Povodom Međunarodnog dana gluhih i znakovnog jezika, u Sarajevu je organizirana mirna šetnja više od tisuću gluhih i nagluhih osoba iz cijele BiH. Na Trgu BiH vlastima su uputili zahtjeve koji se odnose na poboljšanje njihovog položaja u društvu.
U Bosni i Hercegovini gluhe osobe suočavaju se sa diskriminacijom i nemaju ravnopravni položaj sa ostalim članovima društva. Njihov osnovni zahtjev je da se počne primjenjivati Zakon o uporabi znakovnog jezika, koji je donesen još 2009. godine.
Ovaj zakon je dobar, ali se ne primjenjuje u praksi, kaže Naser Husić, tumač znakovnog jezika.
„Mediji su nedostupni za gluhonijeme osobe. Samo jedan državni medij daje sedmičnu emisiju koja nije dovoljna da pokrije informiranost gluhonijemih osoba, dok drugi mediji uopšte nisu zainteresovani za tu vrstu usluge prema gluhonijemim osobama“, ističe Husić.
Gluhe osobe u BiH nailaze na brojne prepreke koji onemogućavaju njihovo normalno funkcioniranje u društvu.
Milenko Ignjić rođen je u Sarajevu, a godinama živi u Francuskoj. U ovoj zemlji Milenko kaže da gluhe osobe imaju zadovoljavajući status u društvu. Riječima tumača znakovnog jezika, Milenko dodaje:
„Zašto su najvažniji tumači, prvenstveno kod doktora? Zato što može doći do pogrešne dijagnoze. Drugo što je potrebno: kako će gluha osoba da pošalje sms ili poziv policiji, hitnoj pomoći, kako da ih zovne da dođu?“
Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH ističe:
„Zakon je o znakovnom jeziku donesen. Vrlo teško je implementirati ovaj zakon, trebaju resursi - i zato trebamo tražiti i to je nešto o čemu trebamo pričati na nivou BiH, na nivou određenih institucija, javnih medija itd.“
Međunarodni dan gluhih i nagluhih osoba oblježava se svake godine zadnji tjedan u rujnu. Cilj je privući pozornost na postignuća zajednice gluhih, te upozoriti i na njihove probleme. Svjetska federacija gluhih ima članove u 123 zemlje širom svijeta, a predstavlja više od 70 milijuna gluhih osoba u UN-u.
U Bosni i Hercegovini gluhe osobe suočavaju se sa diskriminacijom i nemaju ravnopravni položaj sa ostalim članovima društva. Njihov osnovni zahtjev je da se počne primjenjivati Zakon o uporabi znakovnog jezika, koji je donesen još 2009. godine.
Ovaj zakon je dobar, ali se ne primjenjuje u praksi, kaže Naser Husić, tumač znakovnog jezika.
„Mediji su nedostupni za gluhonijeme osobe. Samo jedan državni medij daje sedmičnu emisiju koja nije dovoljna da pokrije informiranost gluhonijemih osoba, dok drugi mediji uopšte nisu zainteresovani za tu vrstu usluge prema gluhonijemim osobama“, ističe Husić.
Sarajevo: Mirni protest gluhih i nagluhih osoba iz BiH
Gluhe osobe u BiH nailaze na brojne prepreke koji onemogućavaju njihovo normalno funkcioniranje u društvu.
Milenko Ignjić rođen je u Sarajevu, a godinama živi u Francuskoj. U ovoj zemlji Milenko kaže da gluhe osobe imaju zadovoljavajući status u društvu. Riječima tumača znakovnog jezika, Milenko dodaje:
„Zašto su najvažniji tumači, prvenstveno kod doktora? Zato što može doći do pogrešne dijagnoze. Drugo što je potrebno: kako će gluha osoba da pošalje sms ili poziv policiji, hitnoj pomoći, kako da ih zovne da dođu?“
Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH ističe:
„Zakon je o znakovnom jeziku donesen. Vrlo teško je implementirati ovaj zakon, trebaju resursi - i zato trebamo tražiti i to je nešto o čemu trebamo pričati na nivou BiH, na nivou određenih institucija, javnih medija itd.“
Međunarodni dan gluhih i nagluhih osoba oblježava se svake godine zadnji tjedan u rujnu. Cilj je privući pozornost na postignuća zajednice gluhih, te upozoriti i na njihove probleme. Svjetska federacija gluhih ima članove u 123 zemlje širom svijeta, a predstavlja više od 70 milijuna gluhih osoba u UN-u.