Borba protiv terorizma, pitanje stranih boraca, različiti oblici radikalizma, te migrantska kriza, glavne su teme o kojima su u četvrtak u Mostaru, na zasjedanju Partnerske komisije Američko-jadranske povelje, raspravljali visoki zvaničnici ministarstava vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, te Sjedinjenih Američkih Država.
U završnom kominikeu nakon sastanka, saopšteno je kako su zemlje Američko-jadranske povelje potvrdile odlučnost produbljenja saradnje u polju odbrane i sigurnosti, te ubrzanja integracije regije u euro-atlantske strukture.
Govoreći o zaključcima današnjeg sastanka iza zatvorenih vrata visoko-rangiranih zvaničnika pet zemalja, šef bh. diplomatije Igor Crnadak je poručio:
"Takođe smo potvrdili još jednom opredjeljenje svih naših zemalja u ovoj globalnoj borbi protiv terorizma i borbi protiv Islamske države i dogovorili smo se da nastavimo da jačamo našu međusobnu saradnju, komunikaciju i zajedničke napore u borbi protiv terorizma."
Na sastanku je bilo govora i o napretku u zemljama članicama Američko-jadranske povelje, pri čemu su pozdravljeni svi uspjesi na putu reformi.
"Mi smo, takođe, danas još jednom iskoristili priliku i sa ovog formata uputili iskrenu čestitku Igoru Lukšiću, ministru inostranih poslova Crne Gore, za poziv koji je Crna Gora newdavno dobila od strane NATO-a, za članstvo", rekao je ministar Crnadak.
Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Igor Lukšić, ponovio je da je poziv toj zemlji za članstvo u NATO-u ohrabrenje za ostale zemlje aspirante.
Igor Lukšić
"Postoje snažni razlozi da Makedonija ostvari članstvo u NATO-u. Vjerujemo da je ona već jednom nogom u toj asocijaciji, da bi i njeno članstvo takođe doprinijelo stabilnosti regiona, ali isto tako vjerujemo i da se stiču uslovi i da BiH dobije MAP i da se u potpunosti aktivira", naglasio je Lukšić.
Zamjenik ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Joško Klisović, demantovao je neke informacije koje su se pojavile u javnosti da je Hrvatska dobila zadatak da, u smislu borbe protiv terorizma, obavještajno nadzire situaciju u BiH.
"Ono što Hrvatska može je jedino na partnerskoj osnovi surađivati sa obavještajnom zajednicom BiH, odnosno sa državnim organima zaduženim za obavještajni rad u BiH oko sprječavanja terorizma i oko povećanja ukupne sigurnosti u našoj regiji", poručio je Klisović.
Rečeno je i da je Američko-jadranska povelja, osnovana još 2003. godine, danas potvrdila svoj značaj.
Inače, posmatrači u Američko-jadranskoj povelji su Srbija, Slovenija i Kosovo. Šef bh. diplomatije Igor Crnadak napomenuo je da BiH nije mogla prihvatiti zahtjev Kosova za punopravno članstvo u Povelji, zbog ranijeg stava da BiH podržava sporazume Beograda i Prištine o učešću Kosova, ali ne i punopravnom članstvu u regionalnim inicijativama.
Rečeno je i da Hrvatska u 2016. godini preuzima predsjedavanje Američko-jadranskom poveljom.