Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt nametnuo je 27. aprila izmjene Ustava entiteta Federacija BiH kojima bi se trebalo olakšati formiranje Vlade Federacije kao i krivičnih zakona u BiH koje bi trebale prevenirati izborne prevare.
Schmidt je najprije donio privremenu odluku koja će vrijediti samo za ovaj izborni ciklus, kako bi se omogućilo formiranje nove vlade entiteta Federacije BiH, gotovo sedam mjeseci nakon izbora održanih u oktobru prošle godine.
Vlada Federacije BiH nije potvrđena nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta Lidija Bradara (Hrvatska demokratska zajednica BiH, HDZ) iz redova hrvatskog naroda nije imala saglasnost oba potpredsjednika.
Pročitajte i ovo: Ambasada SAD u BiH pozdravila odluku SchmidtaZa imenovanje nove vlade saglasnost je dao Igor Stojanović iz redova srpskog naroda, inače član Socijaldemokratske partije BiH (SDP).
Refik Lendo iz redova bošnjačkog naroda, koji dolazi iz Stranke demokratske akcije (SDA), koja je opoziciona nakon opštih izbora prošle godine u BiH, svoj potpis uslovljavao je ulaskom njegove stranke u vlast.
HDZ BiH i stranke tzv. Osmorke na čelu sa SDP-om BiH ne žele koalirati sa SDA i imaju većinu u Zastupničkom domu, kao i u Domu naroda.
Schmidt je privremenom mjerom potvrdio odluku o imenovanju koju je, kako nalaže entitetski Ustav, uputila Bradara i potpisao Stojanović, bez Lendinog potpisa.
Zadužio je predsjedavajućeg Zastupničkog doma da zakaže sjednicu na kojoj će jedina tačka biti potvrđivanje nove vlade.
"Zastupnički dom mora čim prije glasati o vladi. Takvo odlučivanje nije moj posao, već zadatak izabranih zvaničnika", naglasio je Schmidt na konferenciji za medije. Taj rok ističe sutra, 28. aprila kad bi samo Zastupnički dom, bez Doma naroda, ako postoji dovoljna većina, mogao potvrditi novu vladu Federacije BiH.
Koje su trajne izmjene Ustava Federacije BiH?
Do Schmidtove odluke predsjednik je Federacije BiH predlagao novu entitetsku vladu samo Zastupničkom domu i za to je morao dobiti saglasnost oba potpredsjednika.
Pročitajte i ovo: Za petak zakazana sjednica Zastupničkog doma FBiH nakon Schmidtovih odlukaPrema izmjenama Ustava Federacije BiH koje je nametnuo Schmidt, ako oba potpredsjednika ne daju saglasnost, već samo jedan, takav prijedlog o imenovanju se dostavlja Zastupničkom domu gdje je za potvrđivanje potrebna prosta većina.
Novina je da o tome glasa i drugi, Dom naroda Parlamenta Federacije FBiH, što do sad nije bio slučaj.
Vlada će biti potvrđena ako u Domu naroda protiv ne glasaju tri petine (14) ili više delegata u jednom ili više klubova zastupnika konstitutivnih naroda (svaki klub ima 23 delegata).
Ove izmjene stupaju na snagu 1. maja 2024. godine pod uslovom da Parlament Federacije BiH prije tog datuma ne odluči drugačije izmjenom Ustava Federacije.
Uveo mogućnost vanrednih izbora
Izmjena Ustava Federacije koje je nametnuo Schmidt, uvodi se i mogućnost vanrednih izbora kakva do sad nije postojala.
Vlada Federacije posljednji put je formirana 2015. godine, i od opštih izbora 2018. je u "tehničkom mandatu". Ovu vladu u kojoj nedostaju tri ministra, čine SDA, HDZ BiH i Savez za bolju budućnost, a predsjednik ove izvršne institucije je Fadil Novalić iz SDA.
možda vas zanima Zašto Federacija BiH ima istu vladu osam godina?Nakon izbora 2018. do kraja mandata 2022. godine, vodeće stranke, bošnjačka SDA i HDZ BiH, nisu se mogle dogovoriti u vezi izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH te trećeg partnera u entitetskoj vlasti.
Prema izmjenama koje je 27.aprila nametnuo Schmidt, predsjednik Federacije može dva puta predložiti premijera i novu vladu, uz saglasnost oba ili samo jednog potpredsjednika.
Ako drugi prijedlog ne bude potvrđen u Zastupničkom domu, Parlament Federacije i deset kantonalnih skupština smatraju se raspuštenim i raspisuju se novi izbori za ove nivoe vlasti.
Raspuštanjem kantonalnih skupština, automatski se raspušta i drugi, Dom naroda Federacije, budući da se izaslanici u tom domu delegiraju iz kantonalnih skupština.
Predsjedniku i dva dopredsjednika Federacije prestaje mandat nakon što se izaberu novi.
podsjetite se Koja je uloga visokog predstavnika u BiHKoje odluke je Schmidt još donio?
Visoki predstavnik u BiH nametnuo je i izmjene krivičnih zakona Federacije i Republike Srpske kako bi "ojačao integritet izbora".
"Vidio sam neke vjerodostojne izbore o predizbornim i postizbornim nepravilnostima pa sam izmijenio Krivične zakone kako bih uključio novo krivično djelo izborno podmićivanje. Uključuje i podmićivanje svih izabranih zvaničnika. To treba poslužiti kao upozorenje svima koji na taj način ispunjavaju svoje ciljeve", kazao je Schmidt medijima.
Prema tim izmjenama, koje su identične za oba entiteta, ko traži, zahtijeva ili uzima, novac ili bilo koju vrijednost ili korist, poput zapošljavanja, ili u tome posreduje, kaznit će se do deset godina zatvora i novčanom kaznom.
Izmjene krivičnih zakona podrazumijevaju otkaz u zakonodavnom, izvršnom, drugom upravnom ili sudskom tijelu ili u bilo kojoj službi koja se u cijelosti ili djelomično financira iz entitetskih budžeta.
Ta osoba se isto tako neće moći zaposliti u državnoj službi pet godina nakon izdržane kazne, pomilovanja, amnestije ili ako nastupi zastara.
Vaš browser nepodržava HTML5
Schmidt o izmjeni izbornog zakona: Moramo BiH učiniti funkcionalnom
Ranija izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH
Visoki predstavnik u BiH je 2. oktobra, nakon što su zatvorena biračka mjesta, donio paket mjera koje sadrže amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH.
Odluka se odnosi na povećanje broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, s ciljem poboljšanja funkcionalnosti ovog entiteta i osiguranja blagovremene provedbe rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.
To je bila osma odluka Schmidta na funkciji visokog predstavnika BiH otkako je preuzeo mandat, u avgustu 2021. godine.