SAD moraju da se pripreme za 'dugoročnu' konfrontaciju s Rusijom, navodi Helsinška komisija SAD

Predsedavajući Helsinške komisije SAD Džo Vilson (desno) tokom posete Buči u Ukrajini 2023.

Sjedinjene Američke Države moraju da se pripreme za "dugoročnu" konfrontaciju sa Rusijom koja se neće završiti kada autoritarni predsednik Vladimir Putin ode s političke scene, navodi se u novom izveštaju dvopartijske komisije u SAD.

Helsinška komisija SAD u izveštaju objavljenom u ponedeljak navela je da je poraz Rusije na bojnom polju u Ukrajini ključan za pobedu u toj konfrontaciji, a Vašington bi trebalo da učini sve što može da osigura da Kijev pobedi, prenela je redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Komisija, koja je osnovana 1975. godine radi praćenja stanja ljudskih prava u sovjetskom bloku, sastoji se od 18 poslanika podjednako podeljenih između Predstavničkog doma i Senata, kao i tri predstavnika izvršne vlasti.

Pročitajte i ovo: Dok rat bjesni, Ukrajina ponovno uvučena u američke političke borbe

"Neće biti nade za mirnu i stabilnu Rusiju dok je i dalje angažovana u ratu i okupaciji svojih suseda", navodi se u izveštaju komisije.

"Pobeda Ukrajine nad ruskim agresorima je neophodan, ali ne i dovoljan korak ka ne samo primoravanju Rusije na značajne refleksije i reforme, već i ka iskorenjivanju ruskog uticaja i širem suprotstavljanju ruskoj agresiji", navodi Helsinška komisija SAD.

Izveštaj komisije je objavljen dok je neizvesna budućnost američke vojne podrške Kijevu u njegovom skoro trogodišnjem odbrambenom ratu protiv Rusije, pošto krilo Republikanske partije, na čelu sa predsedničkim kandidatom Donaldom Trampom (Trump), dovodi u pitanje posvećenost značajnoj finansijskoj podršsci.

Američki Kongres je izdvojio 175 milijardi dolara za podršku Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, pri čemu je većina sredstava potrošena u SAD za proizvodnju oružja i druge robe i usluge. Ukrajini će biti potrebna još jedan veliki paket pomoći SAD početkom sledeće godine kako bi oterala ruske snage sa svoje teritorije.

Tramp, koji tvrdi da ima dobre odnose s Putinom, rekao je da će brzo ispregovarati kraj rata ako bude izabran za predsednika. Budući da Rusija kontroliše skoro 20 odsto ukrajinske teritorije, svaki dogovor sada bi verovatno primorao Kijev da napravi teritorijalne ustupke. A bez bezbednosnih garancija SAD ili NATO-a, ništa ne jamči da Putin neće ponovo izvršiti invaziju.

Potpredsednica Kamala Haris (Harris), predsednička kandidatkinja Demokratske partije, podržava pomoć Ukrajini, ali je nejasno koliko je ona spremna da ide dalje od sadašnjeg predsednika Džoa Bajdena (Joe Biden). Ukrajinske pristalice kritikovale su njegovu administraciju zbog spore vojne pomoći Kijevu, dajući joj dovoljno da preživi, ali ne dovoljno da pobedi.

Vaš browser nepodržava HTML5

Kako Trump i Harris gledaju na Rusiju i rat u Ukrajini?

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otputovao je prošle nedelje u Belu kuću da bi Bajdenu predstavio svoj "plan pobede" i tražio dozvolu za udare na vojne ciljeve duboko u Rusiji američkim raketama. Bela kuća nije najavila promenu politike posle tog sastanka.

Dvopartijski izveštaj, koji predvodi predsedavajući Helsinške komisije SAD, republikanac Džo Vilson (joe Wilson), može se posmatrati kao podsticaj za obe stranke u slučaju pobede na izborima za predsednika i Kongres da nastave pružanje pomoći.

Vilson je među republikancima koji su vatrene pristalice Ukrajine.

Putin je pokušao da opravda invaziju tvrdnjom da je Ukrajina istorijski pripadala Rusiji. Istovremeno, on pokušava da ponovo izgradi sferu uticaja Kremlja na bivšem sovjetskom prostoru. On je postavio ljude na vlast u Rusiji koji dele njegovo mišljenje kako bi osigurao da se njegova politika nastavi i pošto više ne bude na funkciji.

"Dok Rusija ne bude mogla da se suoči sa svojom imperijalnom istorijom i sadašnjošću, ne prestane da koristi represiju i korupciju kao oruđe moći i ne izgradi institucije vlasti koje su zasnovane na poštovanju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, Rusija ne može biti odgovoran međunarodni akter. Moramo biti spremni da se dugoročno borimo s Rusijom", navodi se u izveštaju Helsinške komisije SAD.