Njemački kancelar Olaf Scholz doputovao je u nenajavljenu posjetu Kijevu 2. decembra obećavajući da će isporučiti stotine miliona eura dodatnog oružja za odbranu Ukrajine ovog mjeseca.
Scholzova posjeta uslijedila je nakon sugestije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da bi poziv za članstvo u NATO-u čak i ograničeno na teritorij pod kontrolom Kijeva mogao okončati "vruću fazu rata".
Također dolazi uoči tranzicije predsjednika SAD-a u januaru i njemačkih izbora koji se očekuju u februaru.
Posjeta je upriličena samo nekoliko sedmica nakon što je Scholza oštro kritikovao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zbog telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Scholz je takođe bio među opreznijim liderima NATO-a u pogledu mogućeg članstva Ukrajine u alijansi.
U objavi na X-u, Scholz je obećao da će "Njemačka ostati najjači podržavatelj Ukrajine u Evropi".
"Na sastanku s predsjednikom Zelenskim najavit ću dodatno oružje vrijedno 650 miliona eura, koje treba biti isporučeno u decembru", rekao je. Dodao je da se "Ukrajina herojski brani od ruskog agresivnog rata".
"Ukrajina se može osloniti na Njemačku. Mi kažemo ono što radimo. I radimo ono što kažemo."
Pročitajte i ovo: Ruski 'filtracioni' logor gde su navodno mučeni Ukrajinci na zemlji državne firme u BelorusijiZapadne pristalice predvođene Washingtonom prošlog mjeseca dale su dozvolu Ukrajini da koristi svoje oružje za dalekosežne udare čak i dublje unutar Rusije.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump obećao je da će poduzeti brze i dramatične mjere za okončanje rata u Ukrajini, ali nije iznio detalje.
Izvori su prošle sedmice rekli mađarskom servisu RSE da je Trump održao više razgovora s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom otkako je pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u početkom novembra i da su njih dvojica razgovarali o mogućim putevima ka okončanju sukoba.
Orban je dosljedno kritizirao politiku EU i SAD otkako je počela invazija Rusije u februaru 2024. i pokrenuo vlastitu nekoordiniranu "mirovnu misiju" posjetama Kijevu, Moskvi i Pekingu u julu - potez koji je razbjesnio Brisel.