Visoki predstavnik Christian Schmidt pozdravio je u utorak, 3. augusta, odluku Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), jednog od deset kantona u entitetu Federacija BiH, o izmjenama Ustava kojima je priznata ravnopravnost srpskog naroda, službeni status srpskog jezika i ćiriličnog pisma u ovom kantonu, te priznat bosanski jezik.
Skupština HNK-a, saopćeno je iz Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), konačno je poduzela pozitivne korake u provedbi presude Ustavnog suda Federacije BiH iz 2018. godine.
Pročitajte i ovo: Schmidt u Predsjedništvu BiH: Došao sam da budem aktivan, a ne da čekam i gledam"Zalažem se za jednakost svih bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost. Naš zajednički cilj mora biti zadržati mlade, predane i vrijedne ljude iz Bosne i Hercegovine u ovoj zemlji", saopćeno je iz OHR-a.
Kako je dodato taj cilj se može postići tako što će se ojačati povjerenje u javne institucije, u kombinaciji s transparentnim ekonomskim, pravnim i političkim sistemom koji je inkluzivan za sve i koji u potpunosti poštuje vladavinu prava.
Poruka novog visokog predstavnika u BiH Schmidta je da bi vlasti HNK trebale nastaviti s pozitivnim koracima i provesti i ostale aspekte presude Ustavnog suda.
"Srpski narod u tom kantonu uživa ravnopravan status u odnosu na druga dva konstitutivna naroda", navodi se u saopćenju Ureda visokog predstavnika.
Istaknuto je i da bi slične amandmane trebala usvojiti i Skupština Posavskog kantona, dok Zapadnohercegovački kanton, koji je djelomično usuglasio svoj ustav s ovom odlukom, taj zadatak treba da ispuni do kraja.
Skupština HNK-a promjene je usvojila u ponedjeljak, 2. augusta.
Usvojeno je ukupno šest amandmana koji se odnose na konstitutivnost srpskog naroda, ravnopravnosti u upotrebi jezika i pisma kao i sudjelovanje u procesu donošenja zakonskih odluka i uredbi.
Usvojenim amandmanima usklađuje se Ustav tog kantona s Ustavom Federacije BiH u dijelu koji se odnosi na konstitutivnost naroda i upotrebe jezika i pisama, a u skladu s presudom Ustavnog suda Federacije BiH.
Usvojeno je da se u verziji Ustava na hrvatskom jeziku, jezik bošnjačkog naroda naziva “bosanski”, a ne “bošnjački”, kao što je to do sada bio slučaj.
Navedeni Amandmani usvojeni su s 26 glasova za i s jednim glasom protiv, dok tri zastupnika nisu bila nazočna na sjednici Skupštine.
Ustavni sud FBiH je sredinom 2018. godine donio rješenje, s rokom provođenja do januara 2019. godine, kojim je Skupštini HNK -a naložena izmjena i dopuna spornih članova kantonalnog Ustava.
Na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, Srbi su bili konstitutivni narod u entitetu Republika Srpska, a Bošnjaci i Hrvati u Federaciji BiH.
Odlukama Ustavnog suda BiH iz 2002. godine, na apelaciju nekadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića iz 2000. godine, sva tri naroda postali su konstitutivni na cijeloj teritoriji BiH, što do danas nije do kraja provedeno.