Ovogodišnji samit G20 u Rijadu bio je prilika za Saudijsku Arabiju za iskazivanje nacionalnog ponosa i napretka, dok je za aktiviste za ljudska prava širom svijeta to bio uzrok uznemirenosti, ali i šansa za vršenje pritiska na saudijske vlasti zbog kršenja ljudskih prava naročito nad političkim zatvorenicima i uloge kraljevstva u ratu u Jemenu, pišu svjetski mediji.
Pandemija ‘pokvarila’ očekivanja
Kao domaćin samita G20, Saudijska Arabija se nadala da će pokazati ljepotu kraljevstva i društvo koje se mijenja - kako bi se rat u Jemenu i ubistvo istaknutog novinara polako zaboravili, dok su kritičari vidjeli priliku za pritisak na svjetske lidere da osramote njenog de facto vladara, prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana. Umjesto toga, korona virus je ovogodišnji samit - kao i mnoge druge ovogodišnje susrete - sveo na gigantski internet seminar, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
To što dvodnevni virtuelni samit, održan tokom vikenda (21-22. novembar), nije ispunio očekivanja nijedne strane možda nije posve loša vijest za princa Mohameda, ističe list. Uprkos žestokoj kampanji aktivista, nijedna država nije odlučila bojkotovati samit, što je predstavljalo značajan korak u prinčevoj rehabilitaciji među svjetskim liderima. Diplomate iz niza zemalja koje su sudjelovale u događaju rekli su da su samit smatrali previše važnim da bi ga propustili.
G20 je, podsjeća list, forum koji okuplja Evropsku uniju i 19 država s najvećim svjetskim ekonomijama kao platforma za dijalog o globalnim ekonomskim poslovima. Kada je prošlog decembra najavljeno da će Saudijske Arabija - kao prva arapska zemlja - biti domaćin samita, kraljevstvo je tu titulu doživjelo kao priznanje važnosti najvećeg svjetskog izvoznika nafte u svjetskoj ekonomi, kao i priliku za predstavljanje opsežnih socijalnih i ekonomskih reformi koje je zagovarao princ Mohamed, čiji je otac, kralj Salman, postao saudijski monarh 2015.
Od tada je, naglašava njujorški list, princ Mohamed ukinuo neka ograničenja za žene, promovisao zabavu i turizam, ali je i poveo saudijsku vojsku u jemenski građanski rat, koji je postao ozbiljna humanitarna kriza, te je zatvarao vjerske službenike, aktivistice za ženska prava, pa čak i članove kraljevske porodice. Ubistvo novinara Džamala Kašogija u saudijskoj ambasadi u Istanbulu 2018. oštetilo je ugled princa Mohameda, a aktivisti su pozivali na kažnjavanje Saudijske Arabije zbog toga i drugih kršenja ljudskih prava.
Ti aktivisti su, ukazuje Njujork tajms, iskoristili predsjedništvo kraljevstva u grupi G20 kako bi vodili kampanju, lobirajući kod članova grupe da bojkotuju samit ili ga iskoriste kao platformu za pozivanje na puštanje zatočenika. Gradonačelnici Pariza, Los Anđelesa, Londona i Njujorka odbili su pozive da se pridruže događajima G20, a brojne organizacije za zaštitu prava organizovale su alternativni virtuelni samit proteklog vikenda kako bi istakli kršenja ljudskih prava u kraljevstvu. No, zaključuje Njujork tajms, čini se da su kritičari imali ograničeni učinak na glavni događaj - samit lidera.
Žustra kampanja grupa za ljudska prava
Ovogodišnjem virtuelnom samitu G20 u Rijadu prethodila je žustra kampanja grupa za ljudska prava i porodica saudijskih političkih zatvorenika dok su pozivi aktivista kao i američkih i evropskih zakonodavaca izazvali oprezne komentare saudijskih zvaničnika da javno brane politiku kraljevstva, ukazuje Vašington post (The Washington post).
Dok su pred ovogodišnje okupljanje najvećih svjetskih ekonomija saudijski organizatori predstavili službenu temu dvodnevnog samita kao "Ostvarivanje mogućnosti 21. vijeka za sve", grupe za ljudska prava nastojale su pojačati ono što su rekli da je bin Salmanovo mračnije naslijeđe: dugogodišnje ućutkivanje, uznemiravanje, samovoljno zatvaranje, nestanak i mučenje neistomišljenika - bez presedana u novijoj istoriji kraljevine.
Kritika je potaknula reakcije te je, ističe Vašington post, prijestolonasljednik ranije ovog mjeseca branio svoje upravljanje saudijskom ekonomijom, istovremeno ukazujući na napredak u promovisanju ženskih prava. Prošle sedmice je saudijska ambasadorka u Sjedinjenim Državama, princeza Rima bint Bandar, također branila politiku kraljevstva rekavši kako je Saudijska Arabija "prečesto neshvaćena" dok se kritičari i dalje drže zastarjelih pogleda na kraljevstvo.
List napominje kako je u oktobru 45 američkih zakonodavaca pozivalo na bojkot samita u Rijadu zbog kršenja ljudskih prava, uključujući odgovornost za ubistvo Kašogija 2018., koje je prema zaključcima CIA naredio princ Mohamed, puštanje zatvorenih aktivistica i kraj vojnih kampanja Rijada u ratom razorenom Jemenu.
Tokom oktobra je i Evropski parlament donio neobavezujuću rezoluciju posebno ukazujući na slučajeve zatvorenih političkih neistomišljenika, poput blogera Raifa Badavija, i pritvaranja etiopskih migranata u saudijskim zatvorima.
"Saudijska Arabija želi imati vodeću ulogu, ali čelnici drugih zemalja imaju moralnu obavezu da traže od Saudijske Arabije da poboljša svoj dosije o ljudskim pravima", rekla je Alia el Hatlul, sestra Lužein el Hatlul zatvorene aktivistice za ženska prava koja je bila među grupom saudijskih feministica uhapšenih prije dvije godine nakon što se zalagala za reforme, uključujući pravo da žene voze automobile i ukidanje zakona o "muškom starateljstvu".
Zatvorena aktivistica
Porodica zatvorene aktivistice Lužein el Hatlul tražila je od članica G20 da pozove kraljevstvo na odgovornost, ističe CNN i dodaje da je samit u Rijadu, koji trenutno presjedava klubom bogatih nacija, oživio raspravu o kršenju ljudskih prava u reformisanom kraljevstvu i snažno suzbijanje neistomišljenika prijestolonasljednika bin Salmana.
Organizacija Amnesti internešenel (Amnesty International) pozvala je svjetske čelnike da "ne nasjedaju: stvarni kreatori promjena u Saudijskoj Arabiji su u zatvoru", dok je Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) naglasio da je samit predstavljao "znak međunarodnog prestiža za vladu prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana".
Hatlul je zatvorena u maju 2018. tokom istrage hapšenja istaknutih protivnika bivšeg kraljevskog zakona koji je branio ženama da voze. Njeno zatvaranje se dogodilo samo nekoliko nedjelja prije ukidanja zabrane, što je bacilo sumnju na prinčev program reformi. U optužnici na šest stranica Hatlul se, između ostalog, na teret stavlja aktivizam protiv kraljevskih restriktivnih zakona o muškom starateljstvu, kao i kontakti sa stranim novinarima i diplomatama.
Tokom zatvoreništva 31-godišnja Hatlul je svoje poteškoće - uključujući optužbe za mučenje i seksualno zlostavljanje - detaljno opisivala roditeljima tokom njihovih posjeta zatvoru. Te su navode kasnije javno objavili njene sestre i braća koji žive van kraljevstva, a potkrijepljeni su i sudskim svjedočenjem drugih aktivistica. Saudijske vlasti su u više navrata negirale optužbe za mučenje i seksualno zlostavljanje u svojim zatvorima.
Većinu 2020. godine Hatlul su uskraćivane redovne posjete i pozivi porodici. Nakon posljednje posjete u oktobru Lužein el Hatlul je, ističe CNN, roditeljima sopštila da nastavlja štrajk glađu, nakon čega je odbor stručnjaka UN-a izrazio zabrinutost zbog izvještaja o pogoršanju njenog zdravstvenog stanja. U avgustu 2019. saudijske vlasti su ponudile puštanje Hatlul pod uslovom da ona povuče navode o mučenju. Hatlul je, tvrdi njena porodica, odbila ponudu jer ne prihvata "puštanje bez pune i stvarne pravde".
Pitanje Jemena
Pozivi na bojkot samita u Rijadu ustupili su mjesto apelima aktivista za ljudska prava upućenih liderima G20 da izvrše pritisak na saudijske vlasti, istakao je BBC dodajući kako je osim zatvorene istaknute aktivistice za koju postoji bojazan da je premlaćivana i mučena elektrošokovima, te neprocesuiranja najviših zvaničnika umiješanih u ubistvo novinara Kašogija, jedan od ključnih razloga uznemirenosti grupa za ljudska prava i rat u Jemenu.
Petogodišnji sukob u kojem su učestvovali Saudijska Arabija i pobunjenici u Jemenu stvorio je ono što UN naziva najgorom svjetskom humanitarnom krizom - jer se povećava broj nastradalih civila od vazdušnih napada koalicije predvođene Saudijskom Arabijom. Tim UN-ovih stručnjaka je u septembru izvijestio o "trajno visokim civilnim žrtvama" u vazdušnim napadima na tržnice i farme. S druge strane, ističe BBC, Saudijska Arabija tvrdi da ne cilja civile.
Hjuman rajts voč je zatražio da zemlje G20 izvrše pritisak na Saudijsku Arabiju da UN-ovom timu omogući pristup Jemenu, kao i sjedištu koalicije u Rijadu, dok je moštvo agencija za pomoć i grupa za ljudska prava pozvalo na prestanak prodaje oružja Saudijskoj Arabiji. Oksfam (Oxfam) je izračunao da je otkako se Saudijska Arabija uključila u rat, vrijednost oružja koje je prodala Saudijska Arabija tri puta veća od iznosa koji su dati kao pomoć.
Saudijski državni ministar vanjskih poslova Adel al Džubeir kritikovo je prošle sedmice njemačku zabranu izvoza oružja u njegovu zemlju, ocijenivši rat u Jemenu "legitimnim". "Možemo kupiti oružje iz brojnih zemalja i to činimo", rekao je njemačkoj novinskoj agenciji DPA.
Na prestanak prodaje oružja Saudijskoj Arabiji apelovao je i direktor organizacije Sejv d Čildren (Save the Children) za Jemen Ksavijer Žuber (Xavier Joubert) rekavši da prodaja oružja "potiče ovaj razorni rat koji i dalje ubija i osakaćuje djecu širom Jemena, jer se broj žrtava djece uzrokovanih vazdušnim napadima povećao pet puta od juna u poređenju s prethodnim tromjesečjem". Napomenuo je, dodaje BBC, da je samit G20 održan pod vodstvom Saudijske Arabije dok jemenska djeca nastavljaju živjeti u strahu od rata.