Crna Gora: Bez dogovora vlasti i opozicije za izlazak iz krize

Lideri parlamentarnih partija na sastanku u Skupštini Crne Gore. Podgorica, 18. novembar 2022.

Ni o jednom pitanju nije postignut dogovor vlasti i opozicije na drugom sastanku lidera parlamentarnih partija za rješenje političke krize u Crnoj Gori.

To je nakon sastanka u petak saopštila predsjednica Skupštine Danijele Đurović ocjenjujući da je opozicija imala najtvrđe stavove. Ona je iskazala spremnost da ponovo organizuje sastanak:

"Ali ako će to biti da govore svi koji su problemi, a ostanu zakovani u svojim rovovima, ne vidim onda svrhu tih sastanaka".

U aktuelnoj političkoj krizi Crna Gora je od avgusta kada je Vladi Dritana Abazovića izglasano nepovjerenje.

Pročitajte i ovo: Propao pokušaj pregovora za izlazak iz krize u Crnoj Gori

Parlamentarna većina koja ima 41 poslanika, predvođena proruskim Demokrtatskim frontom (DF), sa Demokratama i pokretom URA, zalaže se za izbor nove Vlade čiji bi mandatar bio njihov kandidat Miodrag Lekić.

Sa druge strane, blok opozicionih i manjinskih partija predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića smatra da treba raspustiti Skupštinu i organizovati nove izbore.

Osim razlika u viđenju kako izaći iz aktuelne krize, odnose vlasti i opozicije komplikuje i 1. novembra usvojeni Zakon o predsjedniku, koji je Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.

Pročitajte i ovo: Skupštinska većina pokušava da preuzme Đukanovićeve ustavne nadležnosti

Istovremeno je od Venecijanske komisije zatražio hitno mišljenje o tom Zakonu.

Tim Zakonom parlamentarna većina pokušala ograničiti ustavne nadležnosti šefa države, u dijelu izbora mandatara za sastav Vlade prenoseći ih na skupštinsku većinu, iako je prema Ustavu to isključiva nadležnost predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića.

Đukanovićev DPS je ranije pozvao parlamentarnu većinu da odustane od Zakona i iskazao spremnost za pregovore o izboru sudija Ustavnog sud, koji je jedini nadležan da ocijeni ustavnost ovog Zakona.

Međutim, Ustavni sud je od polovine septembra nefunkcionalan jer od predviđenih sedam sudija ima samo tri, te nema kvorum za donošenje odluka.

Poslanica DF-a Simonida Kordić je saopštila da su učesnici sastanka saglasni da se Crna Gora nalazi u ozbiljnoj institucionalnoj krizi.

Pročitajte i ovo: Izlaz iz konfuzije Đukanović traži preko Venecijanske komisije

“Nemamo vladu, nemamo mandatara. Problematizuje se pitanje je li predsjednik države prekrišio Ustav, a opozicija problematizuje pitanje zakona o predsjedniku”, navela je ona.

Kordić je najavila da će parlamentarna većina podržati sva četiri kandidata za sudije Ustavnog suda:

"Ako nemamo Ustavni sud ne možemo imati valjane predsjedničke, ni parlamentarne izbore. Tražili smo od opozicije da razmotre predlog da se glasa za sudije, da izaberemo Ustavni sud, neka pokažu svoj državotvorni kapacitet".

Parlamentarna većina ima 41 poslanika a za izbor predloženih kandidata je potrebno najmanje 49 glasova poslanika.

Predloženi kandidati, o kojima će se poslanici izjašnjavati kako je najavljeno 28. novembra, neprihvatljivi su za opoziciju predvođenu Đukanovićevim DPS-om.

Đukanović je rekao da njegova DPS nije spremna za razgovare o već predloženim kandidatima za sudije Ustavnog suda:

"Smatram da je ova procedura do sada promašena i da se treba vratiti na početak i pokušati jednim ozbiljnim dijalogom doći do nekih rješenja koja će nakon toga dobiti finalnu prohodnost".

Današnjem sastanku nijesu prisustvovali lideri pokreta URA i DF.

Pročitajte i ovo: Kratko i jasno: Kako je Crna Gora došla u ozbiljnu ustavnu krizu

Ispred DF, funkcionerka Pokreta za promjene partije, Branka Bošnjak je saopštila da je crnogorski predsjednik i lider DPS Milo Đukanović na satanku ostao pri ranijim stavovima.

“Neke maske su pale. Predsjednik države Milo Đukanović nema namjeru da mandat da Lekiću, to je rekao. Nismo ništa zakonom uzeli od nadležnosti predsjedniku. On pominje neko raspuštanje Skupštine ali bi to bilo kršenje Ustava”, kazala je Bošnjak.

Parlamentarna većina je, podsjetimo u septembru kandidovala Lekića za mandatara ali je Đukanović to odbio iz formalnih razloga jer nijesu dostavili potpise podrške mandataru u predviđenom roku.

Pročitajte i ovo: Predsjednik Crne Gore odbio Lekića za mandatara, traži nove izbore

Umjesto da predloži Lekića za mandatara Đukanović je zatražio skraćenje mandata Skupštini kako bi bili raspisani prijevremeni parlamentarni izbori. Parlamentarna većina je odbila Đukanovićev prijedlog da se izborima razriješi politička kriza.

Za razliiku od predstavnika parlamentarne većine lider opozicione Socijaldemokratske partije Raško Konjević je nakon sastanka ocijenio da je ipak postignut napredak:

"Međusobno povjerenje podigli smo stepenik više".

Konjević je ocijenio da predsjednica Skupštine nema kapaciteta da vodi proces oko postizanja dogovora za rješenje političke krize.