Kardinal na misi za Bleiburg pozvao na prihvaćanje istine, Sarajlije poslale antifašističke poruke

Nijedan se zločin ne može braniti. Tko se od zločina ne distancira, taj postaje sudionik i sukrivac zločina, poručio je, uz ostalo, vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, na misi za bleiburške žrtve, dok su kroz Sarajevo mirno protestovali antifašisti.

U sarajevskoj katedrali u subotu (16. maja) je održana misa za žrtve bleiburškog križnog puta, kao i svih drugih žrtava rata i poraća.

Na misi, koju je predvodio kardinal Vinko Puljić je bilo prisutno dvadeset osoba, a među njima i predstavnici Hrvatskog narodnog sabora i ambasador Hrvatske u Bosni I Hercegovini Ivan Sabolić.

Pokrovitelji mise su bili Hrvatski sabor, Hrvatska biskupska konferencija i Počasni blajburški vod.

Kardinal Puljić je kazao da se misom prikazuje najsvetiji čin i pokazuje poštovanje prema svim žrtvama.

"Ne možemo zaboraviti svoje pokojne, pogotovo ako ih je mržnja ubila. Bojim se živjeti s ljudima kojima ništa nije sveto. Molićemo vječni mir svim nastradalima. Pravo na život svake osobe pod Božijom je zaštitom, stoga svakoj nevinoj žrtvi dugujemo poštovanje, tu ne može biti razlike ni rasne, ni političke, ni konfesionalne. Masovne likvidacije bez suda i dokaza krivnje su teški zločini pred Bogom i ljudima", poručio je Puljić.

"Nitko", kazao je, Pujić "nema pravo zanemariti žrtve za koje danas molimo".

"Nitko nema pravo dirati rane, boli onih koji pate zbog gubitka svojih. Ako ne znamo poštivati, onda u nama nema dostojanstva ni ljudskog ni nacionalnog. Pravi dijalog počiva na prihvaćanju istine. Treba stvarati klimu pomirenja i praštanja, ali te postavke počivaju na temelju istine. Ne može se graditi proces pomirenja bez unutarnje katarze. Valja ljudski pravim imenom nazvati i ukazati na činjenicu koje se ne mogu zanijekati. Istina oslobađa prostor na stvaranje povjerenja među ljudima. Nijedan se zločin ne može braniti. To jednako vrijedi i za pojedinca i za zajednicu. Tražiti oproštenje je put dostojan čovjeka", kazao je Puljić.

Više hiljada građana u mimohodu protiv mise

• Kompletan video snimak prenosa uživo mise i protesta možete pogletati klikom OVDJE:

U vrijeme trajanja mise, više hiljada građana Sarajeva je krenulo u mimohodu od naselja Marijin Dvor, gdje je pred oslobođenje Sarajeva 1945. godine, ustaški režim objesio 55 antifašista. Organizator je bio SABNOR (Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata) u BiH.

Mimohod je završio dolaskom pred Vječnu vatru, u centru grada, gdje su se mogli čuti povici ‘Neće proći’, ‘Ne daj se Bosno’, a pjevane su brojne antifašističke pjesme.

Sve je proteklo mirno i bez incidenata, a održavanje mise u sarajevskoj katedrali i mimohod kroz grad je obezbjeđivalo više stotina policajaca.

Sarajevo na dan mise za bleiburške žrtve

Ambasadori položili vijence na Vracama

Sat vremena prije održvanja mise u Sarajevu i protesta antifašista, šefica Misije OSCE-a u BiH ambasadorica Kathleen Kavalec, zajedno s drugim ambasadorima i predstavnicima međunarodne zajednice, položila je cvijeće za žrtve Drugog svjetskog rata na Spomen-park Vraca i Jevrejsko groblje u Sarajevu.

Kavalec je na Vracama izjavila novinarima da je tu u ime Misije OSCE-a u BiH i drugih organizacija u sastavu te organizacije.

"Naša namjera danas bila je da dođemo i odamo počast žrtvama fašizma. U našim mislima su svi srodnici nastradalih ljudi koji i dalje pate zbog onoga što se desilo članovima njihove porodice", poručila je Kavalec.

Na novinarsko pitanje ima li ovaj događaj veze s današnjom misom u Katedrali u Sarajevu, odgovorila je da je njihovo prisustvo danas na Vracama "znak poštovanja koje osjećamo prema nastradalim žrtvama i našeg razumijevanja za bol koje njihove porodice osjećaju zbog gubitka koji su doživjele".

Polaganje cvijeća na Vracama

Osude

Misu za bleiburške žrtve kardinal Vinko Puljić najavio je 29. aprila za Informativnu katoličku agenciju iz Zagreba. Tada je izjavio kako su mu ‘biskupi biskupskih konferencija dali mandat da predvodi komemoraciju".

Nakon najave, uslijedile su brojne reakcije domaćih i međunarodnih predstavnika i nevladinih organizacija.

Pozive da se misa ne održi prethodno su uputili članovi Predsjedništva BiH, a reagovala je i Ambasada SAD u BiH.

“Vjerski lideri imaju svoju ulogu u komemoracijama i nadam se da će se te komemoracije fokusirati na sjećanje, a ne revizionizam, izjavio je, uz ostalo, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Eric Nelson, komentirajući održavanje mise bleiburškim žrtvama u sarajevskoj katedrali, 16. maja.

Svjetski jevrejski kongres naveo je da se veličaju pojedinci koji su podržavali ili su bili aktivno uključeni u aktivnosti režima Nezavisne države Hrvatske (NDH), koji je pogubio stotine hiljada nedužnih muškaraca, žena i djece, ubijenih samo zbog etničkog ili vjerskog identiteta.

Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, koja je članica Kongresa kaže za RSE kako je saopštenjem "Svjetski jevrejski kongres upozorio hrvatsku Vladu da revitalizacija ustaštva nije u današnjoj Evropi nikome dobrodošla".

"Naročito su dali podršku jevrejskim zajednicama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Austriji gdje će se ove komemoracije održati i koje je vrlo oštro osudio, navodeći šta se sve dešavalo u ovom regionu u vrijeme Drugog svjetskog rata, jer ta istorija nije svima poznata kako treba", navodi Finci.

Šta se desilo u Bleiburgu?

Kada se govori o Bleiburgu, radi se o skupu događaja na kraju Drugog svjetskog rata, vezanih za stradanje pripadnika hrvatskih oružanih snaga NDH, koja je podržavala fašističku ideologiju, te čija se vojska borila protiv partizana.

Na završetku Drugog svjetskog rata vojni i politički vrh kvislinške NDH bježao je pred jugoslavenskim partizanima. Savezničke snage su ih pored austrijskog gradića Bleiburg opkolili i vratili preko granice partizanima.

Vojni i politički vrh NDH uspio je pobjeći, dok su pripadnici ustaške i domobranske vojske i civili po povratku u Jugoslaviju likvidirani na više lokacija u Sloveniji ili poslani na tzv. "križne putove" duge po nekoliko stotina kilometara.

O kolikom se broju stradalih radi nema tačnih i zvaničnih podataka.

Istoričar Husnija Kamberović za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rekao kako je "posve je krivo da su partizani na samom Bleiburškom polju masakrirali hrvatske vojnike i civile".

"To bi bilo nemoguće zato što se to odvijalo pred očima Britanaca i teško je zamisliti da bi neko poput Tita, odnosno partizana koji su željeli ostaviti dojam organizirane vojske, pred očima Britanaca, doslovno masakrirao vojnike i civile“, navodi Kamberović i dodaje da je nakon toga uslijedio povratak u Jugoslaviju.

"Na tom je putu, očito, bilo i likvidacija bez suđenja, ali, budući da je taj put bio i jako težak, bilo je ljudi koji su umirali iz različitih razloga, recimo od iznemoglosti. Oni se nisu vraćali kamionima, vozovima, nego su pješačili. Neki su pješačili, na primjer, od Bleiburga do Vojvodine ili čak dublje u jugoslavensku teritoriju. Bilo je ljudi koji su prepješačili i do hiljadu kilometara", pojašnjava Kamberović.

Zašto nema mise u Austriji?

U Austriji na Loibaškom polju pored Bleiburga, u maju 2019. je održana komemoracija za zarobljene ustaše, domobrane i hrvatske civile, likvidirane nakon predaje jugoslavenskim partizanima.

Biskupija u austrijskom gradu Klangenfurtu je u martu 2019. odbila molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanje mise, obrazlažući da se politički instrumentalizira i da je postala dio ‘političko-nacionalnog rituala koji služi selektivnom doživljavanju i tumačenju povijesti’.

Nakon što su najviši predstavnici hrvatske vlasti razgovarali sa kolegama u Austriji, odobreno je da se 'Bleiburg' vodi kao javno okupljanje.

Udruženje Počasni blajburški vod, uz pokroviteljstvo Sabora Hrvatske, tradicionalno u maju organizuje komemoraciju za vojnike Nezavisne Države Hrvatske i civile koji su 1945. htjeli da se predaju savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslovenskoj.