Najveća turistička atrakcija Sarajeva - Baščaršija, historijski je i kulturni centar grada, izgrađena u 15. vijeku. Usljed brojnih društvenih promjena, današnja slika Baščaršije uveliko se razlikuje od one prvobitne.
Tokom proteklog rata u BiH pojedini objekti u najstarijoj gradskoj jezgri su uništeni, pa su zahtijevali rekonstrukciju i sanaciju. Radovi koji su se tada odvijali, kao i oni koji su trenutno u toj fazi, još su predmet brojnih rasprava.
Za univerzitetskog profesora Fehima Hadžimuhamedovića, aktuelni radovi na Baščaršiji odraz su nemarnog odnosa Bosne i Hercegovine prema svojoj kulturnoj baštini.
„Autentični obrazac Baščaršije je izrazito vezan za obradu, uvjetno,nepravilnim komadima kamenja. Unutar takvog ustrojstva, sad se postavlja nešto što je čvrsta, ili tvrda geometrija, i uzrokovaće promjene koje će se očitovati u vidu daljnje geometrizacije. Odjednom će Baščaršija početi mijenjati njen historijski autentični obrazac“, kaže profesor Hadžimuhamedović.
Profesorica na katedri za zaštitu graditeljskog naslijeđa pri Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu Lemja Chabbouh Akšamija o ovoj pojavi ima drugačije mišljenje.
„Da li sam protiv ili sam za? Moram reći da sam za, zato što je to način da uspješno koristimo taj prostor, da nemamo problem sa izvrnutom nogom, da imamo jednu komfornu šetnju jer savremeni život to zahtijeva. Međutim, imamo drugi problem: promjene koje su se dogodile na Begovoj džamiji, na Brusa bezistanu, koje su se dogodile apsolutnim neznanjem, nestručnošću, njima potpuno gubimo osjećaj za identitet“, smatra profesorica Akšamija.
Kriteriji već izgubljeni
Sarajevska Baščaršija djelimično je izgubila autentičnost jer je vremenom doživjela promjene na skoro svim svojim objektima, pojašnjava predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMOS-a u BiH (Međunarodni Komitet za spomenike i kulturna mjesta) Vjekoslava Sanković Simčić. Ona sumnja da je već kasno da Baščaršija bude uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske baštine.
„Promjene na Baščaršiji su se desile još davno prije, već i osamdesetih godina, čak i ranije, tako da ove promjene danas neće znatnije degradirati Baščaršiju. Ona već ne zadovoljava te svjetske kriterije za upis na svjetsku listu“, kaže Vjekoslava Sanković Simčić.
Princip razjedinjenosti kao primjer opšte političke prakse u BiH, te nekonsultovanje struke o važnijim pitanjima, nedostaci su čak i u građevinsko-arhitektonskom sektoru, ističe Sanković Simčić.
„Nisu tu samo krive vlasti. Krivi su i stručnjaci koji nisu dovoljno kvalificirani da djeluju na Baščaršiji. Drugo, ne postoji dobra koordinacija između, na primjer, Kantonalnog zavoda i Općine Stari grad. Znači, ne postoji određeni paralelizam. Na primjer, ono što se dešava sa popločanjem, tek post festum, kad su radovi napravljeni, onda su na neki način konsultirani stručnjaci i traženo njihovo mišljenje“, navodi Vjekoslava Sanković Simčić.
Dva ključna problema koče očuvanje bh. kuturno-historijske baštine, kaže direktorica federalnog Zavoda za zaštitu spomenika Lidija Mićić.
„Nedostatak zakonske regulative u ovoj oblasti, nedostatak financijskih sredstava, a naročito pitanje razloga tako drastičnog uništavanja kulturno-historijskog nasljeđa jedne zemlje“, ocjenjuje Lidija Mićić.
Nezaobilazni su i bespravno podignuti objekti. Čak se i za veću intervenciju prethodno ne traži saglasnost struke, eksplicitno govori arhitekta Boro Spasojević.
„Sad su na vlasti djeca – bespravni graditelji. Oni znaju da može bez poštovanja zakona postići svašta. Džungla raste po prirodnim principima, a u Sarajevu ne postoji nikakav prirodni princip“, smatra Boro Spasojević.
Bosna i Hercegovina još nije kompletnu jezgru sarajevske Baščaršije proglasila nacionalnim spomenikom, već samo pojedine njezine objekte. No i to će se uskoro promijeniti, pojašnjava članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amra Hadžimuhamedović:
„Očekujem da će ova odluka za Baščaršiju, s obzirom na njenu složenost, biti završena do kraja godine i da će do kraja ove godine biti donesena. Promjene koje se trenutno dešavaju su drastične: dogradnje Baščaršije – one su potpuno neprimjerene i one idu ka uništenju historijskog urbanog krajolika, a odgovornost treba preuzeti svako ko ima dućan ili bilo kakav objekat u Baščaršiji. Općina Stari grad, Federacija BiH i Kanton Sarajevo i, ponavljam, država Bosna i Hercegovina prije svih njih.“
Tokom proteklog rata u BiH pojedini objekti u najstarijoj gradskoj jezgri su uništeni, pa su zahtijevali rekonstrukciju i sanaciju. Radovi koji su se tada odvijali, kao i oni koji su trenutno u toj fazi, još su predmet brojnih rasprava.
Za univerzitetskog profesora Fehima Hadžimuhamedovića, aktuelni radovi na Baščaršiji odraz su nemarnog odnosa Bosne i Hercegovine prema svojoj kulturnoj baštini.
„Autentični obrazac Baščaršije je izrazito vezan za obradu, uvjetno,
Odjednom će Baščaršija početi mijenjati njen historijski autentični obrazac“, kaže profesor Fehim Hadžimuhamedović.
Profesorica na katedri za zaštitu graditeljskog naslijeđa pri Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu Lemja Chabbouh Akšamija o ovoj pojavi ima drugačije mišljenje.
„Da li sam protiv ili sam za? Moram reći da sam za, zato što je to način da uspješno koristimo taj prostor, da nemamo problem sa izvrnutom nogom, da imamo jednu komfornu šetnju jer savremeni život to zahtijeva. Međutim, imamo drugi problem: promjene koje su se dogodile na Begovoj džamiji, na Brusa bezistanu, koje su se dogodile apsolutnim neznanjem, nestručnošću, njima potpuno gubimo osjećaj za identitet“, smatra profesorica Akšamija.
Kriteriji već izgubljeni
Sarajevska Baščaršija djelimično je izgubila autentičnost jer je vremenom doživjela promjene na skoro svim svojim objektima, pojašnjava predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMOS-a u BiH (Međunarodni Komitet za spomenike i kulturna mjesta) Vjekoslava Sanković Simčić. Ona sumnja da je već kasno da Baščaršija bude uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske baštine.
„Promjene na Baščaršiji su se desile još davno prije, već i osamdesetih godina, čak i ranije, tako da ove promjene danas neće znatnije degradirati Baščaršiju. Ona već ne zadovoljava te svjetske kriterije za upis na svjetsku listu“, kaže Vjekoslava Sanković Simčić.
Princip razjedinjenosti kao primjer opšte političke prakse u BiH, te nekonsultovanje struke o važnijim pitanjima, nedostaci su čak i u građevinsko-arhitektonskom sektoru, ističe Sanković Simčić.
„Nisu tu samo krive vlasti. Krivi su i stručnjaci koji nisu dovoljno kvalificirani da djeluju na Baščaršiji. Drugo, ne postoji dobra koordinacija između, na primjer, Kantonalnog zavoda i Općine Stari grad. Znači, ne postoji određeni paralelizam. Na primjer, ono što se dešava sa popločanjem, tek post festum, kad su radovi napravljeni, onda su na neki način konsultirani stručnjaci i traženo njihovo mišljenje“, navodi Vjekoslava Sanković Simčić.
Dva ključna problema koče očuvanje bh. kuturno-historijske baštine, kaže direktorica federalnog Zavoda za zaštitu spomenika Lidija Mićić.
„Nedostatak zakonske regulative u ovoj oblasti, nedostatak financijskih sredstava, a naročito pitanje razloga tako drastičnog uništavanja kulturno-historijskog nasljeđa jedne zemlje“, ocjenjuje Lidija Mićić.
"Promjene koje se trenutno dešavaju su drastične: dogradnje Baščaršije – one su potpuno neprimjerene i one idu ka uništenju historijskog urbanog krajolika", tvrdi Amra Hadžimuhamedović.
Nezaobilazni su i bespravno podignuti objekti. Čak se i za veću intervenciju prethodno ne traži saglasnost struke, eksplicitno govori arhitekta Boro Spasojević.
„Sad su na vlasti djeca – bespravni graditelji. Oni znaju da može bez poštovanja zakona postići svašta. Džungla raste po prirodnim principima, a u Sarajevu ne postoji nikakav prirodni princip“, smatra Boro Spasojević.
Bosna i Hercegovina još nije kompletnu jezgru sarajevske Baščaršije proglasila nacionalnim spomenikom, već samo pojedine njezine objekte. No i to će se uskoro promijeniti, pojašnjava članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amra Hadžimuhamedović:
„Očekujem da će ova odluka za Baščaršiju, s obzirom na njenu složenost, biti završena do kraja godine i da će do kraja ove godine biti donesena. Promjene koje se trenutno dešavaju su drastične: dogradnje Baščaršije – one su potpuno neprimjerene i one idu ka uništenju historijskog urbanog krajolika, a odgovornost treba preuzeti svako ko ima dućan ili bilo kakav objekat u Baščaršiji. Općina Stari grad, Federacija BiH i Kanton Sarajevo i, ponavljam, država Bosna i Hercegovina prije svih njih.“