Na samitu u Sarajevu potvrđena evropska perspektiva Zapadnog Balkana

Ministarski sastanak EU-Zapadni Balkan

Dženana Halimović, Milad Obradović, Dženana Karabegović

Zemljama regiona je na ministarskom sastanku Evropska unija - Zapadni Balkan u srijedu u Sarajevu poručeno da moraju raditi na reformama koje će im omogućiti pridruženje Uniji. U predsjedničkoj izjavi rečeno je da je zajednički cilj članstvo zemalja regiona u EU.

Učesnici su pozdravili odluku Evropske komisije o uvođenju bezviznog režimu za građane BiH i Ablanije. Konstatovano je da države regije trebaju nastaviti s administrativnim i pravosudnim reformama, borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije, ključnim pitanjima za demokratizaciju ekonomije i uslovima za proces pridruživanja EU.

EU je opredijeljena za evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana, što je ključno za stabilnost i razvoj regije, stoji u predsjedničkoj izjavi kojom je završila ministarska konferencija EU - Zapadni Balkan. Istaknuto je kako je napravljen važan napredak u ekonomskoj i političkoj reformi zemalja regije, što je demonstrirano različitim nivoom ispunjavanja pretprijemnih uslova. Uvjereni u proces proširenja, Zapadni Balkan mora intenzivirati napore da ispune neophodne kriterije i uslove na njihovom putu ka članstvu u EU.

Ministar vanjskih poslova Španije Miguel Anhel Moratinos, predstavljajući predsjedničku izjavu, je kazao kako se ona može sažeti u dvije riječi:

„Angažman i odgovornost. Angažman svih partnera prema prema potpunom pomirenju za bolju budućnost regije, i odgovornost svih učesnika za postizanje cilja koji želimo ostvariti. I tri obaveze, odnosno opredjeljenja - EU, s njene strane, koja će raditi što tješnje i bolje može da bi pomogla ubrzati i unaprijediti proces pregovaranja kako bi evropsku perspektivu Zapadnog Balkana ojačala. Druga obaveza to je obaveza zemalja Zapadnog Balkana da održavaju i intenziviraju unutrašnje reforme kako bi se steklo pravno nasljeđe EU i pridruživanje EU. I treća obaveza to je obaveza međunarodne zajednice.“

Zemlje regiona moraju nastaviti sa reformama poput administrativnih i pravosudnih reformi i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, što je ključno za demokratizaciju, ekonomiju i uslov za proces pridruživanja EU.

Evropa je ovim skupom pokazala da je otvorena za nove članice, napomenuo je visoki komesar za proširenje EU Štefan File:

„Današnja konferencija je jasno pokazala da nema osnova da se razmišlja da postoji umor kada je riječ o proširenju, ili apatiji među članovima ili kandidatima i onima koji aspriraju da postanu članice EU. Postoje tri vrlo važna razloga za moje riječi. Prvi razlog je ponovno reafirmisanje evropske perspektive za ovaj region od strane EU i dok se EU bori sa ekonomskom i finansijskom krizom.“

Za Bosnu i Hercegovinu najvažnija je potvrda odluke o liberalizaciji viznog režima, kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić uz napomenu da pitanja vezana za EU BiH mora raditi bez blokade:

„BiH je zemlja u kojoj ima političkih razmimoilaženja. Međutim, bilo bi važno da državni Parlament bude protočan, da posebno ona pitanja koja se vezana za Evropu radimo bez ikakvih blokada, da budemo funkcionalniji na tom planu. Tako ćemo brže stići do članstva u Evropi. Ako i dalje budemo blokirali zakone, onda će to ići jako sporo.“

Vizna liberalizacija bi mogla ići i po ubrzanoj proceduri, kaže ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj:

„Trebate da znate da će u julu doći nova ekspertna grupa da provjeri ova zadnja tri uslova koja su preostala da li su ispunjena, i da onda sa svim ispunjenim uslovima ide u tu proceduru, bila ona po brzom, hitnom postupku, ili pa uobičajenom postupku koji je negdje dva do tri mjeseca.“

Optimizam svih zemalja

Važnost sastanka za ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Jeremića je u tome što se može računati na nastavak proširenja, iako se o datumima nije govorilo:

„Srbija očekuje početak procesa ratifikacije Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju. Za BiH nadamo se svi da će jako skoro doći do početka vizne liberalizacije. Znači svaka zemlja ima neki svoj korak koji se ispred nje nalazi. I posle ovog skupa, posle ovakvih poruka, posle ove slike, mislim da će to biti mnogo lakše za sve. Sve u svemu, ja sam optimista posle ovoga, ali ostaje da se vidi u vremenu koje dolazi da li će doći do konkretnih pomaka. Ja verujem da hoće.“

Iako su poruke podrške Zapadnom Balkanu čule i ranije, sastanak u ovakvoj formi je dokaz da se tako zaista i misli, kaže ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Jandroković. Ističe kako je Hrvatska spremna pomoći zemljama regije na njihovom putu ka EU:

„Ono što je za Hrvatsku važno kao buduću članicu EU - mi smo ipak u završnoj fazi pregovora, vjerujemo da ih možemo završiti do kraja ove godine - jeste da vidimo da i druge zemlje regije imaju perspektivu. Mi vjerujemo da je stabilnost ovog prostora direktno povezana sa europskom i euroatlantskom perspektivom svih zemalja, i zato ćemo dati svoju snažnu potporu i svoj snažni doprinos upravo širenju EU i širenju NATO-a. Naravno da je važno da sve zemlje regije ispune potrebne kriterije. I na ovom sastanku, to je ono što je bitno, jasno je dano do znanja svima da nema budućeg članstva, da nema proširenja bez zadovoljavanja kriterija. I mislim da je to fer poruka i da su je svi jasno shvatili.“

Izrazivši nadu da će BiH uskoro priznati Kosovo, ministar vanjskih poslova Kosova Skender Hiseni zadovoljan je konferencijom i činjenicom da su on i predstavnik Srbije, ipak, sjeli za isti sto, makar i na konferenciji. Negirao je kako postoje neformalni razgovori Kosova i Srbije, ali je istakako kako razgovora mora biti:

„Nadam se da je ovo movi počatak i da će Srbija prihvatiti i složiti se sa pozivom EU i svih balkanskih zemalja da sjedne i razgovara sa Kosovom o nizu praktičnih pitanja. Ali ti razgovori mogu se voditi jedino kao oni između dvije suverene zemlje.“

Kritike vlastima BiH

Ministar vanjskih poslova Švedske i bivši visoki predstavnik za BiH Karl Bildt kaže kako nema pozitivne povratne informacije iz BiH u pogledu neophodne ustavne reforme, jer od prudskog procesa ništa konkretno nije urađeno na tom planu:

„To znači da BiH zaostaje za drugim zemljama. Nadajmo se da će izbori donijeti neku promjenu kako bi se ovdje ljudi vratili reformama.“

Evropska unija je dala jasnu podršku proširenju i ovakvi bi sastanci trebali da se održavaju češće kako bi se pratio napredak, kaže ministar vanjskih poslova Slovačke i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak. Predsjedničku izjavu je pohvalio, uz napomenu da napredak ostaje na svakoj zemlji:

„Svakako je dobra jer ona apsolutno jasno se zalaže za proširenje, govori o viznoj liberalizaciji, govori o obavezama i jedne i druge strane, tako da, naravno, domaći zadatak mora BiH, i svaka druga zemlja regiona, da obavi. To niko neće umjesto vas. Vi dobro znate da praktično tokom čitavog procesa ratifikacije Lisabonskog sporazuma nije bilo baš previše pažnje, niti vremena za proširenje. Sad smo se vratili toj temi i tom pitanju - i ja mislim da je to jako dobro i jako važno. Samo nemojmo upropastiti taj momenat koji smo generisali.“

U predsjedničkoj izjavi, također, je navedeno kako povratak izbjeglih i raseljenih ostaje prioritet, te da se hitno moraju riješiti problemi koji utiču na slobodu medija. Pohvaljena je i uspostava Vijeća za regionalnu saradnju, a primjena i dalji razvoj CEFTE je jedan od strateških prioriteta.

****
Pročitajte i ovo:
Samit bi mogao označiti prekretnicu
Skup u Sarajevu značajan za evropske ambicije Srbije
Delević: Proces proširenja EU neće se zaustaviti
Sarajevski samit budi velika očekivanja
Lideri iz regiona: Zajedno ka EU, rješavanjem nesuglasica dijalogom
U Sarajevu region može prigrliti novu euroatlantsku dinamiku