Piše: Ines Šaškor
(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)
Naslovnice glavnih hrvatskih novina i portala osvanule su s fotografijama blještavog futurističkog automobila. Riječ je o električnom superautomobilu Concept_Two hrvatskog proizvođača Mate Rimca, ujedno i vlasnika tvrtke Rimac Automobili. Tehničke karakteristike svrstavaju ga uz bok, a u mnogim elementima i ispred sličnih proizvoda Tesle, Ferrarija, Bugattija Veyron, Porschea. Predstavljen je na upravo otvorenom sajmu automobila u Genevi. Promotori su bili čuveni hrvatski čelistički duo Stjepan Hauser i Luka Šulić.
Na trenutak su s naslovnica nestali političari, Vlada, Sabor, predsjednica, ustaše i partizani, Agrokor, LNG terminal, Pelješki most, Piranski zaljev, odnosi sa Srbijom, odnosi s BiH, Amerika, Rusija, Kina, iseljavanje, korupcija, beznađe. Ukratko, svakodnevica puna prijepora.
Poput tehno ovisnika ljudi su se uvukli u svijet visokih tehnologija budućnosti, mašte i igre. C-Two ima blizu 2.000 "konja", razvija brzinu od 412 km na sat, 100 km postigne za 1,86 sekundi, jedno baterijsko punjenje dovoljno je za 650 pređenih kilometara i napuni se za 30 minuta. Ove godine proizvest će se 150 takvih automobila. Cijena je, ovisno o opremi, blizu dva milijuna eura.
I da se ne pretvorim u oglašivača iz rubrika za automobiliste, ovdje prestajem s tehnikalijama.
Stvar je u tome da je to čudo od automobila u potpunosti hrvatski i to autorski projekt Mate Rimca i njegovog tima. Počevši doista iz garaže, ovaj 29-godišnji izumitelj osmišljava, projektira i proizvodi električne automobile u vlastitoj tvornici u Svetoj Nedelji kod Samobora. Danas zapošljava 300 ljudi, mahom mladih i visokoobrazovanih u novim tehnologijama.
Rimčeva tvrtka je već nekoliko godina redovito na Deloitteovim listama najbrže rastućih firmi u Evropi. Njegovi glavni dizajneri su mladi hrvatski dizajner eksterijera automobila Adriano Mudri, te već potvrđeni srpski stručnjak za dizajn unutrašnjosti automobila Goran Popović iz čuvenog talijanskog studija Pininfarina.
Sam Rimac tehnološki je inovator sa svjetskim referencama. Njegove komponente za električne automobile, pogonski sustav, baterije i ostalo, ugrađene su u Aston Martine, Jaguare i neke druge svjetske marke. Tvrtka se neprekidno širi i razvija nove projekte. U Kini se gradi posebna tvornica Rimčevih automobila za tamošnje tržište. Za sva ostala tržišta proizvodni pogoni za sada ostaju u Hrvatskoj, u kojoj se planira i izgradnja kampusa u Zagrebu, a u procesu otvaranja su i razvojni centri u Splitu i Osijeku.
Mate Rimac je prije nekoliko dana izazvao zanimanje regionalnih medija kada je na svome profilu objavio da jedan veliki njemački proizvođač automobila (čiji je prihod otprilike na razini hrvatskog BDP-a) priprema izgradnju tvornice u Srbiji u kojoj će proizvoditi stotine tisuća pogonskih sustava za električne automobile. Petnaest zemalja se natjecalo, Hrvatska nije bila među njima.
"Žao mi je što nisam znao ranije za to, jer bih pogurao da se Hrvatska uzme u obzir. No možda je i bolje tako – vjerojatno bi to bio totalni gubitak vremena – i jer ne bi bilo prvi put da sam to radio", napisao je Rimac na svom profilu.
Ovaj Rimčev gorki komentar vraća nas s blještavih stranica njegovog osobnog uspjeha u hrvatsku svakodnevicu.
Ima u Hrvatskoj mnogo sjajnih inovatora, na stotine uspješnih malih i srednjih tvrtki koje koriste vlastito znanje i domaće resurse i konkurentne su na evropskom i svjetskom tržištu.
Spomenimo samo tehnološku tvrtku Infobib koja je u istarskom Vodnjanu prošle godine otvorila poslovni kampus na 17.000 četvornih metara. Ta najvažnija hrvatska globalna kompanija te vrste patentirala je dvostruku potvrdu identiteta na SMS-porukama, neophodnu u poslovnoj komunikaciji. Njezine usluge dopiru do četiri milijarde ljudi, imaju urede u 54 svjetska grada u 40 zemalja i na svih pet kontinenata. Osnivači su također mladići iz garaža (nije vic), a danas zapošljavaju ljude iz cijelog svijeta.
Još dvadesetak manjih IT tvrtki iz Zagreba, Rijeke, Osijeka, Splita, Varaždina, Vukovara i ponekog manjeg grada sjajno su plasirani na globalnom tržištu.
Šest kompanija iz Hrvatske nalazi se na ljestvici od 500 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u regiji EMEA (Evropa, Bliski istok i Afrika), koju izrađuje konzultantska tvrtka Deloitte.
Sve se one susreću s nevjerojatnim birokratskim preprekama, a koje se u suštini svode na nesposobnost države da opsluži dinamični poslovni sustav novih tehnologija i industrija. Država beznadežno zaostaje za potrebama suvremenog razvoja. Samo najuporniji i najprodorniji mladi novi poduzetnici uspijevaju prebroditi brojne nevolje koje im stoje na putu. Nitko od njih ne traži od države novac, već samo fer uvjete poslovanja, brzu i efikasnu administraciju.
Ulazak u EU bila je prilika za ubrzanje svih tih procesa. Sve se nasukalo na politički klijentelizam i ortački (crony) kapitalizam koji je Hrvatsku naprosto okovao.
Dugotrajno zaostajanje u znanosti i obrazovanju, uz najniži postotak izdvajanja iz budžeta za te oblasti među zemljama EU, došli su na naplatu. U posljednje vrijeme pokušava se nadoknaditi barem dio izgubljenog jačim osloncem na evropske fondove.
Evropski fond za strateška ulaganja, tzv. Junckerov plan, težak 500 milijardi eura, kojim je trebalo nadoknaditi izgubljeno vrijeme i novac u krizi od prije desetak godina, u Hrvatskoj je aktiviran kroz sedam projekata. Objektivno ih je trebalo biti daleko više, ali taj plan, kao i svaki sličan, bitno ovisi o domaćoj sposobnosti apsorbiranja.
Plenkovićeva Vlada obećala je bitna poboljšanja. Realizacija se odvija skromno, ali je započela. Prije šest mjeseci potpisani su ugovori za deset znanstvenih centara izvrsnosti, vrijedni 50 milijuna eura. Njima će biti omogućeno da 100 mladih znanstvenika dobije posao i uvjete za znanstveno stvaralaštvo.
Najboljim hrvatskim znanstvenicima omogućit će se vrhunska istraživanja u IT sektoru, u novim materijalima i senzorima, u genetici i medicini, u obnovljivim izvorima energije. To je i najbolji put za zaustavljanje odljeva mozgova.
Cilj je do kraja 2018. godine za sustav znanosti i obrazovanja ugovoriti projekte ukupne vrijednosti od oko čak pola milijarde eura, uz pomoć evropskih strukturnih fondova. To bi bila značajna injekcija za preporod školstva i znanosti, a time i ukupnog gospodarstva zemlje.
Vizionari i inovatori poput Mate Rimca u svakoj su zemlji rijetki. Minimalni smisao društvene organizacije koja se naziva državom je osiguravanje osnovnih uvjete rada i napredovanja svakom talentiranom pojedincu.