Kilometarske kolone automobila, nervoza vozača i sirene. Sve to svako jutro dočeka Anu koja na posao dolazi u Sarajevo.
Ana živi 90 kilometara od glavnog grada Bosne i Hercegovine. U prosjeku bi joj trebalo sat i dvadeset minuta da stigne na posao, ali zbog gužvi na ulazu i izlazu iz Sarajeva izgubi dodatnih 40 minuta.
"Osjećaji su mješavina bijesa, nemoći i tuge što svaki dan moram kasniti, a drugog izbora nemam. Nemam načina da u Sarajevo uđem drugim putem, jer su na sva četiri ulaza svakodnevne gužve", kaže Ana (identitet poznat redakciji) za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Gužve na ulazu u glavni grad Bosne i Hercegovine smanjile bi se izgradnjom sarajevske zaobilaznice.
Kolone automobila na sarajevskoj zaobilaznici na ulazu u Sarajevo, oktobar 2023.
Njena izgradnja je počela 2007. godine, a radi se o 17 kilometara ceste koja bi glavni grad Bosne i Hercegovine povezala sa autoputem na koridoru Vc.
Posljednja dionica, duga kilometar i po gradi se skoro tri godine. Plaćena je 12 miliona eura i trebala je biti izgrađena u februaru prošle godine.
Nije završena zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
Zbog toga je prije pet godina urađena izmjena glavnog projekta posljednje dionice, ali se i dalje čeka odobrenje nadležnih na izmjenu projekta.
Sarajevska zaobilaznica podijeljena je na tri dionice i spaja Sarajevo sa autoputem na sjeveru i jugu zemlje, odnosno sa Zenicom i Mostarom.
Do sada je samo jedna dionica završena, dok su radovi na drugoj u toku, a obustavljeni na trećoj koja prolazi kroz sarajevsku općinu Ilidža.
Kako je sve počelo?
Autoceste Federacije BiH su implementator projekta. Projektna dokumentacija je urađena još 2008. godine.
Prije pet godina su, kako su za RSE rekli u ovoj firmi, započeli rješavanje imovinsko - pravnih odnosa koji su u novembru prošle godine rezultirali potpunom obustavom izgradnje i probijanjem rokova.
Radovi su zaustavljeni zbog zahtjeva lokalne zajednice da se omogući pristup pojedinim firmama i ustanovama toj brzoj cesti.
Zbog toga je tražena izmjena cijelog projekta i građevinske dozvole, na čiju saglasnost se još čeka.
Jedna od firmi koja je tražila priključak na brzu cestu je građevinska firma "Bosman", koja se nalazi u općini Ilidža.
Iz ove kompanije za RSE su poručili kako nisu upoznati da je tražena izmjena urbanističke saglasnosti, kao i da nisu dobili obavještenje niti dozvolu za priključak.
"Što se tiče dijela dionice na koji smo tražili priključak u pitanju je dio koji neposredno prolazi pored firme 'Bosman'", dodaju iz ovog preduzeća.
Mreža saobraćajnica Kantona Sarajevo. Izgled sarajevske zabilaznice, oktobar 2023.
Šta kaže vlast?
Nadležnost brzih cesta je u nadležnosti preduzeća "Autoceste Federacije BiH", a dozvolu za izgradnju cesta izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja.
Ovo ministarstvo zatražilo je u martu prošle godine mišljenje Kantonalnog ministarstva komunalne privrede i Općine Ilidža o mogućnostima i uslovima izmjene urbanističke saglasnosti na spornoj dionici.
Odluka u kojoj je tražena obustava izgradnje sarajevske zaobilaznice zbog problema sa imovinsko - pravnim odnosima. Radovi na ovoj dionici trebali su biti završeni u februaru prošle godine.
Općina Ilidža je u obrazloženju nadležnom federalnom ministarstvu navela kako u urbanističkom planu Sarajeva nije planiran pristup sa autoputa, navodeći kako izmijenjeni projekat nije u skladu sa interesima Općine Ilidža.
Federalno ministarstvo prostornog uređenja je nakon toga u novembru prošle godine odbilo izdati Autocestama urbanističku saglasnost za izgradnju sarajevske zaobilaznice, jer nije u 'skladu s važećom dokumentacijom Kantona Sarajevo'. Prema tim dokumentima Kantona Sarajevo sarajevska zaobilaznica je projektovana kao brza cesta bez bilo kakvih priključaka.
To je rezultiralo obustavljanjem radova.
Odluku o obustavi radova potpisao je bivši direktor Autocesta Federacije BiH Elmedin Voloder.
Da li je opravdan zahtjev za priključenje lokalnih firmi na brzu cestu?
Sarajevska obilaznica je isprojektovana prema važećoj dokumentaciji kao brza cesta koja povezuje magistralnu cestu i autocestu.
Takva cesta ne smije po propisima imati ukrštanja u nivou, niti semafore. Iz tog razloga se zove brza cesta, odnosno ne smije se ometati saobraćaj.
Prema Zakonu o cestama Federacije navedeno je kako brza cesta nema zaustavnih traka. Može imati samo posebno izgrađene priključke.
Posebni priključci, prema riječima profesora Osmana Lindova sa Fakulteta za saobraćaj u Sarajevu, podrazumijevaju benzinske pumpe, odmarališta i restorane koji su sastavni dio autocesta i brzih cesta.
Lindov kaže da ostali priključci privatnih objekata mogu biti izgrađeni, ali van nivoa brze ceste, te da moraju biti adekvatno riješeni.
"Mi smo zbog tih raznih zahtjeva za priključcima upropastili dionicu brze ceste sa jednim objektom kod Kaknja, dali smo priključak i samim tim spustili brzinu koja odstupa od brzine namijenjene za brzu cestu", dodaje Lindov.
Pročitajte i ovo: Ćirilicu zamijenili fašistički i ratni simboli na putokazima u BiHDio izgrađene sarajevske obilaznice bio pod istragom
Jedan dio sarajevske obilaznice kojom se ulazi u Sarajevo bio je predmet istrage Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Agencije za istrage i zaštitu još prije deset godina.
Taj dio zaobilaznice gradile su hrvatska firma "Osijek Koteks" i austrijska kompanja "Strabag".
Istraga se odnosila na debljinu asfalta za koji je potvrđeno da je u prosjeku tanji za oko sedam posto od projektom predviđene debljine.
Utvrđeno je i da završni asfalt nikad nije postavljen.
Osim sporne debljine i kvaliteta asfalta, ustanovljeno je i da prilikom nadzora radova nikad nije izvršena vanjska kontrola.
Kako su iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine kazali za RSE "istraga nakon izvršenih provjera nije rezultirala podizanjem optužnice".
Tužilaštvo nije odgovorio ko je bio predmet provjera i istrage.
Više od polovine saobraćajnica visokorizično za putnike
Prema ranijim procjenama Međunarodne organizacije za poboljšanje sigurnosti saobraćaja "EuroRAP" iz Belgije, navedeno je kako više od polovine magistralnih cesta na području Federacije predstavljaju ceste visokog rizika.
Predsjedavajući EuroRAP-a, John Dawson, istakao je kako je "mogućnost pogibije na bh. cestama dva do tri puta veća nego na većini europskih cesta".
Pozivajući se na statističke podatke on upozorava da bi u idućih 10 godina broj poginulih i teško povrijeđenih u saobraćajnim nesrećama na prostoru Bosne i Hercegovine mogao doseći 25.000.
Ukupno 68 dionica magistralnih cesta u Federaciji BiH, spada u dionice visokog rizika i na tim dionicama se najčešće događaju nesreće sa smrtnim posljedicama.
Mapa rizika nastajanja saobraćajnih nesreća na magistralnim cestama u Federaciji BiH pokazuje da su najopasnije dionice one na zapadu i jugu Bosne i Hercegovine.
Pročitajte i ovo: BiH ima najsmrtonosnije ceste na BalkanuInače, Vlada Federacije je iz budžeta za ovu godinu za izgradnju autocesta, brzih i magistralnih cesta izdvojila više od 147 miliona maraka (oko 73,5 miliona eura). S ovim novcem planirano je finansiranje ukupno 11 projekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koji se odnosi na izgradnju novih kilomatara brzih cesta.