Ove godine sve države u svijetu provest će popis stanovništva. Ali to ne važi za Bosnu i Hercegovinu jer ta država još uvijek nema ni zakona o popisu stanovništva. On je usvojen samo u jednom od domova državnog parlamenta.
Bosna i Hercegovina, uz Somaliju, biće jedina država u svijetu koja ove godine neće provesti popis stanovništva. Zakon je usvojen u Zastupničkom, ali ne i u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine. U zakonu se stanovnicima dozvoljava da se mogu izjasniti o nacionalnoj, vjerskoj i jezičnoj pripadnosti, ali to nije obavezno.
Istovremeno, nacionalna struktura zaposlenih u državnoj upravi bila bi u skladu sa novim popisom stanovništva, ali tek kad se okonča proces povratka. Do tada bi se primjenjivali podaci popisa iz 1991. Ovo rješenje ocijenjeno je kompromisnim i dobilo je podršku poslanika iz oba bh. entiteta. Ali nakon toga, u Domu naroda osporila ga je Dušanka Majkić iz Dodikovog SNSD-a.
„Za SNSD mišljenja smo da bi bilo moguće uraditi da ovi principi koji se primjenjuju važe do 2014. godine, a nakon toga ovi uslovi koji su ranije postojali da se primjenjuje popis stanovništva iz 1991. bili bi apsolutno nepotrebni", kazala je Majkić.
Zakon o popisu stanovništva godinama se pokušavao uputiti u parlamentarnu proceduru, ali nikada nije bilo političke volje da bude razmatran i usvojen. Jedni su smatrali kako će to biti moguće tek kada se provede Aneks 7, odnosno povratak svih u prijeratna mjesta boravka, a drugi kako treba uvažiti postojeću nacionalnu strukturu.
„Svakom onome ko želi da se vrati treba omogućiti tehničke uslove da se vrati. Znači da mu se popravi kuća ukoliko je razrušena, da može na adekvatan način da ima zdravstvenu zaštitu, da ima obrazovanje djece“, rekao je Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA.
„Još 140.000 ljudi je spremno da se vrati, ali treba stvoriti ambijent, političku volju i dati jasnu proruku tim ljudima da su dobro došli u svoje kuće da se vrate“, kazao je Beriz Belkić, poslanik Stranke za BiH.
Međutim, nije samo Aneks 7 kočnica popisa stanovništva u BiH. On najprije mora biti potvrđen u Domu naroda, tijelu koje još nije konstituisano. Za provođenje zakona neophodno je obezbijediti i finansijska sredstva, te primijeniti sva pravila koja propisuje Eurostat, statistička služba Evropske unije, kaže donedavna poslanica u Parlamentu BiH Mirjana Malić.
„Da smo donijeli u u junu prošle godine zakon o popisu, njima treba šest mjeseci da provedu međunarodne tendere za nabavku svega onoga što im treba da bi se popis mogao normalno obavljati - da ne spominjem da smo trebali biti baštinici određenih tehničkih sredstava koje nam je Eurostat i EU poklanjala, a u vrijednosti preko nekoliko miliona maraka“, navodi ona.
Nepostojanje kulture kompromisa
Nesprovođenje popisa stanovništva u BiH imaće i druge posljedice za Bosnu i Hercegovinu, tvrdi predsjednik Ustavno-pravne komisije Ivo Miro Jović.
„Treba reći da je to nedopustivo s aspekta korištenja onih sredstava financijskih koja bi nužno kao potpora došli usvim segmentima, od gospodarstva, kulture. Bez popisa pučanstva zasigurno to nećemo moći ostvarivati“, kaže Ivo Miro Jović.
I dok traju sporenja na državnom nivou, Republika Srpska najavljuje kako će provesti popis stanovništva u tom bh. entitetu u ovoj godini ne čekajući Bosnu i Hercegovinu. O tome Mladen Ivanić, lider PDP-a, kaže:
„Da se to mislilo uraditi, oni bi to uradili. S obzirom da nisu uradili i da ne traju pripreme, ne vjerujem ni da će uraditi. To je samo prazna priča za domaću upotrebu.“
„Popis proveden samo u jednom dijelu zemlje ne bi imao smisla jer bi njegovi rezultati bili statistički beskorisni, te se očekuje da se provede jedinstven popis na nivou cijele zemlje“, rekla je Zora Stanić, portparolka Evropske komisije u BiH.
U Evropskoj komisiji kažu i kako je popis stanovništva presudan za ekonomsko i socijalno planiranje svake zemlje. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, mogao bi biti ugrožen i proces evropskih integracija, jer država koja nema tačnih statističkih podataka ne bi mogla da ispuni upitnike potrebne u pretpristupnim pregovorima, ali i iskoristi finansijska sredstva od Evropske unije. To potvrđuje i Tanja Topić, analitičarka, koja navodi kako je i ovo pitanje u Bosni i Hercegovini ispolitizovano.
„Da li je zaista jedino rješenje da su u BiH takvi zakoni i takve stvari nameću od međunarodnih autoriteta jer je očito nepostojanje političke kulture postizanja kompromisa i dijaloga nešto što obilježava politički prostor zadnjih 15 godina u BiH“, rekla je Topićeva.
Posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini proveden je u martu 1991.godine. Tada je u zemlji živjelo 4,4 miliona stanovnika , od čega su 44,47 posto bili Muslimani, 31,21 posto Srbi, 17,38 posto Hrvati, a Jugoslovena je bilo 5,54 posto. Novi popis, bez obzira kada bude proveden, ni izbliza neće oslikavati Bosnu i Hercegovinu kakva je bila prije 20 godina. Već sada neke procjene govore da pola miliona Bosanaca i Hercegovaca živi van granica zemlje u kojoj su rođeni, a nacionalna struktura stanovništva u gradovima i selima gotovo u 90 posto slučajeva nema veze sa onom prijeratnom.
Bosna i Hercegovina, uz Somaliju, biće jedina država u svijetu koja ove godine neće provesti popis stanovništva. Zakon je usvojen u Zastupničkom, ali ne i u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine. U zakonu se stanovnicima dozvoljava da se mogu izjasniti o nacionalnoj, vjerskoj i jezičnoj pripadnosti, ali to nije obavezno.
Istovremeno, nacionalna struktura zaposlenih u državnoj upravi bila bi u skladu sa novim popisom stanovništva, ali tek kad se okonča proces povratka. Do tada bi se primjenjivali podaci popisa iz 1991. Ovo rješenje ocijenjeno je kompromisnim i dobilo je podršku poslanika iz oba bh. entiteta. Ali nakon toga, u Domu naroda osporila ga je Dušanka Majkić iz Dodikovog SNSD-a.
„Za SNSD mišljenja smo da bi bilo moguće uraditi da ovi principi koji se primjenjuju važe do 2014. godine, a nakon toga ovi uslovi koji su ranije postojali da se primjenjuje popis stanovništva iz 1991. bili bi apsolutno nepotrebni", kazala je Majkić.
Zakon o popisu stanovništva godinama se pokušavao uputiti u parlamentarnu proceduru, ali nikada nije bilo političke volje da bude razmatran i usvojen. Jedni su smatrali kako će to biti moguće tek kada se provede Aneks 7, odnosno povratak svih u prijeratna mjesta boravka, a drugi kako treba uvažiti postojeću nacionalnu strukturu.
„Svakom onome ko želi da se vrati treba omogućiti tehničke uslove da se vrati. Znači da mu se popravi kuća ukoliko je razrušena, da može na adekvatan način da ima zdravstvenu zaštitu, da ima obrazovanje djece“, rekao je Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA.
„Još 140.000 ljudi je spremno da se vrati, ali treba stvoriti ambijent, političku volju i dati jasnu proruku tim ljudima da su dobro došli u svoje kuće da se vrate“, kazao je Beriz Belkić, poslanik Stranke za BiH.
Međutim, nije samo Aneks 7 kočnica popisa stanovništva u BiH. On najprije mora biti potvrđen u Domu naroda, tijelu koje još nije konstituisano. Za provođenje zakona neophodno je obezbijediti i finansijska sredstva, te primijeniti sva pravila koja propisuje Eurostat, statistička služba Evropske unije, kaže donedavna poslanica u Parlamentu BiH Mirjana Malić.
„Da smo donijeli u u junu prošle godine zakon o popisu, njima treba šest mjeseci da provedu međunarodne tendere za nabavku svega onoga što im treba da bi se popis mogao normalno obavljati - da ne spominjem da smo trebali biti baštinici određenih tehničkih sredstava koje nam je Eurostat i EU poklanjala, a u vrijednosti preko nekoliko miliona maraka“, navodi ona.
Nepostojanje kulture kompromisa
Nesprovođenje popisa stanovništva u BiH imaće i druge posljedice za Bosnu i Hercegovinu, tvrdi predsjednik Ustavno-pravne komisije Ivo Miro Jović.
„Treba reći da je to nedopustivo s aspekta korištenja onih sredstava financijskih koja bi nužno kao potpora došli usvim segmentima, od gospodarstva, kulture. Bez popisa pučanstva zasigurno to nećemo moći ostvarivati“, kaže Ivo Miro Jović.
I dok traju sporenja na državnom nivou, Republika Srpska najavljuje kako će provesti popis stanovništva u tom bh. entitetu u ovoj godini ne čekajući Bosnu i Hercegovinu. O tome Mladen Ivanić, lider PDP-a, kaže:
„Da se to mislilo uraditi, oni bi to uradili. S obzirom da nisu uradili i da ne traju pripreme, ne vjerujem ni da će uraditi. To je samo prazna priča za domaću upotrebu.“
Portparolka Evropske komisije u BiH: Popis proveden samo u jednom dijelu zemlje ne bi imao smisla jer bi njegovi rezultati bili statistički beskorisni, te se očekuje da se provede jedinstven popis na nivou cijele zemlje.
„Popis proveden samo u jednom dijelu zemlje ne bi imao smisla jer bi njegovi rezultati bili statistički beskorisni, te se očekuje da se provede jedinstven popis na nivou cijele zemlje“, rekla je Zora Stanić, portparolka Evropske komisije u BiH.
U Evropskoj komisiji kažu i kako je popis stanovništva presudan za ekonomsko i socijalno planiranje svake zemlje. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, mogao bi biti ugrožen i proces evropskih integracija, jer država koja nema tačnih statističkih podataka ne bi mogla da ispuni upitnike potrebne u pretpristupnim pregovorima, ali i iskoristi finansijska sredstva od Evropske unije. To potvrđuje i Tanja Topić, analitičarka, koja navodi kako je i ovo pitanje u Bosni i Hercegovini ispolitizovano.
„Da li je zaista jedino rješenje da su u BiH takvi zakoni i takve stvari nameću od međunarodnih autoriteta jer je očito nepostojanje političke kulture postizanja kompromisa i dijaloga nešto što obilježava politički prostor zadnjih 15 godina u BiH“, rekla je Topićeva.
Posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini proveden je u martu 1991.godine. Tada je u zemlji živjelo 4,4 miliona stanovnika , od čega su 44,47 posto bili Muslimani, 31,21 posto Srbi, 17,38 posto Hrvati, a Jugoslovena je bilo 5,54 posto. Novi popis, bez obzira kada bude proveden, ni izbliza neće oslikavati Bosnu i Hercegovinu kakva je bila prije 20 godina. Već sada neke procjene govore da pola miliona Bosanaca i Hercegovaca živi van granica zemlje u kojoj su rođeni, a nacionalna struktura stanovništva u gradovima i selima gotovo u 90 posto slučajeva nema veze sa onom prijeratnom.