Brojni primjeri neracionalnog korištenja energije proizveli su lošu sliku o klimatskim, kao i o drugim promjenama u životnoj sredini. Jedno od mogućih rješenja je primjena tzv. eko tehnologije u dizajnu, arhitekturi i građevinarstvu. Za razliku od ostalih evropskih zemalja, u Bosni i Hercegovini još nije dat primat ovom zelenom modelu dizajna. O tome se raspravlja i na ovogodišnjem Sarajevo Green Design Festivalu.
Ekološki pristup u dizajnu i arhitekturi danas je energetski imperativ. Uprkos tome većina stanovnika Planete i dalje živi u objektima koji više djeluju protiv klime i prirodnog okoliša nego u njihovu korist. Zato i stručnjaci ističu da je gradnja bez ekoloških inovacija „arhitektura prošlosti - bez budućnosti“. Međutim, koristeći principe održivog projektovanja mogu se izgraditi objekti koji štede energiju, vodu i novac.
U primjeru Bosne i Hercegovine, zemlje sa slabo razvijenom ekonomijom, upotrebu ekoloških tehnologija teško je provesti. Razlog tome je skupoća, kaže arhitektica i predsjednica Sarajevo Green Design Festivala Elma Durmišević:
„Smatram da je, prije svega, razlog cijena. Inicijalni troškovi jesu veći, ali tu, naravno, treba uzeti u obzir cijeli životni vijek nekog proizvoda, nekog objekta koji koristi solarne panele, i u tom cijelom životnom vijeku onda te tehnologije, u svakom slučaju, budu jeftinije.“
Prizvodnja ekoloških materijala veliki je potencijal Bosne i Hercegovine. To su nedavno prepoznali i Austrijanci. Očekuje se otvaranje fabrike ovčije vune koja u građevinarstvu služi kao odličan izolator.
„Da otvaranjem te fabrike u Bosni i Hercegovini oni uzimaju vunu, peru je i od iste prave izolaciju, a potom je izvoze. Oni mogu nuditi ovčiju vunu za istu cijenu kao i mineralnu vunu zato što su ovdje jeftiniji radna snaga i proizvod, dok to ne mogu drugdje u Evropi. Bosna i Hercegovina je prije rata imala dvije praone u Visokom i Bileći koje stoje godinama neiskorištene. Austrijska vlada je rekla da će 50 posto novca dati da se ponovo otvori vešeraj u Visokom“, pojašnjava Azra Korjenić, profesorica sa Tehnološkog univerziteta u Beču.
Zemlja koja tek sada uviđa dvostruke vrijednosti upotrebe eko tehnologija je Holandija. U svijetu prednjači u izgradnji brana i objekata na vodi. Tehnologija je uznapredovala, tako da će pored livadskih ravnica, prepoznatljive holandske vjetrenjače uskoro krasiti i morske površine.
„Trenutno gradimo široke parkove vjetrenjača na morskim površinama. To je skupa investicija, za koju očekujemo da će se za sedam ili osam godina višestruko isplatiti“, pojašnjava arhitekta i službenik holandske vlade Jan Brouwer.
Interijer je bitniji od eksterijera
Ulaganje je nužno, ali podrška vlada država je još važnija.
„Potrebno nam je više zelene energije nego što je danas koristimo jer nam je zaliha prirodnog gasa i ulja ostalo najviše 25 godina. 75 posto znamo kakve su nam šanse na unaprijedimo živote, samo je pitanje da sve to
provedemo u praksu. To će biti težak posao. Stoga su vlade država ovdje ključne jer trebaju dati veću podršku u korištenju eko tehnologija“, smatra Brouwer.
Sljedeći primjer podizanja svijesti o upotebi eko tehnologija je iz Austrije. Tamošnja vlada i arhitekti donijeli su takozvane eko kodekse u građevinarstvu koji se konstantno dopunjuju. O prednostima eko tehnologija najmlađi Austrijanci uče se još u školama, pojašnjava profesor sa Tehnološkog fakulteta u Beču Thomas Bednar.
„Uvijek mislimo kako da motivišemo studente fakulteta da uče o novim stvarima. Također, u tome ne zapostavljamo ni učenike iz osnovnih škola. Rekao bih da djeca češće postavljaju pitanja. Nakon što je čuo roditelje da će graditi kuću sa toplotnom pumpom, jedan dječak me je upitao šta je to. Njegovo pitanje me je iznenadilo - jer je on, ovako mlad, već poznavao tu riječ i htio je naučiti kako se ta tehnologija koristi. Vrlo često i u medijima imamo posebne sadražaje koji promovišu sve aspekte zdravog života i eko tehnologije“, navodi Thomas Bednar.
„Zeleni pristup“ u arhitekturi ne podrazumijeva samo spoljašne unapređenje prostora nego i onog unutrašnjeg. O tome je na Sarajevo Green Design Festivalu govorio autoritet bh. arhitekture, kao i šireg područja, Ivan Štraus.
Još su tada, 80-tih i 90-tih, inače najplodonosnijim godinama ovog akademika, njegova idejna rješenja proglašavana uspješnim, a povrh svega i ekološki izvanrednim. Interijer je bitniji od eksterijera, kaže Štraus za Radio Slobodna Evropa:
„Pod eko dizajnom ne podrazumijevam doslovno što to znači. Arhitekturu gledam kao prostorni doživljaj vani i unutra. Kad biste vi znali moje objekte izvana i iznutra, onda biste vidjeli da sam ja unutra više radio na tom polju nego da sam nešto vani radio. A to je bogatstvo unutarnjeg prostora likovnim sadržajem, za koji sam uvijek smatrao da je neophodan kao jedan tako jak segment osjećaja da se nalazite negdje, da to nije nešto smlaćeno. Mi daleko više vremena provodimo unutra nego vani.“
Namjera ovogodišnjeg Sarajevo Green Design Festivala je dovesti stručnjake u Bosnu i Hercegovinu koji će podijeliti svoja iskustva i reći da upotreba eko tehnologija nije naučna fantastika, već da se od toga zaista može pokrenuti pravi biznis.
Ekološki pristup u dizajnu i arhitekturi danas je energetski imperativ. Uprkos tome većina stanovnika Planete i dalje živi u objektima koji više djeluju protiv klime i prirodnog okoliša nego u njihovu korist. Zato i stručnjaci ističu da je gradnja bez ekoloških inovacija „arhitektura prošlosti - bez budućnosti“. Međutim, koristeći principe održivog projektovanja mogu se izgraditi objekti koji štede energiju, vodu i novac.
U primjeru Bosne i Hercegovine, zemlje sa slabo razvijenom ekonomijom, upotrebu ekoloških tehnologija teško je provesti. Razlog tome je skupoća, kaže arhitektica i predsjednica Sarajevo Green Design Festivala Elma Durmišević:
„Smatram da je, prije svega, razlog cijena. Inicijalni troškovi jesu veći, ali tu, naravno, treba uzeti u obzir cijeli životni vijek nekog proizvoda, nekog objekta koji koristi solarne panele, i u tom cijelom životnom vijeku onda te tehnologije, u svakom slučaju, budu jeftinije.“
Prizvodnja ekoloških materijala veliki je potencijal Bosne i Hercegovine. To su nedavno prepoznali i Austrijanci. Očekuje se otvaranje fabrike ovčije vune koja u građevinarstvu služi kao odličan izolator.
„Da otvaranjem te fabrike u Bosni i Hercegovini oni uzimaju vunu, peru je i od iste prave izolaciju, a potom je izvoze. Oni mogu nuditi ovčiju vunu za istu cijenu kao i mineralnu vunu zato što su ovdje jeftiniji radna snaga i proizvod, dok to ne mogu drugdje u Evropi. Bosna i Hercegovina je prije rata imala dvije praone u Visokom i Bileći koje stoje godinama neiskorištene. Austrijska vlada je rekla da će 50 posto novca dati da se ponovo otvori vešeraj u Visokom“, pojašnjava Azra Korjenić, profesorica sa Tehnološkog univerziteta u Beču.
Zemlja koja tek sada uviđa dvostruke vrijednosti upotrebe eko tehnologija je Holandija. U svijetu prednjači u izgradnji brana i objekata na vodi. Tehnologija je uznapredovala, tako da će pored livadskih ravnica, prepoznatljive holandske vjetrenjače uskoro krasiti i morske površine.
„Trenutno gradimo široke parkove vjetrenjača na morskim površinama. To je skupa investicija, za koju očekujemo da će se za sedam ili osam godina višestruko isplatiti“, pojašnjava arhitekta i službenik holandske vlade Jan Brouwer.
Interijer je bitniji od eksterijera
Ulaganje je nužno, ali podrška vlada država je još važnija.
„Potrebno nam je više zelene energije nego što je danas koristimo jer nam je zaliha prirodnog gasa i ulja ostalo najviše 25 godina. 75 posto znamo kakve su nam šanse na unaprijedimo živote, samo je pitanje da sve to
„Potrebno nam je više zelene energije nego što danas koristimo jer nam je zaliha prirodnog gasa i ulja ostalo najviše 25 godina", kaže Jan Brouwer.
provedemo u praksu. To će biti težak posao. Stoga su vlade država ovdje ključne jer trebaju dati veću podršku u korištenju eko tehnologija“, smatra Brouwer.
Sljedeći primjer podizanja svijesti o upotebi eko tehnologija je iz Austrije. Tamošnja vlada i arhitekti donijeli su takozvane eko kodekse u građevinarstvu koji se konstantno dopunjuju. O prednostima eko tehnologija najmlađi Austrijanci uče se još u školama, pojašnjava profesor sa Tehnološkog fakulteta u Beču Thomas Bednar.
„Uvijek mislimo kako da motivišemo studente fakulteta da uče o novim stvarima. Također, u tome ne zapostavljamo ni učenike iz osnovnih škola. Rekao bih da djeca češće postavljaju pitanja. Nakon što je čuo roditelje da će graditi kuću sa toplotnom pumpom, jedan dječak me je upitao šta je to. Njegovo pitanje me je iznenadilo - jer je on, ovako mlad, već poznavao tu riječ i htio je naučiti kako se ta tehnologija koristi. Vrlo često i u medijima imamo posebne sadražaje koji promovišu sve aspekte zdravog života i eko tehnologije“, navodi Thomas Bednar.
„Zeleni pristup“ u arhitekturi ne podrazumijeva samo spoljašne unapređenje prostora nego i onog unutrašnjeg. O tome je na Sarajevo Green Design Festivalu govorio autoritet bh. arhitekture, kao i šireg područja, Ivan Štraus.
Još su tada, 80-tih i 90-tih, inače najplodonosnijim godinama ovog akademika, njegova idejna rješenja proglašavana uspješnim, a povrh svega i ekološki izvanrednim. Interijer je bitniji od eksterijera, kaže Štraus za Radio Slobodna Evropa:
„Pod eko dizajnom ne podrazumijevam doslovno što to znači. Arhitekturu gledam kao prostorni doživljaj vani i unutra. Kad biste vi znali moje objekte izvana i iznutra, onda biste vidjeli da sam ja unutra više radio na tom polju nego da sam nešto vani radio. A to je bogatstvo unutarnjeg prostora likovnim sadržajem, za koji sam uvijek smatrao da je neophodan kao jedan tako jak segment osjećaja da se nalazite negdje, da to nije nešto smlaćeno. Mi daleko više vremena provodimo unutra nego vani.“
Namjera ovogodišnjeg Sarajevo Green Design Festivala je dovesti stručnjake u Bosnu i Hercegovinu koji će podijeliti svoja iskustva i reći da upotreba eko tehnologija nije naučna fantastika, već da se od toga zaista može pokrenuti pravi biznis.