Nakon što su u martu, uz posredstvo Kine, najavili dogovor o obnavljanju diplomatskih odnosa, šefovi diplomatija Irana i Saudijske Arabije sastali su se u Pekingu 6. aprila i obećali saradnju s ciljem donošenja stabilnosti u regionu Bliskog istoka, opterećenom višedecenijskim sukobima.
Napredak u odnosima najvećih bliskoistočnih rivala predstavlja značajnu diplomatsku pobjedu za Kinu koja jača svoj uticaj u regionu bogatom naftom istovremeno dovodeći u pitanje dugogodišnju ulogu SAD kao glavnog vanjskog posrednika, pišu svjetski mediji.
Prvi veliki korak
Ministri vanjskih poslova Saudijske Arabije i Irana sastali su se u četvrtak, 6. aprila u Kini, što je prvi veliki korak u njihovim naporima da okončaju višedecenijsko rivalstvo koje je podstaklo ratove u regionu i nestabilnosti na tržištima nafte, ukazuje Blumberg (Bloomberg).
Saudijski ministar Faisal bin Farhan i njegov iranski kolega Hosein Amirabdolahian razgovarali su u Pekingu o sljedećim koracima ka ponovnom otvaranju ambasada, konzulata i drugim bilateralnim pitanjima, izvijestila je iranska državna novinska agencija.
Zemlje su obećale da će "eliminisati sve prepreke na putu proširenja saradnje" i unaprijediti sigurnosne i trgovinske veze, navodi se u zajedničkom saopštenju koje je objavilo iransko ministarstvo vanjskih poslova.
Ministri vanjskih poslova Irana i Saudijske Arabije sastali su se u Pekingu 6. aprila, otvarajući put za normalizaciju odnosa u skladu sa sporazumom postignutim u martu ove godine.
Sastanak u Pekingu potvrdio je novi status Kine kao posrednika u regionu bogatom naftom, ističe Blumberg, dodajući da sastanak također dolazi u vrijeme kada se iransko klerikalno rukovodstvo suočava s višemjesečnim antivladinim protestima i ekonomskom krizom.
Saudijska Arabija je, dodaje agencija, prekinula veze s Iranom 2016. godine nakon što je njena ambasada u Teheranu bila napadnuta i zapaljena zbog pogubljenja šiitskog vjerskog starješine, dok su dvije zemlje podržavale suprotstavljene strane u regionalnim sukobima - od Sirije do Jemena.
Saudijska Arabija i Iran razgovarali su o obnavljanju veza skoro dvije godine, uglavnom u Iraku, prije nego što je u martu u Kini potpisan prvi zvanični sporazum o ponovnom uspostavljanju diplomatskih odnosa.
Posredovanje Pekinga
Prema martovskom sporazumu o obnavljanju diplomatskih odnosa, postignutom uz posredstvo Pekinga, dvije zemlje treba da ponovo otvore svoje ambasade i misije u roku od dva mjeseca i implementiraju sporazume o sigurnosnoj i ekonomskoj saradnji potpisane prije više od 20 godina, naglašava Agencija Frans pres (Agence France- Presse).
Izvještavajući o susretu šefova diplomatija u Pekingu 6. aprila, saudijski državni televizijski kanal Al Ekhbariya emitovao je snimak kako se ministri rukuju ispred saudijske i iranske zastave, dok je u drugom izvještaju naglašeno "aktivno posredovanje" Pekinga u diplomatiji te da je Peking pozdravio "prvi zvanični sastanak ministara vanjskih poslova dvije zemlje u više od sedam godina".
Uspjeh Kine u povezivanju Irana i Saudijske Arabije je, prema mišljenju pojedinih stručnjaka, doveo u pitanje dugogodišnju ulogu Sjedinjenih Država kao glavnog vanjskog posrednika moći na Bliskom istoku.
Vašington, tradicionalni saveznik Rijada, pozdravio je sporazum o obnavljaju diplomatskih odnosa dvije zemlje ali je, dodaje AFP, istaknuto da ostaje da se vidi da li će Iranci "poštovati svoju stranu sporazuma".
"Budući da Kina snažno podržava Iran, Saudijska Arabija bi trebala imati više povjerenja u sposobnost Irana da se pridržava sporazuma, što je uvijek bilo upitno", rekao je Džoel Rubin (Joel), bivši zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za zakonodavna pitanja.
Iznenađujuće zbližavanje Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, s Iranom koji je u snažnom sukobu sa zapadnim vladama oko njegovih nuklearnih aktivnosti, ima potencijal da preoblikuje odnose u cijelom regionu koji je decenijama opterećen turbulencijama, naglasio je AFP.
Istorija neprijateljstava
Okončanje diplomatskog razdora između sunitskog kraljevstva i revolucionarne šiitske teokratije moglo bi pomoći stabilizaciji Bliskog istoka, gdje dvije zemlje već godinama kroz različite proxy snage podržavaju suprotstavljene strane koje su bile u sporu ili otvoreno u ratu, ističe Rojters (Reuters).
Odnos dviju zemalja je počeo da se pogoršava i godinu prije napada na saudijsku ambasadu u Teheranu 2016., kada su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati intervenisali u jemenskom ratu gdje je pokret Huti, koji ima podršku Irana svrgnuo vladu koju podržava Saudijska Arabija i zauzeo glavni grad Sanu.
Nejasno je, ukazuje Rojters, da li bi obnova diplomatskih odnosa mogla pomoći u donošenju mira u Jemenu, gdje je Saudijska Arabija u teškim pregovorima s Hutima o trajnom prekidu vatre.
Kraljevstvo je ranije optužilo Iran za naoružavanje Huta, koji su lansirali projektile i dronove na saudijske gradove i naftna postrojenja. Rijad je 2019. za napad na naftna postrojenja Armako (Aramco), koji je uništio polovinu proizvodnje nafte, okrivio Islamsku Republiku, dok je Iran negirao te optužbe.
Ipak, približavanje Teherana i Rijada bi moglo značiti poboljšanu sigurnost za Saudijsku Arabiju koja nastoji da realizuje svoj veliki projekat Vizija 2030 za modernizaciju i diversifikaciju svoje ekonomije koja zavisi o nafti.
Teheran i Rijad su, prema zajedničkoj izjavi, naglasili važnost oživljavanja sigurnosnog pakta potpisanog 2001. godine, prema kojem su se obje strane složile da sarađuju u borbi protiv terorizma, krijumčarenja droge i pranja novca, kao i trgovinskog i tehnološkog pakta iz 1998. godine.
SAD na marginama događaja
Susret šefova diplomatije Irana i Saudijske Arabije u Pekingu označava početak otopljavanja odnosa najžešćih rivala na Bliskom istoku, dok je iznenađujuća uloga Kine ubrzala geopolitičko prestrojavanje u regionu, ocijenio je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Otkako je u martu najavljeno obnavljanje diplomatskih odnosa Rijada i Teherana, Saudijska Arabija je napravila korak bliže ka sporazumu o obnavljanju diplomatskih odnosa sa Sirijom, koju je Iran podržavao tokom protekle decenije građanskog rata.
U tim pregovorima je, dodaje list, posredovala Rusija, ostavljajući SAD na marginama drugog velikog razvoja događaja na Bliskom istoku.
Pročitajte i ovo: Iran ocenio sporazum sa Saudijskom Arabijom kao put ka okončanju rata u JemenuTakođer, dodaje Volstrit džurnal, sastanak ministara vanjskih poslova Saudijske Arabije i Irana 6. aprila je preteča samita čelnika Zaljevskih arapskih zemalja i iranskih zvaničnika čiji će domaćin biti kineski lider Si Đinping kasnije ove godine.
Osim što olakšava posljedice međunarodne izolacije Irana, približavanje Rijadu pomaže Teheranu u njegovom dugogodišnjem cilju smanjenja uticaja SAD na Bliskom istoku i dovođenja Kine u aktivniju diplomatsku ulogu u regionu, ocijenio je list.
Za razliku od SAD, koje nemaju formalne diplomatske odnose s Iranom, Kina ima bliske diplomatske i ekonomske veze i s Teheranom i s Rijadom. Kina je, prema pisanju Volstrit džurnala, najveći trgovinski partner Irana i vodeći kupac nafte iz Saudijske Arabije, što joj daje uticaj na obje strane.
Uz posredovanje Pekinga, Saudijska Arabija i Iran složili su se da obnove letove između svojih zemalja i nastave međusobne posjete vlade i privatnog sektora, ističe list i dodaje da su u pripremi i drugi razgovori na visokom nivou.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi je prihvatio poziv Saudijske Arabije da posjeti kraljevstvo, što bi bilo njegovo prvo službeno putovanje u Rijad. Datum posjete nije poznat.
Dvije neugodne istine
Osam godina nakon što je saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman poveo svoju zemlju u rat preko granice u Jemenu, nadajući se da će slomiti Huti pobunjenike koje podržava Iran, Rijad se suočio s dvije neugodne istine, ističe BBC.
Prva je da je Iran sada moćna vojna sila s ogromnim arsenalom projektila i proxy snaga širom regiona, odnosno sila koju Saudijska Arabija i njeni saveznici vjerovatno nikada neće poraziti.
Druga istina je, naglašava britanski javni servis u analizi, da se Rijad više ne može osloniti na Vašington, uprkos nominalnom strateškom savezu između dvije zemlje.
Saudijcima se, naglasio je BBC, svidio predsjednik Donald Tramp (Trump), čija je prva predsjednička posjeta u inostranstvo bila upravo u Rijadu 2017. Međutim, danas su odnosi s Bijelom kućom Džoa Bajdena (Joe Biden) zategnuti jer su Saudijci, uprkos molbama SAD, smanjili proizvodnju nafte, podižući cijene na pumpama.
Saudijsko-iranski sporazum je, kako zaključuje BBC, najnoviji znak da Rijad kuje vlastiti put, sklapa nove saveze, čak i ako se radi o zemljama koje SAD vide kao stratešku prijetnju.