Šef Infektivne klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Rusmir Baljić izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da u toj ustanovi nikada kao posljednih dana nisu imali toliko kovid pacijenata od početka pandemije.
“Danas (utorak, 16. mart) je više od 500, tačnije 524 pacijenta koja su jutros bila u Kliničkom centru, trenutno ih je 517. To se nikada nije dogodilo ni u onim najvećim valovima, kako ih već zovu u mjesecu oktobru, novembru. Tada smo imali do nekih 300 pacijenata. Ono što nas posebno brine to su jako teške kliničke slike kod mlađih osoba i jako veliki broj osoba koja zahtjeva neinvazivnu ili invazivnu mehaničku ventilaciju, kaže Baljić.
On navodi kako se radi, o kako kaže, najvećem pritisku na ljekare, medicinsko i nemedicinsko osoblje koje radi sa oboljelima od korona virusa, od početka pandemije.
Svi kapaciteti su trenutno popunjeni.
“Mi imamo situaciju da je nešto više naših uposlenika na bolovanju, od toga skoro 200 njih imaju COVID- 19 ili su u izolaciji, što dodatno otežava naš rad i stavlja osoblje koje je svakodnevnu tu, koje radi pod nekim dodatnim pritiskom”, ističe Baljić.
Pročitajte i ovo: Proglašeno vanredno stanje u Kliničkom centru Sarajevo
Krizni štab KCUS-a 15. marta uveo je vanrednu situaciju u ovoj ustanovi, koja podrazumijeva, kako naglašava Baljić, prekidanje godišnjih odmora svim uposlenicima, te povećani angažman osoblja ili povećanu potrošnju zaštitne opreme, kiseonika.
“Umor je, zaista, nešto što je teško opisati, ovo ne govorim u svoje ime, već u ime kompletnog osoblja i uposlenika ne samo Kliničkog centra, mislim da je kompletan zdravstveni kadar u Bosni i Hercegovini i oni koji se brinu o ovim pacijentima realno na izmaku snaga”, kaže Baljić.
Britanski soj u 85 posto slučajeva
Kanton Sarajevo (KS), jedan od deset kantona u bh. entitetu Federacija BiH, trenutno bilježi više od 4.500 aktivnih slučajeva COVID-19 infekcije. Prema popisu stanovništva iz 2013.godine u kantonu živi 414 hiljada stanovnika.
Pored KCUS-a, pacijenti oboljeli od korona virusa se liječe i u sarajevskoj Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš”.
U Covid odjeljenju Opće bolnice radi infektolog Ednan Drljević. On je i član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo. Kako objašnjava za RSE, Krizni štab je ustanovio da je „zadnjih mjeseci udio britanskog soja virusa narastao na 85 posto, a prema najnovijim podacima, od 30 do čak 60 posto brže se širi, smrtnonosniji je i razvija teže kliničke slike“.
Nedostaje im više medicinskog kadra nego zaštitne opreme, dodaje Drljević.
“Mi nemamo jako puno visokoprofesionalnog osoblja. Odnos osoblja kovid i nekovid je 1:3. Jako je teško naći tri puta više profesionalnog osoblja, prije svega anesteziologa i infektologa, pulmologa i internista”, objasnio je.
Da bi opisao pod kakvim su pritiskom zdravstveni radnici, Drljević je uporedio stanje od prije nešto manje od mjesec dana.
“Prije tri, četiri sedmice, imali smo četrdesetak pacijenata, a sad imamo 170, a sa istim brojem osoblja, pojačano sa kolegama sa drugih odjela. To je problem. Puno je teže pratiti toliki broj bolesnika sa istim osnovnim kadrom. Nas dvadesetak se praktično moramo brinuti o svim pacijentima. Ove kolege nam pomažu”, ističe Drljević.
Kako kaže direktor ove bolnice dr. Ismet Gavrankapetanović za RSE, covid pacijenti su zbrinuti u sedam odjeljenja.
“Svi pacijenti su teški i kritični, nemamo srednje teških pacijenata. Pritisak je veliki, svakodnevno u trijažnoj ambulanti i sa kolegama u zdravstvenom sistemu Kantona Sarajevo radimo rješenja svaki dan”, kaže Gavrankapetanović za RSE.
Zbog pogoršane epidemiološke situacije, a na zahtjev Kantonalne vlade, 15 marta je održana sjednica Skupštine Kantona Sarajevo.
Pročitajte i ovo: Premijer Kantona: Sarajevo 'najveće žarište u Europi'
Skupština je donijela gotovo 30 mjera za suzbijanje širenja epidemije, a između ostalih zatraženo je od Općte bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" da proširi kapacitete za COVID pacijente za 70 kreveta, a Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) za 150 kreveta.
Direktor Ismet Gavrankapetanović kaže kako će ispuniti zahtjeve Skupštine, a dodaje i da ne treba širiti paniku.
“Situacija je ozbiljna, trebamo svi biti odgovorni i svjesni te ozbiljnosti. Naravno, ništa nam neće pomoći da sada pravimo paniku, da zapomažemo. Sada treba da radimo. Mi smo ljekari, školovani za ovakve situacije, da pomognemo stanovništvu. Svaki problem ako se pojavi, mi ćemo ga riješiti”, rekao je on za RSE.
Osim medicinskog osoblja, ovoj zdravstvenoj ustanovi ne nedostaje kiseonika, kao što je to slučaj u Kliničnom centru u Sarajevu, ali nedostaje im pojedinih lijekova.
“Postoje određeni lijekovi koji su i u Evropi u nestašici, neka antikoaugulantna sredstva, neki antibiotici, ali trudimo se. Tu će pomoći Ministarstvo zdravlja i Vlada KS da nam pomogne u snabdijevanju. Nije jednostavno se snabdjeti u situaciji gdje je blokirano dosta granica”, navodi Gavrankapetanović.
Broj oboljelih od korona virusa se udvostručuje u HNK
Još jedan kanton, od ukupno deset u entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) bilježi porast broja novozaraženih osoba. Epidemiološka situacija na području Mostara (jug BiH) i Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) naglo se pogoršava, upozoravaju ljekari, navodeći da se klinička slika pacijenata pogoršava mnogo brže nego u prethodnim mjesecima.
“U posljednje dvije sedmice imamo izraziti porast broja zaraženih osoba u području za kojeg skrbi Dom zdravlja Stari Grad. Slično je i u dijelu za kojeg skrbi Dom zdravlja Mostar. Taj trend je zabrinjavajući, imamo 30-40 posto pozitivnih testova od ukupnog broja testiranih. Pred nama je period sa puno većim brojem zaraženih osoba nego što ih trenutno imamo”, objasnio je u razgovoru za RSE direktor Doma zdravlja Stari Grad Mostar Edin Kapetanović, koji pokriva područje sa oko 40 hiljada stanovnika.
Kliničke slike u trećem valu pandemije, nastavlja Kapetanović, brže se razvijaju u odnosu na prvi i drugi val pandemije.
“Mi smo imali prosječni vrhunac simptoma korona infekcije negdje od desetog do dvanaestog dana u proljetnom i jesenjem dijelu. Sada nam se čini da je taj vrhunac pomaknut za dva do tri dana uniže, da već imamo upale pluća petog i šestog dana”, kaže Kapetanović.
Krizni štab Ministarstva zdravstva HNK prati razvoj epidemiološke situacije. Još uvijek se razmatra potreba uvođenja restriktivnijih mjera. Postojeće podrazumijevaju policijski sat od 23 sata uveče do 5 sati ujutro, zabranu okupljanja za više od 30 osoba u zatvorenom prostoru i na otvorenom, održavanje distance, higijene, te nošenje maski, kao i odvijanje nastave u skladu sa epidemiološkim uslovima.
Zdravstveni radnici ‘na izmaku snaga’ u RS-u
“Situacija je, zaista, ozbiljna, s obzirom na to da su doktori na izmaku snaga, mali broj je doktora, a veliki broj pacijenata”, kaže u razgovoru za RSE Miodrag Femić, doktor bolnice “Sveti Vračevi” u Bijeljini na sjeveroistoku BiH, koji je i predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske (RS).
Prema njegovim riječima medicinskog materijala za zaštitu imaju, ali problem je što su zdravstveni radnici preumorni.
“Padaju s nogu, a ovo sada vrlo loše psihički djeluje na zdravstvene radnike, jer umjesto da se smanji, ono se povećava, a malena je snaga. Dugotrajna je izloženost ovoj pandemiji, pritisku sa svih strana, i medijskih i svih ostalih”, objašnjava Femić.
On ocjenjuje da neće doći do smanjenje broja zaraženih korona virusoma , jer kako kaže nema ‘odgovornosti’.
“Imamo Jahorinu (planina u BiH), imamo Zlatibor (planina u Srbiji) , imamo te destinacije koje su izuzetno posjećene, i kad se ljudi vrate nazad, nemojte očekivati da će padati procenat. Naprotiv, pokazalo se da raste procenat zaraženih”, navodi Femić.
U Institutu za javno zdravstvo RS još uvijek se razmatra hoće li biti novih mjera u Republici Srpskoj.
“Iz iskustva kojeg smo imali i u oktobru i u novembru, sigurno ćemo formulisati određeni set mjera kojeg ćemo razmatrati na Republičkom štabu za vanredne situacije, da bismo na što bolji način sanirali epidemiološku situaciju koja je sigurno u pogoršanju”, rekao je na koferenciji za novinare 16. marta Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
Kako je objasnio, Republika Srpska stalno radi na proširenju kapaciteta za pacijente oboljele korona virusom.
“Zavod Dr. Miroslav Zotović je jedan dio svojih kapaciteta dao na raspolaganje. Tu su formirani i razvodi gasova, da postoji mogućnost priključenja osoba na kiseoničnu terapiju i da se na taj način da respiratorna podrška. Određeni broj kreveta je i tu dostupan. Što se tiče lokacija u Banjaluci, imamo staru lokaciju pulmologije, gdje je moguć smještaj određenog broja pacijenata”, kazao je Zeljković.
Kako do vakcina u BiH?
Bosna i Hercegovina (BiH) i dalje čeka na prve isporuke vakcina koje su ugovorene u septembru 2020. godine sa COVAX mehanizmom u okviru Globalne alijanse za vakcine (GAVI), prema kojem u BiH treba stići 153.600 doza vakcine AstraZeneca i 23.000 doza cjepiva Pfizer-BioNtech. U tu svrhu su bosanskohercegovački entiteti, Federacija BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS), izdvojili skoro 13 miliona dolara.
Za sada, jedine vakcine koje su stigle u Federaciju BiH su 10 hiljada doza AstraZeneca vakcine koje je 2. februara donirala Srbija.
Vlada FBiH, je na hitnoj sjednici 8. marta, donijela odluku o nabavci 400 hiljada vakcina protiv COVID-a 19.
Pročitajte i ovo: Federacija BiH nabavlja rusku Sputnik V vakcinuDrugi bh. entitet, Republiku Srpsku (RS), u ponedjeljak (8. marta) stigao je novi kontingent od 20 hiljada ruskih vakcina Sputnik V. One su avionom dopremljene iz Moskve u Beograd, odakle su drumskim saobraćajem prevezene u Banjaluku.
U ovaj entitet 1. marta stigao je prvi kontingent od 20.000 doza ruskih vakcina Sputnik V, koje su nakon odobrenja za upotrebu od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH raspoređene zdravstvenim ustanovama u ovom entitetu kako bi se započelo sa vakcinacijom.
Vlasti RS-a naručile su ukupno 100.000 doza ove vakcine.
U Bosni i Hercegovini (BiH) je u posljednja 24 sata na korona virus testirano 5.422 uzorka, od čega je registrovano 1.606 novozaraženih osoba. U ovom periodu prijavljena su 53 smrtna slučaja.
Saradnja na tekstu Erduan Katana, Mirsad Behram