U Sarajevu je održan sastanak nadležnih ministara Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Crne Gore na kojoj je upućen odgovor Hrvatskoj, ali i Europskoj komisiji, na novi pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća koji je donijela Hrvatska. Zajednički stav svih ministara je da se Hrvatskoj dadne još sedam dana roka da povuče mjere jer će u suprotnom ove zemlje na isti način postupiti prema Hrvatskoj.
Odredbe, kako je ocijenjeno u Sarajevu, su diskriminatorske. Ministri traže da Hrvatska cijene inspekcijskih nadzora prilagodi europskim propisima.
"Iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, samo u 2016. godini, ušlo je voća, povrća i hrane u vrijednosti od 500 miliona maraka (više od 255 miliona eura). U suprotnom pravcu ide samo 20 posto. U Bosnu i Hercegovinu dnevno ulazi 1.200 tona voća, povrća i hrane iz Hrvatske. Trgovina nije jednosmjeran pravac, nego je dvosmjeran. U tom smislu mi smatramo da Bosna i Hercegovina ima pravo što traži da se ove mjere ukinu", kaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Ministri su tražili hitan sastanak s ministrom poljoprivrede Republike Hrvatske s obzirom na to da bi svako dodatno odlaganje rješenja dovelo do nesagledivih posljedica za proizvođače u zemljama regije.
Srbija je već uvela kontramjere, odnosno pojačan inspekcijski nadzor prema hrvatskim proizvođačima.
"U pojedinim situacijama zemlje mogu da preduzimaju mere pojačane kontrole i nadzora za svu robu biljnog i životinjskog porekla. Mi to sada radimo i to ćemo pojačavati. Nikakve dileme nema da ćemo taj nadzor pojačavati. Sad i ubuduće kontrolišemo apsolutno svaku pošiljku voća, povrća, mleka, mlečnih proizvoda, mesnih prerađevina, koje dolaze iz Hrvatske. Nismo srećni zbog toga, ali smo na tu meru naprosto prinuđeni", ističe potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić.
Makedonija i Crna Gora, kao članice Svjetske trgovinske organizacije, pokrenut će odgovarajuće mehanizme pred ovom organizacijom, najavila je danas ministrica ekonomije u Vladi Crne Gore Dragica Sekulić.
"Taj sporazum jasno propisuje koji su to mehanizmi koji se preduzimaju u ovakvim slučajevima, ukoliko dođe do kršenja odgovarajućih pravila. Mi imamo pravo na nadoknadu štete. Prema pravilima i propisima Svjetske trgovinske organizacije utvrđuje se nastala šteta. Postoje mehanizmi koji štite svaku zemlju. Vjerujemo da ćemo do kraja ove nedelje već održati sastanak sa našim kolegom iz Hrvatske", riječi su Dragice Sekulić.
Kamioni s voćem i povrćem zemalja koje su pogođene hrvatskim mjerama već se počinju vraćati s graničnih prelaza jer, iako izvoze za druge zemlje, opet u Hrvatskoj podliježu novom i skupom inspekcijskom nadzoru.
"Mi smo više puta u poslednje vreme isticali da su ove mere u ekonomskom smislu apsolutno protekcionističke, da su u političkom smislu one populističke i da ne mogu apsolutno imati opravdanje, ili u ekonomskoj, ili trgovačkoj, ili bilo kojoj drugoj logici. Ove mere takođe nisu u duhu dobrosusedskih odnosa, niti su korak u pravcu stvaranja slobodnog tržišta zemalja Zapadnog Balkana kojem svi načelno težimo", ocjenjuje Rasim Ljajić.
Mere nisu u duhu dobrosusedskih odnosa: Ljajić
Iako se Srbija u nekoliko navrata obraćala Hrvatskoj da nove mjere ugrožavaju interese privrede obje zemlje, ni na jedno zvanično pismo Hrvatska Srbiji nije odgovorila.
Tek danas ministar poljoprivrede Hrvatske Tomislav Tolušić, nakon razgovora s ministrom Mirkom Šarovićem, obećao je susret s ministrima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije.
"Ovde, ne samo da se radi o drastičnom povećanju od 270 evra, ne po kamionu, već po vrsti voća i povrća koja se uvozi u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja. Ako imate tri vrste voća u kamionu, 25 tona, vi plaćate tri puta po 270 evra. Ne postoji taj proizvođač, taj izvoznik, koji može biti konkurentan. Ne želimo da uđemo u spiralu mera i kontramera. Bit ćemo prinuđeni da to uradimo, ukoliko se ova stvar ne reši na ovom sledećem sastanku, za koji verujem da treba da bude održan do kraja ove nedelje", kaže potpredsjednik Vlade Srbije.
Na pitanje novinara ministru Šaroviću zašto bi Bosna i Hercegovina čekala i tjedan dana na sastanak s Tolušićem kada bh. proizvođači već sada trpe svakodnevne milionske gubitke, Šarović je rekao da će BiH krenuti sa kontramjerama kada institucije ove zemlje procijene da je vrijeme za to.
"Bosna i Hercegovina će u tom smislu da odgovori, ne čekajući sedam dana, nego kada to bude smatrala prikladnim", dodao je Mirko Šarović.
Naredni sastanak ministara Makedonije, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine s ministrom poljoprivrede Hrvatske Tomislavom Tolušićem trebao bi do kraja ovog tjedna biti održan u Podgorici, a već naredni mjesec ministri zemalja koje su pogođene hrvatskim mjerama sastat će se u Skoplju.
Ministri su danas naglasili da nije cilj voditi trgovinski rat, ali da su spremni povući rigorozne mjere prema Hrvatskoj.