O ispunjavanju obaveza u procesu evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, posebno imajući u vidu da vlast na državnom nivou nije konstituisna i da je to dodatno blokiralo reformske procese, odnosno da je odloženo usvajanje preostalih zakona, govori Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH.
Savić: Znamo da je Bosna i Hercegovina kao učesnica u procesu stabilizacije i pridruživanja potencijalni kandidat za članstvo u EU. Pravni okvir – znači da mi imamo s EU potpisan privremeni sporazum, on je i na snazi, o trgovini i trgovinskim mjerama. Sljedeći korak bi trebalo biti podnošenje zahtjeva za članstvo u EU. Naravno, u ovom kontekstu razgovora oko konstituisanja vlasti, znamo da je proces evropskih integracija proces koji podrazumijeva intenzivno usvajanje zakonskih i podzakonskih akata. Iz tog konteksta je vrlo bitno da se što prije formira vlast na svim nivoima, što znači i institucije zakonodavne i izvršne vlasti. Ono što Evropska unija stalno ponavlja – jako je bitno da se što prije formira vlast na svim nivoima – jer oni, naravno, žele da znaju s kim će u narednom periodu razgovarati oko ovih ključnih pitanja koja nas sad čekaju u procesu evropskih integracija.
Savić: Naravno. Zaista je potrebno trenutno donijeti neke krupne odluke – to se, prije svega odnosi na usvajanje zakona o državnoj pomoći, za šta je potrebno formiranje vlasti na državnom nivou. Također, ono što se odnosi na usklađivanje našeg Ustava sa presudom Evropskog suda u slučaju Sejdić-Finci, te usvajanje zakona o popisu stanovništva, što nam je zaista neophodno za proces integracija koji stoji ispred nas. To su one ključne tri stvari, ali ne treba zanemariti niti mnogo zakonskih i podzakonskih akata koje treba usvajati u narednom periodu.
Kazna
Savić: Hrvatska je daleko ispred nas i očekuje sredinom ove godine da će zaključiti pregovore. Također, Crna Gora i Srbija očekuju da će možda do kraja ove godine dobiti puni kandidatski status. Crna Gora je imala određene uslove, pa očekuju da će te uslove ispuniti i dobiti datum otpočinjanja pregovora. Slična očekivanja su i u Srbiji. Makedonija već dugo ima status kandidata, ali očekuje razrješenje ovih problema oko naziva zemlje i dalji nastavak procesa. Praktično, Bosna i Hercegovina će ostati na kraju tih događanja. Iz tog razloga bi bilo vrlo važno da se ovi preduslovi ispune i da se podnese aplikacija za članstvo. Moram također istaći da visoki zvaničnici koji dolaze u BiH stalno naglašavaju da Bosna i Hercegovina ima evropsku perspektivu i da će nam oni na tom putu pomoći, ali – s druge strane, očekuje se i od nas da izvršimo naše obaveze.
Savić: Zvaničnih pojašnjenja oko toga zašto još nije dovršena ratifikacija nema. Imamo informaciju da su sve zemlje članice Evropske unije ratifikovale, naravno i Bosna i Hercegovina. Sada je na potezu Vijeće EU koje treba donijeti konačnu odluku. Nakon toga bi Sporazum prvog dana drugog mjeseca trebao stupiti na snagu. Nemamo, dakle, ništa zvanično, ali možemo i pretpostaviti da se čeka da se formira vlast u Bosni i Hercegovini i da se pokaže spremnost i sa naše strane da se ide dalje u proces evropskih integracija, da se radi na ispunjavanju ovih uslova.
Savić: Pretpostavljam da jeste.
Savić: Restriktivne mjere predviđene su odlukom Savjeta EU od 21. marta ove godine i one obuhvataju dvije grupe mjera prema licima koja podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak ili predstavljaju neku ozbiljnu prijetnju bezbjednosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, ili podrivaju Dejtonski sporazum, kao i prema licima koja su, kako se tamo kaže, s njima udružena. Prva grupa mjera se odnosi na ograničavanje slobode kretanja, i to u smislu sprečavanja ulaska na teritoriju država članica ili tranzita kroz njihovu teritoriju. Druga grupa mjera je imovinske prirode i ona predviđa zamrzavanje fondova ili ekonomskih resursa koje ova lica imaju u svojini ili su pod njihovom kontrolom.
Savić: Direkcija za evropske integracije krajem prošle godine radila je jedno ispitivanje javnog mnijenja. Prema tom istraživanju, građani uglavnom smatraju da će članstvo u EU dovesti do stvaranja bolje budućnosti, zatim sloboda kretanja, zatim razvoj ekonomije, te u izvjesnom procentu sigurnost i kreiranje novih radnih mjesta.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
RSE: Gospođo Savić, u kojoj se fazi trenutno nalazi proces evropskih integracija u Bosni i Hercegovini i koliko negativan uticaj ima činjenica da još uvijek nije konstituisana vlast na državnom nivou?
Savić: Znamo da je Bosna i Hercegovina kao učesnica u procesu stabilizacije i pridruživanja potencijalni kandidat za članstvo u EU. Pravni okvir – znači da mi imamo s EU potpisan privremeni sporazum, on je i na snazi, o trgovini i trgovinskim mjerama. Sljedeći korak bi trebalo biti podnošenje zahtjeva za članstvo u EU. Naravno, u ovom kontekstu razgovora oko konstituisanja vlasti, znamo da je proces evropskih integracija proces koji podrazumijeva intenzivno usvajanje zakonskih i podzakonskih akata. Iz tog konteksta je vrlo bitno da se što prije formira vlast na svim nivoima, što znači i institucije zakonodavne i izvršne vlasti. Ono što Evropska unija stalno ponavlja – jako je bitno da se što prije formira vlast na svim nivoima – jer oni, naravno, žele da znaju s kim će u narednom periodu razgovarati oko ovih ključnih pitanja koja nas sad čekaju u procesu evropskih integracija.
RSE: Znači li to da su opravdane tvrdnje međunarodnih zvaničnika da bi put evropskih integracija mogao biti ugrožen jer, kako kažu, ne znaju s kim razgovarati u Bosni i Hercegovini, a to što nije konstituisan Parlament BiH odlaže usvajanje zakona?
Savić: Naravno. Zaista je potrebno trenutno donijeti neke krupne odluke – to se, prije svega odnosi na usvajanje zakona o državnoj pomoći, za šta je potrebno formiranje vlasti na državnom nivou. Također, ono što se odnosi na usklađivanje našeg Ustava sa presudom Evropskog suda u slučaju Sejdić-Finci, te usvajanje zakona o popisu stanovništva, što nam je zaista neophodno za proces integracija koji stoji ispred nas. To su one ključne tri stvari, ali ne treba zanemariti niti mnogo zakonskih i podzakonskih akata koje treba usvajati u narednom periodu.
Kazna
RSE: Zemlje u regionu napreduju mnogo brže, pa nije zgoreg ponoviti neke činjenice.
Moram također istaći da visoki zvaničnici koji dolaze u BiH stalno naglašavaju da Bosna i Hercegovina ima evropsku perspektivu i da će nam oni na tom putu pomoći, ali – s druge strane, očekuje se i od nas da izvršimo naše obaveze.
RSE: Ima li naznaka iz sjedišta evropskih institucija zbog čega konačno nije završen proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH – EU, nakon što su to učinile sve zemlje Unije krajem prošle godine?
Savić: Zvaničnih pojašnjenja oko toga zašto još nije dovršena ratifikacija nema. Imamo informaciju da su sve zemlje članice Evropske unije ratifikovale, naravno i Bosna i Hercegovina. Sada je na potezu Vijeće EU koje treba donijeti konačnu odluku. Nakon toga bi Sporazum prvog dana drugog mjeseca trebao stupiti na snagu. Nemamo, dakle, ništa zvanično, ali možemo i pretpostaviti da se čeka da se formira vlast u Bosni i Hercegovini i da se pokaže spremnost i sa naše strane da se ide dalje u proces evropskih integracija, da se radi na ispunjavanju ovih uslova.
RSE: Da li je to neka vrsta prećutne kazne zbog toga što Bosna i Hercegovina nije ispunila preuzete obaveze?
Savić: Pretpostavljam da jeste.
RSE: Raspolažete li preciznijim informacijama šta znače tzv. restriktivne mjere prema Bosni i Hercegovini, najavljene iz Evropske unije?
Savić: Restriktivne mjere predviđene su odlukom Savjeta EU od 21. marta ove godine i one obuhvataju dvije grupe mjera prema licima koja podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak ili predstavljaju neku ozbiljnu prijetnju bezbjednosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, ili podrivaju Dejtonski sporazum, kao i prema licima koja su, kako se tamo kaže, s njima udružena. Prva grupa mjera se odnosi na ograničavanje slobode kretanja, i to u smislu sprečavanja ulaska na teritoriju država članica ili tranzita kroz njihovu teritoriju. Druga grupa mjera je imovinske prirode i ona predviđa zamrzavanje fondova ili ekonomskih resursa koje ova lica imaju u svojini ili su pod njihovom kontrolom.
RSE: Građani u visokom procentu vjeruju u evropske integracije i ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Šta mislite - zbog čega?
Savić: Direkcija za evropske integracije krajem prošle godine radila je jedno ispitivanje javnog mnijenja. Prema tom istraživanju, građani uglavnom smatraju da će članstvo u EU dovesti do stvaranja bolje budućnosti, zatim sloboda kretanja, zatim razvoj ekonomije, te u izvjesnom procentu sigurnost i kreiranje novih radnih mjesta.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)