Američke federalne vlasti optužile su za špijunažu i krađu državne imovine Edwarda Snowdena, bivšeg službenika američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) koji je razotkrio aferu o globalnom prisluškivanju.
Optužnica je otpečaćena u Okružnom sudu u Virdžiniji, a u priremi je i nalog za izručenje, prenose američki mediji.
SAD su već zatražile od vlasti Hong Konga, gdje se vjeruje da se Snowden krije, da ga pritvore na osnovu privremene potjernice, objavio je Washington Post, pozivajući se na izjave neimenovanih američkih zvaničnika.
Kineske vlasti demantovale su američke navode o tome da je Snowden radio za Peking, te je portparolka Mministarstva vanjskih poslova Kine Hua Čunjing izjavila kako su tvrdnje da je Snowden špijunirao u korist Kine "potpuno neosnovane".
Kina ima ugovor o izručenju sa SAD-om, iako analitičari tvrde da bi Peking blokirao svaki pokušaj izručenja Snowdena te da bi se proces odugovlačio mjesecima.
Bivši zapolenik CIA-e koji je odao pojedinosti američkog strogo povjerljivog nadzora telefonskih poziva i komunikacije na internetu nestao je prije desetak dana iz hotela u Hong Kongu. Niko ne zna gdje je, ali sumnja se da je još uvijek u Hong Kongu.
Početkom juna se saznalo da su američke agencije skupljale milione telefonskih poziva i da su pratile komunikaciju na internetu.
Curenje informacija je uzrokovalo i globalne političke posljedice zbog tvrdnji da je Britanska elektronska nadzorna agencija GCHQ koristila američki sistem za špijunažu britanskih državljana.
On je rekao medijima da je "NSA izgradila infrastrukturu koja omogućava praćenje gotovo svakoga.
"Ne želim živjeti u društvu koje radi ovakve stvari. Ne želim živjeti u svijetu u kojem se snima sve što kažem i radim“, rekao je Snowden.
On je priznao da bi mogao završiti u zatvoru i da strahuje za ljude koji ga poznaju.
U izjavi za medije firma Booz Allen Hamilton je potvrdila da je Snowden bio njihov zaposlenik manje od tri mjeseca.
„Ukoliko su tačne, ovakve aktivnosti predstavljaju tešku povredu našeg Kodeksa i ključnih vrijednosti naše firme“, kaže se u izjavi.
Prvo curenje informacija se desilo kada je Guardian izvijestio da je Američki tajni sud naredio telefonskoj kompaniji Verizon da preda Nacionalnoj agenciji za sigurnost milione zapisa telefonskih poziva. Ti podaci uključuju brojeve telefona obje strane, vrijeme, trajanje i lokaciju poziva.
Zatim su Washington Post i Guardian izvijestili da se NSA direktno prikačila na servere devet internet kompanija uključujući Facebook, Google, Microsoft i Yahoo kako bi pratila protok informacija na internetu uz pomoć programa pod nazivom Prism.
Sve navedene internet kompanije su odbile priznati da su Američkoj vladi dale pristup svojim serverima.
Prikupljeni podaci se koriste za praćenje stranih državljana koji su osumnjičeni za terorizam ili špijunažu. NAS također prikuplja ispise telefonskih poziva američkih državljana, ali navodno ne snimaju sadržaj njihovih poziva.
Iz ureda Jamesa Clappera, direktora NAS-a navedeno je da su informacije prikupljene u Prismu dobivene uz saglasnost tajnog Stranog obavještajnog suda za nadzor.
Prism je autoriziran izmjenama Američkog zakona o nadzoru za vrijeme mandata predsjednika Georgea W. Busha, a prošle godine ga je obnovila i administracija predsjednika Baracka Obame.
Obama je branio programe nadzora uvjeravajući Amerikance da niko ne prisluškuje njihove telefonske pozive.
Optužnica je otpečaćena u Okružnom sudu u Virdžiniji, a u priremi je i nalog za izručenje, prenose američki mediji.
SAD su već zatražile od vlasti Hong Konga, gdje se vjeruje da se Snowden krije, da ga pritvore na osnovu privremene potjernice, objavio je Washington Post, pozivajući se na izjave neimenovanih američkih zvaničnika.
Kineske vlasti demantovale su američke navode o tome da je Snowden radio za Peking, te je portparolka Mministarstva vanjskih poslova Kine Hua Čunjing izjavila kako su tvrdnje da je Snowden špijunirao u korist Kine "potpuno neosnovane".
Kina ima ugovor o izručenju sa SAD-om, iako analitičari tvrde da bi Peking blokirao svaki pokušaj izručenja Snowdena te da bi se proces odugovlačio mjesecima.
Bivši zapolenik CIA-e koji je odao pojedinosti američkog strogo povjerljivog nadzora telefonskih poziva i komunikacije na internetu nestao je prije desetak dana iz hotela u Hong Kongu. Niko ne zna gdje je, ali sumnja se da je još uvijek u Hong Kongu.
Početkom juna se saznalo da su američke agencije skupljale milione telefonskih poziva i da su pratile komunikaciju na internetu.
Curenje informacija je uzrokovalo i globalne političke posljedice zbog tvrdnji da je Britanska elektronska nadzorna agencija GCHQ koristila američki sistem za špijunažu britanskih državljana.
Edward Snowden
Snowdena je kao bivšeg tehničkog asistenta CIA-e zapošljavala firma Booz Allen Hamilton koju je angažovala Nacionalna agencija za sigurnost (NSA).On je rekao medijima da je "NSA izgradila infrastrukturu koja omogućava praćenje gotovo svakoga.
"Ne želim živjeti u društvu koje radi ovakve stvari. Ne želim živjeti u svijetu u kojem se snima sve što kažem i radim“, rekao je Snowden.
On je priznao da bi mogao završiti u zatvoru i da strahuje za ljude koji ga poznaju.
U izjavi za medije firma Booz Allen Hamilton je potvrdila da je Snowden bio njihov zaposlenik manje od tri mjeseca.
„Ukoliko su tačne, ovakve aktivnosti predstavljaju tešku povredu našeg Kodeksa i ključnih vrijednosti naše firme“, kaže se u izjavi.
Prvo curenje informacija se desilo kada je Guardian izvijestio da je Američki tajni sud naredio telefonskoj kompaniji Verizon da preda Nacionalnoj agenciji za sigurnost milione zapisa telefonskih poziva. Ti podaci uključuju brojeve telefona obje strane, vrijeme, trajanje i lokaciju poziva.
Zatim su Washington Post i Guardian izvijestili da se NSA direktno prikačila na servere devet internet kompanija uključujući Facebook, Google, Microsoft i Yahoo kako bi pratila protok informacija na internetu uz pomoć programa pod nazivom Prism.
Sve navedene internet kompanije su odbile priznati da su Američkoj vladi dale pristup svojim serverima.
Prikupljeni podaci se koriste za praćenje stranih državljana koji su osumnjičeni za terorizam ili špijunažu. NAS također prikuplja ispise telefonskih poziva američkih državljana, ali navodno ne snimaju sadržaj njihovih poziva.
Iz ureda Jamesa Clappera, direktora NAS-a navedeno je da su informacije prikupljene u Prismu dobivene uz saglasnost tajnog Stranog obavještajnog suda za nadzor.
Prism je autoriziran izmjenama Američkog zakona o nadzoru za vrijeme mandata predsjednika Georgea W. Busha, a prošle godine ga je obnovila i administracija predsjednika Baracka Obame.
Obama je branio programe nadzora uvjeravajući Amerikance da niko ne prisluškuje njihove telefonske pozive.