Bivša kasarna “Jajce” godinama je smatrana jednim od simbola Sarajeva. Sagrađena je u vrijeme Austro-Ugarske monarhije, a danas ničemu ne služi. Prije pet godina ova građevina proglašena je nacionalnim spomenikom. Kasarna danas privlači poglede turista, jer se izdaleka čini da je ova građevina očuvala stari sjaj, no izbliza je potpuno drugačiji prizor. Jedan dio kasarne potpuno je urušen, a zbog neriješenog vlasničkog pitanja, ovdje utočište nalaze samo psi lutalice.
Prije tačno sto godina, na više od 8.000 kvadratnih metara, sagrađen je jedan od najljepši objekata u Sarajevu. Kasarna Jajce napravljena je za potrebe austrougarske vojske, no u posljednje vrijeme propada. Desno krilo potpuno je urušeno, a lijevo se još nekako drži.
Ulazak u kasarnu strogo je zabranjen bez pratnje službene osobe iz Oružanih snaga BiH, u čijem je trenutnom vlasništvu. Objekat je isključen s elektro i vodovodne mreže, te je kompletna lokacija neperspektivna za Oružane snage BiH.
Načelnik Opštine Stari Grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić kaže da kasarna Jajce nije jedini vojni objekat koji propada na području ove opštine, ali niko o tome ne vodi računa.
„To je jedno ogledalo rada države, to je jedno ruglo. Stranci dolaze, obilaze. Nažalost, nama ruke svezane, ne možemo ništa da uradimo“, navodi Ibrahim Hadžibajrić.
Mnoge vojske su se smjenjivale, a najduže se zadržala Jugoslovenska narodna armija. Početkom proteklog rata je bombardovana i teško je oštećena.
Kasarna ima simetričnu osnovu oblika slova E, jer je napravljena u čast princa Eugena Savojskog. To je jedna od najsloženijih građevina napravljenih u austrougarskom periodu, kaže arhitekat i stručni savjetnik u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Adi Ćorović.
„Dokumentacija o samom objektu je vrlo oskudna. Ne zna se čak ni projektant. Objekat je izveden do 1914. godine, a naredne, 1915. godine mijenja naziv. Do 1915. je bio Princ Eugen, a onda je od naroda je prozvan Jajce kasarna, s obzirom da je vojna bolnica iz Jajca preselila u kasarnu, u Sarajevo“, pojašnjava Adi Ćorović.
Još 2009. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je kasarnu Jajce nacionalnim spomenikom. Adi Ćorović objašnjava:
„Po sadašnjem zakonu koji je uvjetovan Aneksom VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donosi odluke o proglašenju dobara na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine nacionalnim spomenicima. U trenutku kada se jedno dobro proglasi nacionalnim spomenikom, odgovornost prelazi na entitetske vlade. U ovom slučaju Vlada Federacije je dužna da pruži sve naučne, pravne, tehničke, ali i financijske uvjete za provođenje mjera zaštite.“
No, Vlada Federacije ogradila se činjenicom da nema dovoljno sredstva za održavanje ovog objekta. Načelnik Opštine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić smatra da bi kasarnu Jajce trebala koristiti lokalna zajednica.
„Mi smo prije otprilike tri i po godine, možda čak i četiri, pokrenuli inicijativu da se ta kasarna vrati Opštini Stari Grad. Na taj način smo išli i prema Ministarstvu odbrane BiH, gdje su oni tu kasarnu proglasili neperspektivnom kasarnom. Vlada Federacije je trebala preuzeti na sebe tu kasarnu. Nažalost, od njih smo dobili negativan odgovor, ne žele da preuzmu kasarnu jer ih skupo dođe održavanje tog objekta, pošto je on sigurno sada devastiran u procentu od 80-85 posto“, navodi Hadžibajrić.
Procjenjena vrijednost sudskog vještaka za kasarnu Jajce je oko 2,5 miliona konvertibilnih maraka, ali s obzirom na lokaciju i mogućnost promjena namjene ona vrijedi mnogo više. Turistički potencijal kasarne je višestruk, kaže Asja Hadžiefendić – Mešić iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
„Ona, uz Bijelu Tabiju, dominira gradom, privlači poglede prolaznika sarajevskim ulicama, budi njihovu radoznalost. Činjenica je da predstavlja jedan od vizuelnih identiteta grada Sarajeva, jedan od njenih simbola. Sigurno je da bi građevinska i arhitektonska obnova ovog objekta znatno doprinijela turističkoj ponudi Kantona Sarajevo, unaprijedila je, bez obzira na namjenu objekta. Spominjale su se razne mogućnosti stavljanja u upotrebu renoviranog objekta“, podsjeća Asja Hadžiefendić – Mešić.
Zainteresovanih investitora svakako ima. Izrodila se i ideja o izgradnji luksuznog hotela, no, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na relaciji opština-entiteti i država, svaki put se odustajalo od tih namjera, ostavljajući da ovo veleljepno zdanje propada.
„Tu se dvojako gubi. Gubi se s jedne strane investicija od najmanje 35-40 miliona eura, toliko bi koštala obnova te kasarne u neki ekskluzivni hotel, sa pristupnim putevima koji bi se trebali da naprave, sa jednom kosom žičarom, koja je također bila planirana, da i taj način prevoza ima do tog objekta, dakle, građevinske firme koje bi radile, uposlile bi svoje radnike. S druge strane, kada se to završi, opet bi tu radili građani Bosne i Hercegovine, ne samo iz Federacije nego i Republike Srpske, to je na samoj granici, to je ogromna investicija i jako puno bi osoblja trebalo da se zaposli u jednom takvom objektu. No, očito da mi nemamo sluha za takve stvari, da nam je sve puno, puno preče nego sama ekonomija, razvoj i prosperitet ove naše države“, zaključuje načelnik opštine Stari Grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić.
Prije tačno sto godina, na više od 8.000 kvadratnih metara, sagrađen je jedan od najljepši objekata u Sarajevu. Kasarna Jajce napravljena je za potrebe austrougarske vojske, no u posljednje vrijeme propada. Desno krilo potpuno je urušeno, a lijevo se još nekako drži.
Ulazak u kasarnu strogo je zabranjen bez pratnje službene osobe iz Oružanih snaga BiH, u čijem je trenutnom vlasništvu. Objekat je isključen s elektro i vodovodne mreže, te je kompletna lokacija neperspektivna za Oružane snage BiH.
Načelnik Opštine Stari Grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić kaže da kasarna Jajce nije jedini vojni objekat koji propada na području ove opštine, ali niko o tome ne vodi računa.
„To je jedno ogledalo rada države, to je jedno ruglo. Stranci dolaze, obilaze. Nažalost, nama ruke svezane, ne možemo ništa da uradimo“, navodi Ibrahim Hadžibajrić.
Mnoge vojske su se smjenjivale, a najduže se zadržala Jugoslovenska narodna armija. Početkom proteklog rata je bombardovana i teško je oštećena.
Kasarna ima simetričnu osnovu oblika slova E, jer je napravljena u čast princa Eugena Savojskog. To je jedna od najsloženijih građevina napravljenih u austrougarskom periodu, kaže arhitekat i stručni savjetnik u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Adi Ćorović.
„Dokumentacija o samom objektu je vrlo oskudna. Ne zna se čak ni projektant. Objekat je izveden do 1914. godine, a naredne, 1915. godine mijenja naziv. Do 1915. je bio Princ Eugen, a onda je od naroda je prozvan Jajce kasarna, s obzirom da je vojna bolnica iz Jajca preselila u kasarnu, u Sarajevo“, pojašnjava Adi Ćorović.
Još 2009. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je kasarnu Jajce nacionalnim spomenikom. Adi Ćorović objašnjava:
„Po sadašnjem zakonu koji je uvjetovan Aneksom VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donosi odluke o proglašenju dobara na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine nacionalnim spomenicima. U trenutku kada se jedno dobro proglasi nacionalnim spomenikom, odgovornost prelazi na entitetske vlade. U ovom slučaju Vlada Federacije je dužna da pruži sve naučne, pravne, tehničke, ali i financijske uvjete za provođenje mjera zaštite.“
No, Vlada Federacije ogradila se činjenicom da nema dovoljno sredstva za održavanje ovog objekta. Načelnik Opštine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić smatra da bi kasarnu Jajce trebala koristiti lokalna zajednica.
„Mi smo prije otprilike tri i po godine, možda čak i četiri, pokrenuli inicijativu da se ta kasarna vrati Opštini Stari Grad. Na taj način smo išli i prema Ministarstvu odbrane BiH, gdje su oni tu kasarnu proglasili neperspektivnom kasarnom. Vlada Federacije je trebala preuzeti na sebe tu kasarnu. Nažalost, od njih smo dobili negativan odgovor, ne žele da preuzmu kasarnu jer ih skupo dođe održavanje tog objekta, pošto je on sigurno sada devastiran u procentu od 80-85 posto“, navodi Hadžibajrić.
Procjenjena vrijednost sudskog vještaka za kasarnu Jajce je oko 2,5 miliona konvertibilnih maraka, ali s obzirom na lokaciju i mogućnost promjena namjene ona vrijedi mnogo više. Turistički potencijal kasarne je višestruk, kaže Asja Hadžiefendić – Mešić iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
„Ona, uz Bijelu Tabiju, dominira gradom, privlači poglede prolaznika sarajevskim ulicama, budi njihovu radoznalost. Činjenica je da predstavlja jedan od vizuelnih identiteta grada Sarajeva, jedan od njenih simbola. Sigurno je da bi građevinska i arhitektonska obnova ovog objekta znatno doprinijela turističkoj ponudi Kantona Sarajevo, unaprijedila je, bez obzira na namjenu objekta. Spominjale su se razne mogućnosti stavljanja u upotrebu renoviranog objekta“, podsjeća Asja Hadžiefendić – Mešić.
Zainteresovanih investitora svakako ima. Izrodila se i ideja o izgradnji luksuznog hotela, no, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na relaciji opština-entiteti i država, svaki put se odustajalo od tih namjera, ostavljajući da ovo veleljepno zdanje propada.
„Tu se dvojako gubi. Gubi se s jedne strane investicija od najmanje 35-40 miliona eura, toliko bi koštala obnova te kasarne u neki ekskluzivni hotel, sa pristupnim putevima koji bi se trebali da naprave, sa jednom kosom žičarom, koja je također bila planirana, da i taj način prevoza ima do tog objekta, dakle, građevinske firme koje bi radile, uposlile bi svoje radnike. S druge strane, kada se to završi, opet bi tu radili građani Bosne i Hercegovine, ne samo iz Federacije nego i Republike Srpske, to je na samoj granici, to je ogromna investicija i jako puno bi osoblja trebalo da se zaposli u jednom takvom objektu. No, očito da mi nemamo sluha za takve stvari, da nam je sve puno, puno preče nego sama ekonomija, razvoj i prosperitet ove naše države“, zaključuje načelnik opštine Stari Grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić.