Američki ministar obrane Chuck Hagel izjavio je da administracija u Washingtonu razmatra mogućnost naoružavanja sirijskih pobunjenika. No, kako je istaknuo, osobno, još nije siguran da je to i najpametnija odluka. Istodobno, agencije navode da glavni tajnik UN pokušava naći diplomatsko rješejne kako bi se zaustavilo daljnje širenje nasilje u Siriji.
Sjedinjene Američke Države za sada osiguravaju humanitarnu pomoć, kao i neubojita vojna sredstva sirijskim opozicijskim snagama. Mnogi se plaše da bi oružje moglo završiti u rukama antizapadnih islamskih militanata. Ministar Hagel naglašava da se razmatraju sve opcije.
„Razgovor ne znači da ćete nešto učiniti ili ne. O opcijama razgovaramo s našim partnerima i medjunarodnom zajednicom. Mi za te poteze koje učinimo snosimo odgovornost“.
Rasprava o mogućoj američkoj vojnoj pomoći pojačala se nakon indicija da je u sukobu u Siriji korišteno kemijsko naoružanje, istina u manjim količinama. Sirjska vlast i opozicija se medjusobvno optužuju za to.
Vjeruje se da sirijski pobun jenici dobivaju oružje od Katara i Saudijske Arabije, a Asadov režim od Irana i Rusije.
Predsjednik Barack Obama, koji je u posjetu Meksiku prilično je oprezan, i naglašava opasnost šireg sukoba.
„Znamo da sirijski režim dobija i vojnu pomoć, ali i razne oblike podrške drugih zemalja, ali želimo biti sigurni da će svaki korak koji poduzmemo biti u interesu gradjana Sirije koji će, nakon Asadova odlaska, sami odlučiti o svojoj sudbini, radije nego da vode dugi, krvavi i sektaški rat“, rekao je Obama.
U medjuvremenu je glavni tajnik UN Ban Ki- moon razgovarao s ambasadorima stalnih članica Vijeća sigurnosti, do sada podijeljenih oko koraka koje medjunarodna zajednica treba poduzeti kako bi se okončao sukob.
Konzultacije iza zatvorenih vrata su se održavale u sjenci najave medjunarodnog posrednika Lakhadara Brahimiji da će podnijeti ostavku, frustriran, medjunarodnim neslaganjima oko Sirije. Iako nema službene objave, Brahimi je to početkom tjedna rekao nekolicini UN-ovih diplomata, i navodno bi krajem mjeseca trebao otići sa funkcije.
Zbog neslaganja medju stalnim članicama Vijeća sigurnosti, sirijski konflikt ušao je u treću godinu. Najmanje 70 tisuća je poginulih, 1,4 milijuna rasljenih i tisuće izbjeglih u susjedne zemlje.
Sjedinjene Američke Države za sada osiguravaju humanitarnu pomoć, kao i neubojita vojna sredstva sirijskim opozicijskim snagama. Mnogi se plaše da bi oružje moglo završiti u rukama antizapadnih islamskih militanata. Ministar Hagel naglašava da se razmatraju sve opcije.
„Razgovor ne znači da ćete nešto učiniti ili ne. O opcijama razgovaramo s našim partnerima i medjunarodnom zajednicom. Mi za te poteze koje učinimo snosimo odgovornost“.
Rasprava o mogućoj američkoj vojnoj pomoći pojačala se nakon indicija da je u sukobu u Siriji korišteno kemijsko naoružanje, istina u manjim količinama. Sirjska vlast i opozicija se medjusobvno optužuju za to.
Vjeruje se da sirijski pobun jenici dobivaju oružje od Katara i Saudijske Arabije, a Asadov režim od Irana i Rusije.
Predsjednik Barack Obama, koji je u posjetu Meksiku prilično je oprezan, i naglašava opasnost šireg sukoba.
„Znamo da sirijski režim dobija i vojnu pomoć, ali i razne oblike podrške drugih zemalja, ali želimo biti sigurni da će svaki korak koji poduzmemo biti u interesu gradjana Sirije koji će, nakon Asadova odlaska, sami odlučiti o svojoj sudbini, radije nego da vode dugi, krvavi i sektaški rat“, rekao je Obama.
U medjuvremenu je glavni tajnik UN Ban Ki- moon razgovarao s ambasadorima stalnih članica Vijeća sigurnosti, do sada podijeljenih oko koraka koje medjunarodna zajednica treba poduzeti kako bi se okončao sukob.
Konzultacije iza zatvorenih vrata su se održavale u sjenci najave medjunarodnog posrednika Lakhadara Brahimiji da će podnijeti ostavku, frustriran, medjunarodnim neslaganjima oko Sirije. Iako nema službene objave, Brahimi je to početkom tjedna rekao nekolicini UN-ovih diplomata, i navodno bi krajem mjeseca trebao otići sa funkcije.
Zbog neslaganja medju stalnim članicama Vijeća sigurnosti, sirijski konflikt ušao je u treću godinu. Najmanje 70 tisuća je poginulih, 1,4 milijuna rasljenih i tisuće izbjeglih u susjedne zemlje.