Vijeće sigurnosti UN-a u sredu uveče napokon je osudilo brutalne napade sirijskih vlasti na prosvjednike. Radi se o prvoj osudi nasilja u Siriji od strane Vijeća sigurnosti.
Osudi su se pridružile i dugugodišnje sirijske saveznice Kina i Rusija.
Izjava o Siriji usvojena je usprkos strahu nekih članica da bi nakon toga mogla uslijediti intervencija poput one u Libiji.
No, okrutnost Assadovog režima prema demonstrantima, nasilje koje traje već mjesecima, i posljednji tenkovski napadi na grad Hamu, gdje je samo u jednom danu ubijeno više do 140 civila, bili su presudni za osudu vlasti u Siriji. Glavni tajnik UN Ban Ki-moon je kazao da su dogadjai u Siriji brutalno šokantni.
"Pozdravljam predsjedničku izjavu koja je jasna poruka medjunarodne zajednice. Svijet sa najvećom zabrinutošću gleda na stanje u Siriji koje se sve više pogoršava. Još jednom pozivam predsjednika Assada i sirijske vlasti da prekinu nasilje", kazao je KI-moon.
Revolt protiv Assada, čija obitelj već četiri desetljeća vlada Sirijom, inspiriran je uspješnjim ustancima u Tunisu i Egiptu koji su s vlasti zbacili svoje dugogodišnje autokratske lidere.
No, u Siriji je odnos vlasti prema prosvjednicima najbrutalniji i najkrvaviji. Prema podacima nevladinih organizacija ubijeno je više od 1600 civila. Poginilo je i oko 370 pripadnika snaga sigurnosti.
Assad uvodi višestranačje
Slamanje antirežimskog otpora u Hami bilo je najžešće. To je grad u kojem je otac današnjeg predsjednika Hafez Assa 1982. pobio oko 20 tisuća svojih protivnika i gotovo sravnio grad sa zemljemom.
Britanski ambasador u UN
upozorio je da Sirija treba duboke reforme, te da za zločine počinjene prema gradjanima vlasti trebaju odgovarati.
"Barbarizam mora prestati. Zemlja mora naći put prema stabilnosti. To je moguće samo ukoliko se odmah prekine nasilje, i bez odlaganja provedu bitne političke reforme, uz poštovanje ljudskih prava i sloboda, uz odgovornost onih koji su počinili zločine prema demonstrantima", istaknuo je Grant.
Bijela kuća je zaoštrila retoriku prema Assadu naglašavajući da što se tiče Washingtona on nije više faktor stabilnosti u Siriji, a njegov ostanak ne bi doprinio ni stabilnosti u regiji.
Assadov režim ustrajava na tvrdnji da se bori protiv terorističkih grupa i militanata. Nevladine organizacije saopćavaju da su poginuli pripadnici snaga sigurnosti ubijeni u sukobima sa vojnicima koji su napustili režim kako bi branili civile.
Analitiačri naglašavaju da predsjednička izjava Vijeća sigurnosti UN ne prijeti Assadovom režimu nikakvim sankcijama, te da su SAD i EU učinile daleko bolji posao time što su uveli sankcije Bašaru Assadu i nekolicini ljudi iz njegova okruženja, te im zamrznuli imovinu u inozemstvu.
Turska bi, piše New York Times, trebala izvršiti pritasak i na Arapsku ligu kako bi ta organizacija stala uz sirijske gradajne.
"Guradian" ističe da je vrijeme da svijet jasno kaže da je režim izgubio legitimitet. To je ono što Sirijci žele.
U međuvremenu, Bashar Assad je potpisao dekret o uvođenje višestranačja u zemlji.
Osudi su se pridružile i dugugodišnje sirijske saveznice Kina i Rusija.
"Guradian" ističe da je vrijeme da svijet jasno kaže da je režim izgubio legitimitet. To je ono što Sirijci žele.
Izjava o Siriji usvojena je usprkos strahu nekih članica da bi nakon toga mogla uslijediti intervencija poput one u Libiji.
No, okrutnost Assadovog režima prema demonstrantima, nasilje koje traje već mjesecima, i posljednji tenkovski napadi na grad Hamu, gdje je samo u jednom danu ubijeno više do 140 civila, bili su presudni za osudu vlasti u Siriji. Glavni tajnik UN Ban Ki-moon je kazao da su dogadjai u Siriji brutalno šokantni.
"Pozdravljam predsjedničku izjavu koja je jasna poruka medjunarodne zajednice. Svijet sa najvećom zabrinutošću gleda na stanje u Siriji koje se sve više pogoršava. Još jednom pozivam predsjednika Assada i sirijske vlasti da prekinu nasilje", kazao je KI-moon.
Revolt protiv Assada, čija obitelj već četiri desetljeća vlada Sirijom, inspiriran je uspješnjim ustancima u Tunisu i Egiptu koji su s vlasti zbacili svoje dugogodišnje autokratske lidere.
No, u Siriji je odnos vlasti prema prosvjednicima najbrutalniji i najkrvaviji. Prema podacima nevladinih organizacija ubijeno je više od 1600 civila. Poginilo je i oko 370 pripadnika snaga sigurnosti.
Assad uvodi višestranačje
Slamanje antirežimskog otpora u Hami bilo je najžešće. To je grad u kojem je otac današnjeg predsjednika Hafez Assa 1982. pobio oko 20 tisuća svojih protivnika i gotovo sravnio grad sa zemljemom.
Britanski ambasador u UN
Pristalice sirijskog predsednika Bašar al-Asad drže njegovu sliku tokom protesta ispred američke ambasade u Damasku, 11. jul 2011.
upozorio je da Sirija treba duboke reforme, te da za zločine počinjene prema gradjanima vlasti trebaju odgovarati.
"Barbarizam mora prestati. Zemlja mora naći put prema stabilnosti. To je moguće samo ukoliko se odmah prekine nasilje, i bez odlaganja provedu bitne političke reforme, uz poštovanje ljudskih prava i sloboda, uz odgovornost onih koji su počinili zločine prema demonstrantima", istaknuo je Grant.
Bijela kuća je zaoštrila retoriku prema Assadu naglašavajući da što se tiče Washingtona on nije više faktor stabilnosti u Siriji, a njegov ostanak ne bi doprinio ni stabilnosti u regiji.
Assadov režim ustrajava na tvrdnji da se bori protiv terorističkih grupa i militanata. Nevladine organizacije saopćavaju da su poginuli pripadnici snaga sigurnosti ubijeni u sukobima sa vojnicima koji su napustili režim kako bi branili civile.
Analitiačri naglašavaju da predsjednička izjava Vijeća sigurnosti UN ne prijeti Assadovom režimu nikakvim sankcijama, te da su SAD i EU učinile daleko bolji posao time što su uveli sankcije Bašaru Assadu i nekolicini ljudi iz njegova okruženja, te im zamrznuli imovinu u inozemstvu.
Turska bi, piše New York Times, trebala izvršiti pritasak i na Arapsku ligu kako bi ta organizacija stala uz sirijske gradajne.
"Guradian" ističe da je vrijeme da svijet jasno kaže da je režim izgubio legitimitet. To je ono što Sirijci žele.
U međuvremenu, Bashar Assad je potpisao dekret o uvođenje višestranačja u zemlji.