Ministarstvo financija Sjedinjenih Američkih Država dodalo je, 6. novembra, na listu sankcioniranih Vladimira Perišića i kompaniju Elpring jer su pomagali porodici Milorada Dodika i kompanijama s njima povezanim da pokušaju izbjeći američke sankcije.
Navedeno je da su Perišić, direktor ranije sankcionirane kompanije Prointer, i kompanija Elpring iz Laktaša, na sjeverozapadu BiH, dio "korumpirane mreže onih koji pokušavaju izbjeći sankcije SAD-a".
Objava je došla u trenutku dok Milorad Dodik na zgradi Palate RS-a u Banjoj Luci čestita novom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu pobjedu.
Iz američkog ministarstva financija je rečeno da je sankcionirana mreža direktno povezana s ranije sankcioniranim Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika, koji je također od ranije na američkoj crnoj listi.
"Od stavljanja na listu sankcija, Dodikova mreža je slijedila agresivnu strategiju u pokušaju da zaobiđe efekte sankcija, restrukturiranjem i ponovnim uspostavljanjem korporativnih entiteta kako bi se prikrila njegova kontrola i prenijela sredstva kompanije s određenih subjekata", saopćeno je.
Navodi se da je Milorad Dodik iskoristio svoj službeni položaj da ugovore Vlade RS-a usmjeri na mrežu privatnih kompanija koje on i Igor nadgledaju.
"Dok Igor kontrolira mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju ličnu vezu s kompanijama oslanjajući se na različite nominalne vlasnike i direktore. Jedna od ovih osoba je Vladimir Perišić, generalni direktor Prointer ITSS, kojeg je OFAC [Ured za kontrolu strane imovine] sankcionirao 18. juna 2024. Kao generalni direktor Prointera — entiteta pod kontrolom Igora — Perišić je Igoru dostavljao ažuriranja, tražio Igorovo odobrenje i usmjeravanje, te izvršavanje poslovnih odluka po Igorovim uputama. Osim toga, Perišić je predložio i proveo korumpiranu shemu u koju je uključen Prointer nakon što je dobio uputstva i odobrenje od Igora", pojasnili su iz Ministarstva financija SAD-a.
Američka ambasada u Bosni i Hercegovini je navela da dodavanje Vladimira Perišića i kompanije Elpring na listu sankcioniranih "otkriva očite pokušaje Igora Dodika da izbjegne američke sankcije".
"Sjedinjene Države će upotrijebiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju protiv onih koji pružaju glavne izvore prihoda za Dodikovu pokroviteljsku mrežu i omogućuju njegove napore da nastavi s destabilizirajućim aktivnostima", poručila je Američka ambasada u BiH na mreži X.
Kako su kompanije i porodica Dodik pokušali izbjeći sankcije?
Nakon sankcioniranja kompanije Kaldera 18. juna 2024. godine, Igor Dodik je naložio Milenku Čičiću, koji je od ranije na listi sankcioniranih, da osnuje Elpring d.o.o. Laktaši , koji bi služio kao zamjena za Kalderu, objasnili su iz Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC).
Uz Igorovo odobrenje, Čičić je osnovao Elpring i koordinirao prijenos cjelokupne imovine i poslovanja Kaldere, uključujući i zaposlenike Kaldere.
Čičić je tokom ovog procesa rutinski tražio Igorovo odobrenje za donošenje ključnih poslovnih odluka i osiguravao da će i Igor i on imati račun za Elpring nad kojim mogu vršiti kontrolu.
Američko ministarstvo je navelo da je Milorad Dodik godinama koristio svoj službeni položaj za gomilanje ličnog bogatstva preko kompanija povezanih s njim i Igorom.
"Ova korupcija je doprinijela potkopavanju povjerenja javnosti u državne institucije BiH i vladavinu prava", navedeno je.
"Sjedinjene Države će upotrijebiti sve alate koji su nam na raspolaganju protiv onih koji osiguravaju glavne izvore prihoda za Dodika", saopćeno je.
Pet kompanija povezanih s porodicom Dodik SAD je 18. juna uvrstio na tzv. crnu listu.
Ministarstvo financija SAD-a je tada saopćilo da je sankcioniralo "Prointer ITSS", "Infinity Media", "K-2 Audio Company", "Sirius 2010", "Una World" i "Kaldera Company", jer "osiguravaju značajne izvore prihoda" porodici ranije sankcioniranog proruskog predsjednika ovog entiteta.
Tim kompanijama, koje su se bavile informacijskim tehnologijama, energetikom i medijima, državne i entitetske institucije i poduzeća su na tenderima dodijelile 1.801 posao vrijedan 240,4 miliona eura.
Vlasnici sankcioniranih firmi, među kojima je i Perišić, pokušali su problem riješiti likvidacijom starih, te osnivanjem novih kompanija na koje će prebaciti radnike i po mogućnosti ugovore, jer su im sankcije onemogućile poslovanje.
No banke u RS-u su ugasile račune, kako starim, tako i novoosnovanim kompanijama.
Američke sankcije su izrečene hiljadama osoba sa Zapadnog Balkana, većinom optuženim ili osuđenim za ratne zločine počinjene 1990-ih godina.
Posljednjih godina SAD je izricao sankcije pojedincima i firmama u BiH i regiji zbog podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, korupcije ili veza s Rusijom.
Izrečene sankcije, između ostalog, znače zamrzavanje imovine tih osoba i kompanija u SAD-u, zabranu američkim državljanima i kompanijama da posluju s njima, dok banke i druge firme i pojedinci u regiji i svijetu, također, mogu biti meta sankcija ako surađuju s njima.
SAD je na listu sankcija stavio Milorada Dodika 5. januara 2022. jer je direktno ili indirektno sudjelovao u kršenju ili činu koji je ometao ili prijetio provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i za koruptivne aktivnosti.
Dodik je prethodno sankcioniran 17. jula 2017, za ometanje ili prijetnju ometanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Igor i Gorica Dodik, njegovi sin i kćerka, su pod američkim sankcijama od 20. oktobra 2023. godine.
Zbog sankcija su ugašene internetske domene institucija RS-a zbog čega su preregistrirane na domenu Srbije (.rs).
Kako bi izbjeglo sankcije, nakon gašenja računa u komercijalnim bankama, Narodna skupština Republike Srpske izglasala je 18. aprila hitne izmjene Zakona o radu RS-a kojim je ozakonjena isplata plaće "u koverti".
Među sankcioniranima je, uz Dodika i porodicu, praktično kompletan politički vrh entiteta, premijer RS-a Radovan Višković, predsjednik entitetske skupštine Nenad Stevandić, nekolicina ministara Vlade RS-a, te članica Predsjedništva BiH iz RS-a Željka Cvijanović.