Tri dana nakon hapšenja pomoćnika ministra pravde Federacije BiH Hidajeta Trake, na red je došao i njegov šef, ministar Zoran Mikulić. Njega je Agencija za istrage i zaštitu pozvala da, kao osumnjičeni, da izjavu o okolnostima nedozvoljenog izmještanja zaštićenog svjedoka u predmetu organizovanog kriminala.
Mediji spekulišu da je cijeli slučaj povezan sa predmetom „Lutka“, čiji je zadatak bio da se uhapsi Naser Keljmendi. I dok se osumnjičeni ministar Mikulić poziva na „narušavanje kredibiliteta ministarstva“ na čijem je čelu, analitičari ukazuju da je na sceni sprega vlasti i pripadnika kriminalnih grupa, a njihovo privođenje dovode u vezu i sa „operacijom međunarodne zajednice“, koja ima za cilj obračun sa visokim funkcionerima koji krše zakon.
Zoran Mikulić, ministar pravde Federacije BiH, saslušan je u ponedjeljak u svojstvu osumnjičenog u Agenciji za istrage i zaštitu BiH. Razlog je postojanje sumnje da je zloupotrijebio položaj ili ovlaštenja, te ometao rad pravosuđa.
„Osumnjičeni je pozvan radi ispitivanja na okolnosti nedozvoljenog izmještanja zaštićenog svjedoka u složenom predmetu organiziranog kriminala iz jednog u drugi kazneno-popravni zavod, u kojem se zaštićeni svjedok nikako ne smije nalaziti radi opasnosti po sigurnosti i život istog“, navela je Kristina Jozić, portparol SIPA-a.
“Tužiteljstvo BiH i SIPA svojom istragom utvrđuju ko je i zbog kojih razloga naredio izmještanje ove osobe, iako svi subjekti uključeni u proces dobro znaju da se navedeni zaštićeni svjedok, koji je već dobijao prijetnje za sigurnost i život, ni pod kojim uvjetima ne smije dovoditi u tu zatvorsku ustanovu“, kaže portparol Boris Grubešić.
SIPA je u svojstvu osumnjičenog saslušala još jednu osobu inicijala K.K., dok su još dvije osobe, koje su službenici Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo, saslušane u svojstvu svjedoka. Istovremeno, ministar pravde Federacije BiH Zoran Mikulić izjavio je da je u spornom slučaju postupio u skladu sa zakonom o izvršenju krivičnih sankcija. Mikulić tvrdi da je sve urađeno u skladu sa zakonom, te da se "silnim hapšenjima samo narušava kredibilitet ministarstva":
„Jedino nezakonito u ovom slučaju je postupanje državnog tužiteljstva. Jeste li vi čitalo Zakon o izvršenju krivičnih sankcija? Tu piše: ’Nakon izdržane jedne trećine kazne zatvora, na molbu osuđene osobe ili na prijedlog rukovodioca ustanove,’ a prijedlog postoji, ’može se dobiti premještaj osuđene osobe iz jedne u drugu ustanovu. O premještaju osuđene osobe iz jedne u drugu ustanovu odlučuje federalno ministarstvo pravde.’ I šta je tu nezakonito, šta je tu sporno?“
O sprezi vlasti i kriminala
Inače, u petak navečer uhapšen je Mikulićev pomoćnik Hidajet Trako, osumnjičen da je, zloupotrijebivši položaj, izvršio nedozvoljeni premještaj zaštićenog svjedoka iz jednog kazneno-popravnog zavoda u drugi, u koji nikako nije smio biti premješten zbog ugroženosti sigurnosti i života zaštićenog svjedoka.
Inače, mediji spekulišu da je zaštićeni svjedok saradnik državnog tužilaštva i od pomoći u slučaju protiv optuženih koji su obuhvaćeni predmetom “Lutka”, čiji je zadatak bio da se uhapsi Naser Keljmendi. Na upit da li je slučaj povezan sa ovom akcijom, Kristina Jozić, portparolka SIPE odgovara:
„Radi se o nastavku aktivnosti u okviru predmeta kodnog naziva ’Lutka’."
S obzirom da se u roku od tri dana privode najviši zvaničnici vlasti koji se dovode u vezu sa organizovanim kriminalom, nameće se pitanje može li se govoriti o sprezi vlasti i pripadnika kriminalnih grupa. Profesor Mirsad Abazović sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu o tome kaže:
„BiH, nažalost, još uvijek spada u prilično neorganizirano društvo i neorganiziranu državu, koja je u dobroj mjeri u mnogo čemu disfunkcionalna, i samim tim mogućnosti, a i realna praksa povezivanja pojedinaca iz institucija vlasti i kriminalaca je na sceni.“
Ibrahim Prohić, koji je godinama radio kao psiholog u tuzlanskom Kazneno-popravnom zavodu, o sprezi politike i pripadnika organizovanog kriminala za RSE ističe:
„U ovom konkretnom slučaju, a ja, naravno, nemam dovoljno podataka, ali meni je taj sistem poznat iznutra i znam da postoje, svjedočio sam da postoje - ja sam ih nazaivao vaninstitucionalni utjecaji na ono što se u sektoru pravosuđa radi.“
Prohić ide i korak dalje. On hapšenje pomoćnika ministra i saslušanje ministra pravde dovodi u vezu sa neformalnim informacijama kako iza svega stoji međunarodna zajednica koja se odlučila “obračunati” sa visokim funkcionerima koji krše zakon:
„Ove neformalne informacije ako su tačne, onda bi to mogao biti dobar znak jer ja mislim da se vlast ovakva kakva jeste, neefikasna i autokratska, ne može drugačije primiriti, ne može drugačije promijeniti, već da je se udari tamo gdje je najranjivija.“
Mediji spekulišu da je cijeli slučaj povezan sa predmetom „Lutka“, čiji je zadatak bio da se uhapsi Naser Keljmendi. I dok se osumnjičeni ministar Mikulić poziva na „narušavanje kredibiliteta ministarstva“ na čijem je čelu, analitičari ukazuju da je na sceni sprega vlasti i pripadnika kriminalnih grupa, a njihovo privođenje dovode u vezu i sa „operacijom međunarodne zajednice“, koja ima za cilj obračun sa visokim funkcionerima koji krše zakon.
Zoran Mikulić, ministar pravde Federacije BiH, saslušan je u ponedjeljak u svojstvu osumnjičenog u Agenciji za istrage i zaštitu BiH. Razlog je postojanje sumnje da je zloupotrijebio položaj ili ovlaštenja, te ometao rad pravosuđa.
„Osumnjičeni je pozvan radi ispitivanja na okolnosti nedozvoljenog izmještanja zaštićenog svjedoka u složenom predmetu organiziranog kriminala iz jednog u drugi kazneno-popravni zavod, u kojem se zaštićeni svjedok nikako ne smije nalaziti radi opasnosti po sigurnosti i život istog“, navela je Kristina Jozić, portparol SIPA-a.
Boris Grubešić
U rasvjetljavanju slučaja osim Agencije za istrage i zaštitu je uključeno i Tužilaštvo BIH.“Tužiteljstvo BiH i SIPA svojom istragom utvrđuju ko je i zbog kojih razloga naredio izmještanje ove osobe, iako svi subjekti uključeni u proces dobro znaju da se navedeni zaštićeni svjedok, koji je već dobijao prijetnje za sigurnost i život, ni pod kojim uvjetima ne smije dovoditi u tu zatvorsku ustanovu“, kaže portparol Boris Grubešić.
SIPA je u svojstvu osumnjičenog saslušala još jednu osobu inicijala K.K., dok su još dvije osobe, koje su službenici Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo, saslušane u svojstvu svjedoka. Istovremeno, ministar pravde Federacije BiH Zoran Mikulić izjavio je da je u spornom slučaju postupio u skladu sa zakonom o izvršenju krivičnih sankcija. Mikulić tvrdi da je sve urađeno u skladu sa zakonom, te da se "silnim hapšenjima samo narušava kredibilitet ministarstva":
„Jedino nezakonito u ovom slučaju je postupanje državnog tužiteljstva. Jeste li vi čitalo Zakon o izvršenju krivičnih sankcija? Tu piše: ’Nakon izdržane jedne trećine kazne zatvora, na molbu osuđene osobe ili na prijedlog rukovodioca ustanove,’ a prijedlog postoji, ’može se dobiti premještaj osuđene osobe iz jedne u drugu ustanovu. O premještaju osuđene osobe iz jedne u drugu ustanovu odlučuje federalno ministarstvo pravde.’ I šta je tu nezakonito, šta je tu sporno?“
O sprezi vlasti i kriminala
Inače, u petak navečer uhapšen je Mikulićev pomoćnik Hidajet Trako, osumnjičen da je, zloupotrijebivši položaj, izvršio nedozvoljeni premještaj zaštićenog svjedoka iz jednog kazneno-popravnog zavoda u drugi, u koji nikako nije smio biti premješten zbog ugroženosti sigurnosti i života zaštićenog svjedoka.
Inače, mediji spekulišu da je zaštićeni svjedok saradnik državnog tužilaštva i od pomoći u slučaju protiv optuženih koji su obuhvaćeni predmetom “Lutka”, čiji je zadatak bio da se uhapsi Naser Keljmendi. Na upit da li je slučaj povezan sa ovom akcijom, Kristina Jozić, portparolka SIPE odgovara:
„Radi se o nastavku aktivnosti u okviru predmeta kodnog naziva ’Lutka’."
Mirsad Abazović
S obzirom da se u roku od tri dana privode najviši zvaničnici vlasti koji se dovode u vezu sa organizovanim kriminalom, nameće se pitanje može li se govoriti o sprezi vlasti i pripadnika kriminalnih grupa. Profesor Mirsad Abazović sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu o tome kaže:
„BiH, nažalost, još uvijek spada u prilično neorganizirano društvo i neorganiziranu državu, koja je u dobroj mjeri u mnogo čemu disfunkcionalna, i samim tim mogućnosti, a i realna praksa povezivanja pojedinaca iz institucija vlasti i kriminalaca je na sceni.“
Ibrahim Prohić, koji je godinama radio kao psiholog u tuzlanskom Kazneno-popravnom zavodu, o sprezi politike i pripadnika organizovanog kriminala za RSE ističe:
„U ovom konkretnom slučaju, a ja, naravno, nemam dovoljno podataka, ali meni je taj sistem poznat iznutra i znam da postoje, svjedočio sam da postoje - ja sam ih nazaivao vaninstitucionalni utjecaji na ono što se u sektoru pravosuđa radi.“
Prohić ide i korak dalje. On hapšenje pomoćnika ministra i saslušanje ministra pravde dovodi u vezu sa neformalnim informacijama kako iza svega stoji međunarodna zajednica koja se odlučila “obračunati” sa visokim funkcionerima koji krše zakon:
„Ove neformalne informacije ako su tačne, onda bi to mogao biti dobar znak jer ja mislim da se vlast ovakva kakva jeste, neefikasna i autokratska, ne može drugačije primiriti, ne može drugačije promijeniti, već da je se udari tamo gdje je najranjivija.“