Samit šefova diplomatije članica NATO o prijetnji od Rusije i migrantske krize

S lijeva na desno: Ursula fon der Lejen, predsjednica Evropske komisije, Krisjanis Karins, letonski premijer i Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO saveza, Riga, Letonija, 28. novembar 2021.

Ministri spoljnih poslova država članica NATO-a, uključujući i američkog državnog sekretara Entonija Blinkena (Anthony Blinken), sastaju se 30. novembra u Letoniji da raspravljaju o gomilanju vojske Ruske Federacije kod granice sa Ukrajinom, kao i o migrantskoj krizi na istočnim granicama Sjevernoatlantskog saveza, koju podstrekava Bjelorusija, saveznik zvanične Moskve.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je više puta izrazio zabrinutost zbog sve većeg broja ruskih vojnika nedaleko od granice sa Ukrajinom, i upozorio je Rusiju na “posljedice” ako odluči da upotrijebi silu.

Pročitajte i ovo: Minsk i Moskva najavili zajedničke vojne vježbe

“Ruske namjere nisu najjasnije, ali po drugi put ove godine vidimo neobičnu koncentraciju njihovih oružanih snaga. Tu su oklopna vozila, dronovi, elektronski sistemi za ratovanje, i desetine hiljada vojnika spremnih za borbu”, istakao je Stoltenberg, prenosi Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Na sastanku u Rigi, glavnom gradu Letonije, između ostalog teme će biti dodatna podrška za ukrajinsku vojsku ali i pojačavanje NATO snaga na istočnim granicama bloka.

Ukrajina – koja želi da postane članica NATO-a – na dvodnevni samit šalje ministra spoljnih poslova Dmitra Kulebu.

Kuleba je rekao stranim medijima 29. novembra u Kijevu da je Rusija prikupila 115.000 vojnika i teškog naoružanja u blizini ukrajinske granice, na okupiranoj teritoriji Krima i u dijelovima dvije istočne oblasti Luganska i Donjecka koje su okupirale separatisti.

"Bolje je djelovati sada, a ne kasnije" da se "odvrati Rusija", rekao je Kuleba. "Ono što vidimo je veoma ozbiljno."

Pročitajte i ovo: Šta se krije iza strahova od rata između Rusije i Ukrajine? 

Očekuje se da ministri raspravljaju o planovima, u slučaju da Rusija izvrši invaziju. NATO želi da pokaže Kremlju da će platiti visoku cijenu ukoliko nastavi da prijeti Ukrajini, ali ne žele da ih izazovu na agresivan čin.

Rusija, koja je preotela poluostrvo Krim od Ukrajine 2014. godine, i podržava separatiste na istoku ove države, poriče da planira napad i optužuje NATO za potpirivanje tenzija.

Entoni Blinken, američki državni sekretar, na samitu će da istakne snagu translatlantske veze, uspjeh NATO saveza u očuvanju ove zajednice, ali i posvećenost administracije predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) alijansi i njenim saveznicima, navedeno je iz Stejt Departmenta 29. novembra.

Prema ovom saopštenju, SAD su posvećene kolektivnoj odbrambenoj doktrini, koja je dio NATO povelje.

Problemi sa migracijama

Okupljanje u Rigi će se takođe baviti migrantskom krizom, sa kojom se suočavaju članice NATO – Poljska, Litvanija i Letonija.

Evropska unija je optužila Bjelorusiju da usmjerava hiljade migranata – uglavnom sa Srednjeg Istoka – ka granicama sa Poljskom, Litvanijom i Letonijom, u znak odmazde za sankcije EU protiv Minska.

Ove optužbe odbacuje bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko.

Pročitajte i ovo: Američka izaslanica: SAD i EU će uskoro primijeniti više sankcija na Bjelorusiju

NATO je izrazio “solidarnost” sa svojim istočnim članicama, a Stoltenberg i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen (Leyen) su obećali 28. novembra da će pojačati saradnju na polju migrantske krize. Fon der Lejen je poručila da će EU pojačati finansiranje upravljanja granicama u ove tri države.

Ministri će raspravljati i o NATO operacijama u Avganistanu, kao i o ključnom strateškom dokumentu Sjevernoatlantskog saveza – Strateškom konceptu, koji se bavi trenutnim izazovima i onima koji se tek pojavljuju, saopšteno je iz Stejt Departmenta.

Ovaj dokument bi trebalo da bude spreman za usvajanje na samitu NATO u Madridu, glavnom gradu Španije, u junu 2022. godine.