Program integrisanja je stvarno bitan i zbog praćenja realizacije, izvještavanja o napretku. To bi bio savršen instrument i za izvršnu i za zakonodavnu vlast, da se vidi koliko se u tom procesu uradilo
Direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka Savić naglašava da BiH još uvijek nema Program integrisanja u Evropsku uniju, čemu treba da prethodi izrada tzv. efikasnog mehanizma koordinacije, kako bi BiH 'govorila jednim glasom'.
Procjenjuje se da će oko 120.000 stranica pravnih akata morati biti provedeno i implementirano u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, za šta je takođe neophodan program integrisanja.
Savić: Kada govorimo o efikasnom mehanizmu koordinacije – to je ustvari tako dobra komunikacija i saradnja među institucijama koja će omogućiti nesmetano i brzo formiranje stava Bosne i Hercegovine u vezi sa svakim pitanjem i aktivnošću u procesu integrisanja. Dobra koordinacija je bitna i preduslov i za izradu programa integrisanja i za odgovaranje na Upitnik. To je također preduslov i za programiranje, odnosno korištenje sredstava iz nove IPA-e za naredni finansijski period 2014.-2020., i kasnije za utvrđivanje pregovaračkih pozicija. Ako, recimo, govorimo o usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa ACQUI-em, efikasna koordinacija je nešto što treba da omogući da propisi Evropske unije budu preneseni na način da se za istu pravnu materiju preuzima isto pravno rješenje. Znači, ne bi se oduzimale nadležnosti institucijama koje su zadužene za usvajanje zakonodavstva, ali moraju biti preuzeta ista rješenja za cijelu teritoriju BiH. To je ono što Evropska komisija od nas očekuje.
Savić: Čekamo da se dogovori konačno rješenje. Mi jesmo uradili jedan prijedlog i zaista smo dugo na tome radili u prethodnom periodu, međutim, kada je otpočeo dijalog na visokom nivou u ljeto prošle godina, Evropska komisija je, prepoznajući značaj tog pitanja. to kao jedno od aktivnosti uvrstila u Mapu puta za podnošenje aplikacije za članstvo, što znači da je potrebno da se zaista na najvišem, a to znači na političkom nivou dogovori ovo pitanje. Nakon toga je formiran međuinstitucionalni tim za koordinaciju i sada se on bavi pronalaženjem rješenja za to. Prema našim informacijama, i najviši predstavnici izvršne vlasti u zemlji su sada uključeni u rješavanje još par otvorenih pitanja.
Savić: Program integrisanja je planski dokument koji sadrži pregled svih aktivnosti u procesu, a naročito taj plan usklađivanja našeg zakonodavstva sa propisima Evropske unije, zatim nosioce aktivnosti, institucije koje su zadužene za preuzimanje svakog dijela ACQUI-a, i rokove. Program integrisanja je stvarno bitan i zbog praćenja realizacije, izvještavanja o napretku. To bi bio savršen instrument i za izvršnu i za zakonodavnu vlast, da se vidi koliko se u tom procesu uradilo. Moram reći da ne postoji neki formalni rok do kad se taj posao mora uraditi. O kašnjenju opet trebamo govoriti jer nam se konačni cilj, strateško opredjeljenje BiH, ulazak u Evropsku uniju, u usporavanju ovih aktivnosti se sve više produžava. S tog stanovišta, a naročito za Bosnu i Hercegovinu koja ima komplikovanu strukturu, bilo bi bitno da se takav dokument što prije uradi.
Savić: Svakako, usklađivanje zakonodavstva je počelo davno, otkako datira taj odnos između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, s tim da je prije potpisivanja i stupanja na snagu Privremenog sporazuma, usklađivanje bilo dobrovoljno, ali od momenta potpisivanja i stupanja na snagu Sporazuma, usklađivanje zakonodavstva je obaveza zemlje. Svakako se na tome radi, institucije rade na pripremi novih zakonskih projekata, sa različitim rezultatima. Ja bih ovom prilikom istakla oblast intelektualnog vlasništva, gdje je gotovo potpuno usklađeno zakonodavstvo sa ACQUI-em, s tim da je sada preostalo da se implementacija preuzetih zakona poboljša. U prethodnom periodu također je mnogo urađeno i u poglavlju XXII, sigurnost hrane, veterinarska, fitosanitarna pitanja – evo, to su oblasti gdje je zaista učinjen veliki napredak.
Savić: Ostalo je još dosta pitanja da se riješi. Čini mi se da su najveću pažnju, bar prema pisanju medija i debatama u zemlji, zauzela dva pitanja – to su trgovinski odnosi i granična pitanja. Što se tiče trgovinskih odnosa, mnogo je učinjeno u posljednjih nekoliko mjeseci, međutim, preostaje veliki posao, prije svega da se na listi izvoznih proizvoda Evropske unije nađu neki naši proizvodi koji čine veliki dio trgovine – do sada sa Hrvatskom, a naša je želja da to sada bude i s EU, da se omogući izvoz, prije svega mesa, mlijeka i konzumnih jaja. U prethodnom periodu med se, kao naš izvozni proizvod, našao na ovoj listi. Također – pitanje granica – u narednom vrlo skorom periodu, do 1. jula, potrebno je da se usaglase, potpišu i stupe na snagu još dva sporazuma o graničnim pitanjima, jedan je o pograničnom prometu, a drugi je o graničnim prelazima. Ostaje još dosta pitanja koja će se vjerovatno i nakon ulaska Hrvatske u Uniju nastaviti rješavati. Svakako treba reći da je ulazak Hrvatske pozitivan događaj, i za Bosnu i Hercegovinu i za druge zemlje regiona, da ćemo imati Evropsku uniju tu, u susjedstvu, i da primjer Hrvatske ustvari svim zemljama jasno pokazuje da se reforme isplate, samim tim što je Hrvatska dostigla svoj cilj, da je to dostižno i za druge zemlje u regionu. Ali, što se nas tiče, mi moramo zaista ubrzati reforme da bismo mogli prije svega podnijeti ovu aplikaciju za članstvo.
Savić: Kao što znate, o pitanjima izmjene Ustava govori se na političkom nivou. Direkcija nije uključena u te razgovore. Zaista mislim da je svim donosiocima odluka sad jasno koliko je to važno pitanje za sve građane zemlje, naročito za one koji trenutno ne mogu, kako sada stvari stoje, iskoristiti svoje pravo da budu birani. To je pitanje zbog kojeg se krši Privremeni sporazum i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji bi trebao da stupi na snagu. To je jedno prebitno pitanje i bez njegovog rješavanja teško ćemo dalje napredovati. Mislim da je svima jasno koliko je to bitno i da će svi uložiti maksimalan napor da se dođe do rješenja.
Savić: Naravno, jer to će onda značiti intenziviranje naših relacija s Evropskom unijom, to će značiti da ćemo dobiti upitnik. Dugo se pripremamo i za odgovaranje na upitnik. Mi smo napravili sve tehničke pripreme, ali rezultat mora tek doći, moramo poentirati da bismo došli u tu fazu, tako da mi u Direkciji jedva čekamo da do toga dođe i da se posvetimo tim pitanjima – odgovaranju na upitnik i dalje, dobivanju statusa kandidata, otvaranju pregovora itd.
Procjenjuje se da će oko 120.000 stranica pravnih akata morati biti provedeno i implementirano u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, za šta je takođe neophodan program integrisanja.
RSE: Jedan od zadataka koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu jeste utvrđivanje Programa integrisanja i mehanizma koordinacije. U čemu je njihov značaj?
Savić: Kada govorimo o efikasnom mehanizmu koordinacije – to je ustvari tako dobra komunikacija i saradnja među institucijama koja će omogućiti nesmetano i brzo formiranje stava Bosne i Hercegovine u vezi sa svakim pitanjem i aktivnošću u procesu integrisanja. Dobra koordinacija je bitna i preduslov i za izradu programa integrisanja i za odgovaranje na Upitnik. To je također preduslov i za programiranje, odnosno korištenje sredstava iz nove IPA-e za naredni finansijski period 2014.-2020., i kasnije za utvrđivanje pregovaračkih pozicija. Ako, recimo, govorimo o usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa ACQUI-em, efikasna koordinacija je nešto što treba da omogući da propisi Evropske unije budu preneseni na način da se za istu pravnu materiju preuzima isto pravno rješenje. Znači, ne bi se oduzimale nadležnosti institucijama koje su zadužene za usvajanje zakonodavstva, ali moraju biti preuzeta ista rješenja za cijelu teritoriju BiH. To je ono što Evropska komisija od nas očekuje.
RSE: Vijeće ministara BiH prije nekoliko mjeseci formiralo je radnu grupu koja je trebala utvrditi efikasan mehanizam koordinacije, a prijedlog je ranije pripremila Direkcija za evropske integracije. Međutim, konačnog rješenja nema.
Savić: Čekamo da se dogovori konačno rješenje. Mi jesmo uradili jedan prijedlog i zaista smo dugo na tome radili u prethodnom periodu, međutim, kada je otpočeo dijalog na visokom nivou u ljeto prošle godina, Evropska komisija je, prepoznajući značaj tog pitanja. to kao jedno od aktivnosti uvrstila u Mapu puta za podnošenje aplikacije za članstvo, što znači da je potrebno da se zaista na najvišem, a to znači na političkom nivou dogovori ovo pitanje. Nakon toga je formiran međuinstitucionalni tim za koordinaciju i sada se on bavi pronalaženjem rješenja za to. Prema našim informacijama, i najviši predstavnici izvršne vlasti u zemlji su sada uključeni u rješavanje još par otvorenih pitanja.
RSE: Bosna i Hercegovina je jedina zemlja koja želi u Evropsku uniju, a nema Plan integrisanja. Zbog čega je bitan taj dokument?
Savić: Program integrisanja je planski dokument koji sadrži pregled svih aktivnosti u procesu, a naročito taj plan usklađivanja našeg zakonodavstva sa propisima Evropske unije, zatim nosioce aktivnosti, institucije koje su zadužene za preuzimanje svakog dijela ACQUI-a, i rokove. Program integrisanja je stvarno bitan i zbog praćenja realizacije, izvještavanja o napretku. To bi bio savršen instrument i za izvršnu i za zakonodavnu vlast, da se vidi koliko se u tom procesu uradilo. Moram reći da ne postoji neki formalni rok do kad se taj posao mora uraditi. O kašnjenju opet trebamo govoriti jer nam se konačni cilj, strateško opredjeljenje BiH, ulazak u Evropsku uniju, u usporavanju ovih aktivnosti se sve više produžava. S tog stanovišta, a naročito za Bosnu i Hercegovinu koja ima komplikovanu strukturu, bilo bi bitno da se takav dokument što prije uradi.
RSE: Ukratko, kasni se s izradom ovog značajnog dokumenta, jer je Mapa puta, utvrđena prije godinu dana u Briselu, precizirala da se preuzete obaveze ispune do kraja 2012. godine. Za razliku od toga, usklađivanje bh. zakonodavstva s pravnom stečevinom EU (Acquis communautaire) odavno je započelo. Možete li navesti oblasti u kojem se taj zadatak obavlja posebno uspješno?
Savić: Svakako, usklađivanje zakonodavstva je počelo davno, otkako datira taj odnos između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, s tim da je prije potpisivanja i stupanja na snagu Privremenog sporazuma, usklađivanje bilo dobrovoljno, ali od momenta potpisivanja i stupanja na snagu Sporazuma, usklađivanje zakonodavstva je obaveza zemlje. Svakako se na tome radi, institucije rade na pripremi novih zakonskih projekata, sa različitim rezultatima. Ja bih ovom prilikom istakla oblast intelektualnog vlasništva, gdje je gotovo potpuno usklađeno zakonodavstvo sa ACQUI-em, s tim da je sada preostalo da se implementacija preuzetih zakona poboljša. U prethodnom periodu također je mnogo urađeno i u poglavlju XXII, sigurnost hrane, veterinarska, fitosanitarna pitanja – evo, to su oblasti gdje je zaista učinjen veliki napredak.
RSE: Hrvatska uskoro postaje članica Evropske unije. Šta vi procjenjujete - kakav će to značaj imati za Bosnu i Hercegovinu i koliko je BiH pripremljena za promjene koje će se desiti nakon 1. jula?
Savić: Ostalo je još dosta pitanja da se riješi. Čini mi se da su najveću pažnju, bar prema pisanju medija i debatama u zemlji, zauzela dva pitanja – to su trgovinski odnosi i granična pitanja. Što se tiče trgovinskih odnosa, mnogo je učinjeno u posljednjih nekoliko mjeseci, međutim, preostaje veliki posao, prije svega da se na listi izvoznih proizvoda Evropske unije nađu neki naši proizvodi koji čine veliki dio trgovine – do sada sa Hrvatskom, a naša je želja da to sada bude i s EU, da se omogući izvoz, prije svega mesa, mlijeka i konzumnih jaja. U prethodnom periodu med se, kao naš izvozni proizvod, našao na ovoj listi. Također – pitanje granica – u narednom vrlo skorom periodu, do 1. jula, potrebno je da se usaglase, potpišu i stupe na snagu još dva sporazuma o graničnim pitanjima, jedan je o pograničnom prometu, a drugi je o graničnim prelazima. Ostaje još dosta pitanja koja će se vjerovatno i nakon ulaska Hrvatske u Uniju nastaviti rješavati. Svakako treba reći da je ulazak Hrvatske pozitivan događaj, i za Bosnu i Hercegovinu i za druge zemlje regiona, da ćemo imati Evropsku uniju tu, u susjedstvu, i da primjer Hrvatske ustvari svim zemljama jasno pokazuje da se reforme isplate, samim tim što je Hrvatska dostigla svoj cilj, da je to dostižno i za druge zemlje u regionu. Ali, što se nas tiče, mi moramo zaista ubrzati reforme da bismo mogli prije svega podnijeti ovu aplikaciju za članstvo.
RSE: Gospođo Savić, kako vi procjenjujete naredne mjesece? Šta se može uraditi, ima li šansi za podnošenje aplikacije za članstvo?
Savić: Kao što znate, o pitanjima izmjene Ustava govori se na političkom nivou. Direkcija nije uključena u te razgovore. Zaista mislim da je svim donosiocima odluka sad jasno koliko je to važno pitanje za sve građane zemlje, naročito za one koji trenutno ne mogu, kako sada stvari stoje, iskoristiti svoje pravo da budu birani. To je pitanje zbog kojeg se krši Privremeni sporazum i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji bi trebao da stupi na snagu. To je jedno prebitno pitanje i bez njegovog rješavanja teško ćemo dalje napredovati. Mislim da je svima jasno koliko je to bitno i da će svi uložiti maksimalan napor da se dođe do rješenja.
RSE: Vi biste se u Direkciji posebno radovali ako Bosna i Hercegovina dođe do podnošenja aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji.
Savić: Naravno, jer to će onda značiti intenziviranje naših relacija s Evropskom unijom, to će značiti da ćemo dobiti upitnik. Dugo se pripremamo i za odgovaranje na upitnik. Mi smo napravili sve tehničke pripreme, ali rezultat mora tek doći, moramo poentirati da bismo došli u tu fazu, tako da mi u Direkciji jedva čekamo da do toga dođe i da se posvetimo tim pitanjima – odgovaranju na upitnik i dalje, dobivanju statusa kandidata, otvaranju pregovora itd.