Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt nametnuo je u utorak, 26. marta, tehničke izmjene Izbornog zakona koje predviđaju jačanje izbornog integriteta.
To mu dozvoljavaju Bonnske ovlasti na osnovu kojih može nametati i mijenjati zakone, te smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
"Radim to kao podršku Bosni i Hercegovini na putu ka Evropskoj uniji, jer je to jedan od 14 prioriteta BiH. Ovo radim za građane ove zemlje", poručio je Schmidt.
On je rekao kako se mora voditi računa da izbori budu provedeni na pravi način.
"Mi moramo provesti izmjene koje donosimo na vrijeme, budući da lokalno rješenje nije izgledno. Ja sam se pobrinuo za to, jer imamo lokalne izbore u oktobru. Moram reći da je bilo dosta dobre volje među političkim strankama i ne bih mogao reći da nisam imao određenu podršku od tih stranaka", kazao je Schmidt.
Vaš browser nepodržava HTML5
Schmidt: Radim to kao podršku BiH na putu prema EU
Prema njegovim riječima, izmjene i dopune mogu biti predmet novih izmjena u parlamentu, ukoliko za to bude postojala potreba.
"Mislim da bi se neki mogli žaliti. Svako ko ne želi prihvatiti temelje demokratskog društva oduzima ljudima mogućnost ulaska zemlje u EU. Ulazimo u ugovor sa građanima i to je moja dužnost, da pomognem da uspostavimo demokratski okvir. Poruka građanima je- iskoristite priliku, izađite i glasajte", kazao je Schmidt.
Pročitajte i ovo: Šta je suština tehničkih izmjena Izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt?Odluka visokog predstavnika objavljena je na sajtu Kancelarije visokog predstavnika (OHR), čime i j formalno stupila na snagu.
Inače, visoki predstavnik u BiH je još 19. decembra dao rok predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini da do kraja godine prošle godine usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, te najavio da, ukoliko to ne urade, će on nametnuti izmjene.
U poruci liderima, Schmidt je istakao kako se "mora razmisliti o transparentnosti procesa brojanja glasova, i ispuniti preporuke Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE)".
Predsjednik Republike Srpske (RS - jedan od dva entiteta u državi) Milorad Dodik izjavio je 26. marta da visoki predstavnik u BiH "nema ništa ni sa imovinom ni sa izbornim procesom".
"Ako krenete na to, onda mi moramo preduzeti mjere, a mi smo rekli koje ćemo mjere preduzeti", rekao je Dodik, prenosi Radio televizija Republike Srpske.
Dodik je novinarima u Sarajevu 20. decembra prošle godine izjavio da će, ukoliko Christian Schmidt bude nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, u Republici Srpskoj istog dana biti usvojen entitetski izborni zakon.
Njime će, rekao je Dodik, biti predviđeno da izborna komisija RS provodi lokalne izbore.
U Bosni i Hercegovini će 2024. godine biti održani lokalni izbori.
Unapređenje izbornog zakonodastva jedan je od 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Pročitajte i ovo: Šmit poručio da će nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH ako političari to ne uradeRanija Schmidtova odluka u vezi Izbornog zakona BiH
Schmidt je na dan opštih izbora u Bosni i Hercegovini, 2. oktobra 2022. godine, prvi put nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, kao i Ustava Federacije BiH.
Te odluke se odnose na povećanje broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, jednom od dva zakonodavna doma u ovom entitetu, čiji je cilj bilo poboljšanje funkcionalnosti entiteta i osiguranje blagovremenog provođenja izbornih rezultata.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH u prethodnom i ovom sazivu, i Šefik Džaferović, bivši član Predsjedništva BiH, uputili su zbog zakonskih izmjena apelaciju Ustavnom sudu BiH.
Sud je u martu ove godine odlučio da su ove odluke u skladu sa Ustavom BiH.
Schmidt je i 27. aprila ove godine nametnuo izmjene Ustava FBiH, čiji je cilj bilo lakše formiranje entitetske Vlade, a izmjenio je i krivične zakone u BiH, da bi se spriječile moguće izborne prevare u budućnosti.
Odluke njemačkog diplomate su izazvale proteste ispred zgrade OHR-a u Sarajevu, koji su održani nekoliko puta.