socijaldemokratije u različitim dijelovima svijeta.