Priredila Gordana Knežević
Kada je riječ o odbrani, Americi je sve teže da napravi korak koji bi bio popularan u Evropi. Odustajanje Obamine administracije od instaliranja raketnog štita u Poljskoj i Češkoj, izazvalo je burne reakcije, kao i pitanje da li je neki dogovor ispod stola postignut sa Rusima oko zajedničkog stava o iranskim ambicijama u nuklearnom naoružanju.
Prije koju godinu, kada je bivši američki predsjednik, Buš, predložio da se u Češkoj Republici instalira radarski sistem, a u Poljskoj proturaketni štit, taj korak je automatski bio shvaćen kao prelazak obje ove države u zapadnu sferu. Nedavna odluka Baraka Obame da se od raketnog štita odustaje, s ciljem da se u kraćem vremenskom roku uspostavi efikasniji i jeftiniji sistem odbrane, eksplodirala je kao bomba.
Obradovali su se mnogobrojni kritičari raketnog štita, ali oni koji su u njegovu odbranu uložili lični kredibilitet – osjećaju se prevarenim. Jedan od njih je Leh Valesa, bivši poljski predsjednik.
Valesa: Očekivao sam nešto drugo, a ne takvu aroganciju od Sjedinjenih Država.
Valesa je kritikovao Obaminu administraciju zbog toga što se prije donošenja odluke nije konsultovala sa partnerima u Poljskoj i Českoj.
Valesa: Bili su potrebni prethodni razgovori i objašnjenja, tako da odluka bar izgleda kao dio zajedničkog dogovora, a ne samo američko unilateralno rješenje.
Mnogi političari u centralnoj Evropi – uključujući Valesu, proveli su dvije godine ubjeđujući svoju javnost da američki raketni štit nije prijetnja jer je otpor tom projektu bio dosta snažan.
František Šulc, novinar češkog lista Tiden i autor knjige o raketnom štitu, kaže da je najnovija odluka udarac mnogim političarima koji su predstavljali podršku takvoj vrsti odbrane.
Šulc: Političari su investirali dosta svog političkog kapitala u odbranu štita. Njima se ne sviđa Obamin potez, jer sada izgledaju kao gubitnici. Kritika ne dolazi samo od ljudi na ulici, već i iz drugih političkih partija, posebno od strane Socijaldemokrata. Oni će sigurno biti više nego oprezni prije nego što podrže neki sličan projekt.
Obama odbacio tvrdnje o ustupku Moskvi
Američki sekretar za odbranu, Robert Gejts, dao je garancije i Češkoj i Poljskoj da ce obje zemlje participirati u budućem sistemu odbrane. Taj sistem će biti mobilan i pretežno će biti lociran u zraku i na moru – ali u kasnijoj fazi imat će instalacije i na kopnu. To će biti sistemi za presretanje raketa.
Obama je u dvije televizijske debate potrošio mnogo energije da uvjeri svoje sagovornike da će s novim sistemom i Evropa imati mnogo efektniju zaštitu od eventualnog raketnog napada, imajući u vidu da bi prijetnju mogle predstavljati iranske rakete srednjeg i kratkog dometa. Obama je odbacio tvrdnje da je njegov potez izravni ustupak Moskvi, koja je od početka tvrdila da raketni štit predstavlja prijetnju ruskoj bezbijednosti. Ali Obamina objašnjenja nisu mnogo promijenila raspoloženje u Varšavi i Pragu.
Jedan od čeških dnevnika, dan nakon Obamine odluke, objavio je naslov: “Izdaja! Neće biti radara! Rusi su pobijedili!"
Bušova administracija insistirala je na tome da odbrambeni štit sa radarom, u blizini Praga, i deset pozicija za presretanje raketa u sjevernoj Poljskoj, predstavljaju zaštitu od mogućeg napada koji bi mogao doći iz Irana. Međutim, u Evropi je raketni štit - mnogo prije nego što je instaliran, bio simbol američke zaštite - vojne i političke – ali istovremeno i osigurač da se ne može ponoviti vrijeme ruske dominacije.
Češki novinar Šulc tvrdi da postoji duboko skriveni strah od ruskog utjecaja i da se tako može objasniti razočarenje sa Obaminom odlukom.
Šulc: Ljudima se čini da su Amerikanci napravili neki aranžman ispod stola s Rusima i da male zemlje, kao Poljska i Češka, plaćaju račun. Taj strah je prisutan čak i 20 godina nakon revolucije i promjena.
Zaokret u američkoj spoljnoj politici
Vrijeme Obamine odluke – koje praktično koincidira sa godišnjicom početka II svjetskog rata i obilježavanjem 70. godišnjice sovjetske invazije Poljske, dodaje ulje na vatru aktuelnih strahova. Bez obzira na Obamina uvjeravanja, malo ko u Evropi vjeruje da ruske primjedbe nisu imale utjecaja na američku odluku o odustajanju od štita.
Bivši češki ministar spoljnih poslova, Karel Schwarzenberg, imao je značajno mjesto u pregovorimasa Wasingtonom oko raketnog štita. On smatra da je Obamina odluka ustupak Rusima i da signalizira zaokret u američkoj spoljnoj politici.
Schwarzenberg: Mi smo se borili za podršku tom radaru u Češkoj i nije bilo lako to osigurati jer sama ideja takve zaštite nije bila popularna u Istočnoj Evropi. Sada je izvjesno da su američki prioriteti izmijenjeni i da je njihova pažnja na Iranu i Bliskom Istoku.
Nasuprot ovako dubokom razočarenju bivšeg češkog ministra, u Moskvi je Obamina odluka opisana kao “konstruktivan korak u dobrom pravcu“, kako je to rekao ruski predsjednik Medvjedev.
Ruski vojni analitičar, Aleksandar Golts, kaže da se raspoloženje Moskve može uskoro promijeniti.
Golts: Neću biti ni malo iznenađen ako ruski eksperti uskoro izjave da projekt novog zaštitnog raketnog sistema predstavlja opasnost za Rusiju i dovodi u pitanje njenu bezbjednost.
Ruski zvaničnici već su izrazili sumnju u to kakav će biti novi američki plan, a ruski amabasador, Dimitri Rogozin, posebno je izrazio strah da se sve te rakete za presretanje ne nađu negdje uz rusku obalu. (Claire Bigg)
Kada je riječ o odbrani, Americi je sve teže da napravi korak koji bi bio popularan u Evropi. Odustajanje Obamine administracije od instaliranja raketnog štita u Poljskoj i Češkoj, izazvalo je burne reakcije, kao i pitanje da li je neki dogovor ispod stola postignut sa Rusima oko zajedničkog stava o iranskim ambicijama u nuklearnom naoružanju.
Prije koju godinu, kada je bivši američki predsjednik, Buš, predložio da se u Češkoj Republici instalira radarski sistem, a u Poljskoj proturaketni štit, taj korak je automatski bio shvaćen kao prelazak obje ove države u zapadnu sferu. Nedavna odluka Baraka Obame da se od raketnog štita odustaje, s ciljem da se u kraćem vremenskom roku uspostavi efikasniji i jeftiniji sistem odbrane, eksplodirala je kao bomba.
Obradovali su se mnogobrojni kritičari raketnog štita, ali oni koji su u njegovu odbranu uložili lični kredibilitet – osjećaju se prevarenim. Jedan od njih je Leh Valesa, bivši poljski predsjednik.
Valesa: Očekivao sam nešto drugo, a ne takvu aroganciju od Sjedinjenih Država.
Valesa je kritikovao Obaminu administraciju zbog toga što se prije donošenja odluke nije konsultovala sa partnerima u Poljskoj i Českoj.
Valesa: Bili su potrebni prethodni razgovori i objašnjenja, tako da odluka bar izgleda kao dio zajedničkog dogovora, a ne samo američko unilateralno rješenje.
Političari su investirali dosta svog političkog kapitala u odbranu štita. Njima se ne sviđa Obamin potez, jer sada izgledaju kao gubitnici
Mnogi političari u centralnoj Evropi – uključujući Valesu, proveli su dvije godine ubjeđujući svoju javnost da američki raketni štit nije prijetnja jer je otpor tom projektu bio dosta snažan.
František Šulc, novinar češkog lista Tiden i autor knjige o raketnom štitu, kaže da je najnovija odluka udarac mnogim političarima koji su predstavljali podršku takvoj vrsti odbrane.
Šulc: Političari su investirali dosta svog političkog kapitala u odbranu štita. Njima se ne sviđa Obamin potez, jer sada izgledaju kao gubitnici. Kritika ne dolazi samo od ljudi na ulici, već i iz drugih političkih partija, posebno od strane Socijaldemokrata. Oni će sigurno biti više nego oprezni prije nego što podrže neki sličan projekt.
Obama odbacio tvrdnje o ustupku Moskvi
Američki sekretar za odbranu, Robert Gejts, dao je garancije i Češkoj i Poljskoj da ce obje zemlje participirati u budućem sistemu odbrane. Taj sistem će biti mobilan i pretežno će biti lociran u zraku i na moru – ali u kasnijoj fazi imat će instalacije i na kopnu. To će biti sistemi za presretanje raketa.
Obama je u dvije televizijske debate potrošio mnogo energije da uvjeri svoje sagovornike da će s novim sistemom i Evropa imati mnogo efektniju zaštitu od eventualnog raketnog napada, imajući u vidu da bi prijetnju mogle predstavljati iranske rakete srednjeg i kratkog dometa. Obama je odbacio tvrdnje da je njegov potez izravni ustupak Moskvi, koja je od početka tvrdila da raketni štit predstavlja prijetnju ruskoj bezbijednosti. Ali Obamina objašnjenja nisu mnogo promijenila raspoloženje u Varšavi i Pragu.
Jedan od čeških dnevnika, dan nakon Obamine odluke, objavio je naslov: “Izdaja! Neće biti radara! Rusi su pobijedili!"
Bušova administracija insistirala je na tome da odbrambeni štit sa radarom, u blizini Praga, i deset pozicija za presretanje raketa u sjevernoj Poljskoj, predstavljaju zaštitu od mogućeg napada koji bi mogao doći iz Irana. Međutim, u Evropi je raketni štit - mnogo prije nego što je instaliran, bio simbol američke zaštite - vojne i političke – ali istovremeno i osigurač da se ne može ponoviti vrijeme ruske dominacije.
Češki novinar Šulc tvrdi da postoji duboko skriveni strah od ruskog utjecaja i da se tako može objasniti razočarenje sa Obaminom odlukom.
Šulc: Ljudima se čini da su Amerikanci napravili neki aranžman ispod stola s Rusima i da male zemlje, kao Poljska i Češka, plaćaju račun. Taj strah je prisutan čak i 20 godina nakon revolucije i promjena.
Zaokret u američkoj spoljnoj politici
Vrijeme Obamine odluke – koje praktično koincidira sa godišnjicom početka II svjetskog rata i obilježavanjem 70. godišnjice sovjetske invazije Poljske, dodaje ulje na vatru aktuelnih strahova. Bez obzira na Obamina uvjeravanja, malo ko u Evropi vjeruje da ruske primjedbe nisu imale utjecaja na američku odluku o odustajanju od štita.
Bivši češki ministar spoljnih poslova, Karel Schwarzenberg, imao je značajno mjesto u pregovorima
Sada je izvjesno da su američki prioriteti izmijenjeni i da je njihova pažnja na Iranu i Bliskom Istoku
Schwarzenberg: Mi smo se borili za podršku tom radaru u Češkoj i nije bilo lako to osigurati jer sama ideja takve zaštite nije bila popularna u Istočnoj Evropi. Sada je izvjesno da su američki prioriteti izmijenjeni i da je njihova pažnja na Iranu i Bliskom Istoku.
Nasuprot ovako dubokom razočarenju bivšeg češkog ministra, u Moskvi je Obamina odluka opisana kao “konstruktivan korak u dobrom pravcu“, kako je to rekao ruski predsjednik Medvjedev.
Ruski vojni analitičar, Aleksandar Golts, kaže da se raspoloženje Moskve može uskoro promijeniti.
Golts: Neću biti ni malo iznenađen ako ruski eksperti uskoro izjave da projekt novog zaštitnog raketnog sistema predstavlja opasnost za Rusiju i dovodi u pitanje njenu bezbjednost.
Ruski zvaničnici već su izrazili sumnju u to kakav će biti novi američki plan, a ruski amabasador, Dimitri Rogozin, posebno je izrazio strah da se sve te rakete za presretanje ne nađu negdje uz rusku obalu. (Claire Bigg)