U Bosni i Hercegovini još uvijek nema zvaničnih stavova i reakcija na susret predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa premijerom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i Tomislavom Nikolićem u Beogradu, kao ni na poruke koje su javnosti nakon sastanka odaslane.
Među analitičarima se najviše komentarišu oštri stavovi perdsjednika RS Milorada Dodika da je revizija presude akt mržnje Bošnjaka prema Srbima te Mladena Ivanića da je odluka o reviziji“ razgolitila odnose“ u BiH.
Prije ovog sastanka, član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović se oglasio saopštenjem u kojem je navedeno da je agent Sakib Softić ovlašten da u ime BiH podnese zahtjev za reviziju, te da je postupak Mladena Ivanića, koji osporava podnošenje zahtjeva za reviziju, neustavno djelovanje.
Umjesto smirivanja tenzija, sastanak u Beogradu je donio novi razdor u BiH, koju je predsjednik RS Milorad Dodik u svom stilu ponovo osporavao, pored ostalog uz izjavu „to je država nazor“.
Analitičarka Tanja Topić kaže: „Ja sam očekivala jednu vrstu poruke koja bi možda doprinijela, ako ništa drugo, smirivanju unutrašnjih napetosti, tenzija unutar Bosne i Hercegovine, međutim, čini mi se prema izjavama nakon sastanka, da je produbljena neka vrsta unutrašnje netrpeljivosti i jaza u Bosni i Hercegovini. Mi smo dobili onu očekivanu poruku da se Srbi drže zajedno i da Beograd i Banjaluka stoje na istom fonu, ali poruka koja jeste nešto, s čim trebamo dalje nastaviti živjeti, je to unutrašnje nerazumijevanje i širenje nerazumijevanja u Bosni i Hercegovini.“
Za analitičara Adnana Huskića, poruke nakon beogradskog sastanka nisu iznenađujuće, jer je kako kaže, sve već viđeno
„Dijelom sam iznenađen načinom na koji odlazeći predsjednik Srbije Tomislav Nikolić gleda na situaciju u BiH. Izjavio je, povodom najave revizije presude, da se radi o najtežoj krizi nakon Dejtonskog sporazuma, ignorišući potpuno činjenicu da je prije nekoliko mjeseci održan neustavan referendum u Republici Srpskoj. Što se tiče Dodika i Ivanića, i tu nema ništa iznenađujuće. Dodik je ponovio svoju tiradu o nepostojećoj državi BiH, vidjeli smo njegovo standardno šovinističko gledanje na stvari“, kaže Huskić
Edvin Kanka Ćudić, koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva, smatra da Beograd nije mjesto za dijalog, odnosno postavlja pitanje kako predstavnici BiH mogu raditi protiv svoje države i to na teritoriji druge. Ćudić takođe zapaža dio Dodikovog istupa kada je rekao da Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji pripada po pet kantona, odnosno da Bošnjacima ne pripada RS.
„To pokazuje činjenicu aparthejda, etničkog aparthejda, getoiziranja, rušenje onoga na čemu smo zasnivali državu a to je da ona pripada i Srbima i Bošnjacima i Hrvatima podjednako. Sad se šalje sasvim druga poruka – da u BiH postoje tri državice. Treći entitet je nevidljiv a on evidentno postoji iako se o tome ne govori. Sada je to javno rekao Dodik. U ovom slučaju su zanemarene sve činjenice o tome da meni kao osobi koja živi u Sarajevu jednako pripada i Bijeljina i Bihać i Neum“, kaže Ćudić.
Na pitanje kako komentariše više puta ponovljeni stav da je proces pomirenja u BiH propao, Ćudić kaže da je upravo revizija presude put za pomirenje, jer se mora jasno reći šta se dogodilo u BiH za vrijeme ratnih godina.
Takođe dodaje: "Ostala mi je zanimljiva činjenica koja je jako dobro izignorisana u toku konferencije. Aleksandar Vučić je rekao da on, odnosno Srbija, nisu bili na strani Republike Srpske povodom održavanja referenduma u tom entitetu. E, sada zamislite činjenicu u kojoj jedan cijeli entitet staje u zaštitu Srbije kada je u slučaju revizija presude, ali Srbija ne staje u slučaju RS kada je u pitanju referendum. Čini mi se da bi Srbija sve prodala da tako kažem, samo za naklonost EU. I tu bi Republila Srpska mogla da izvisi. Jer, u nekim budućim dogovorima s EU i međunarodnom zajednicom, Vučić će dogovore da ispoštuje, makar to išlo na štetu RS“, kaže Ćudić
Milorad Dodik je u Beogradu izjavio da je pokretanje revizije presude, čin mržnje Bošnjaka – Muslimana prema Srbima. To što sve češće uz Bošnjake dodaje i njihovu vjersku pripadnost, Adnan Huskić komentariše ovako:
„To je dio mnogo dublje strategije kojom Dodik pokušava da u globalnoj histeriji od islamofobije, prikaže Bošnjake, odnosno Muslimane iz BiH kao dio nečega što je globalno neprihvatljivo i zbog čega se na zapadu s podozrenjem gleda na tu vjersku skupinu. Ali mene ništa ne iznenađuje kada je riječ o Dodiku, jer je on odavno prešao sve granice i norme ponašanja jedne javne ličnosti.“
Sastanak u Beogradu nije ponudio dobre poruke, zaključuje analitičarka Tanja Topić.
„Imamo neku vrstu fatalističkih poruka, a mi kontinuirano zadnjih deset godina živimo pod snažnim emocionalnim nabojem. Tu dolazi do izražaja i ona naša balkanska crta, gdje se puno u politici živi na toj emocionalnoj razini, kažu se teške riječi, a nema iskrenog dijaloga. Mi u BiH naprosto ne umijemo razgovarati, već jednostrano komuniciramo. Bili smo izloženi ovih dana snažnim porukama putem medija, a nigdje nismo vidjeli da su ključni akteri bili spremni da sjednu za sto, da razgovaraju, ako ništa drugo, da javnosti ponude dijalog, razgovor, kao jednu vrstu opcije“, ističe Topić.