Bidenova administracija službeno je utvrdila da nasilje koje je vojska Mjanmara počinila nad manjinom Rohinja predstavlja genocid i zločine protiv čovječnosti, što je potez za koji zagovornici kažu da bi trebao pojačati napore da se hunta koja sada vodi Mjanmarom smatra odgovornom, javlja Reuters.
Državni tajnik Antony Blinken objavit će odluku u ponedjeljak, 21. marta, u američkom Memorijalnom muzeju holokausta u Washingtonu, rekli su američki dužnosnici, koji trenutno ima izložbu o teškom položaju Rohinja.
Dolazi gotovo 14 mjeseci nakon što je preuzeo dužnost i obećao da će provesti novu reviziju nasilja.
Pročitajte i ovo: Brod sa 120 Rohindža se iskrcao u IndonezijiOružane snage Mjanmara pokrenule su 2017. vojnu operaciju koja je protjerala najmanje 730.000 uglavnom muslimanskih Rohinja iz svojih domova u susjedni Bangladeš, gdje su ispričali o ubistvima, masovnim silovanjima i paljevinama.
Godine 2021. mjanmarska vojska je preuzela vlast pučem.
Američki dužnosnici i jedna vanjska odvjetnička tvrtka prikupili su dokaze u nastojanju da brzo priznaju ozbiljnost zločina, no tada je državni tajnik Mike Pompeo odbio donijeti odluku.
Blinken je naručio vlastitu "pravnu i činjeničnu analizu", rekli su američki dužnosnici Reutersu pod uvjetom da ostanu anonimni.
Pročitajte i ovo: UN: Tri miliona ljudi u Mjanmaru zavisi od humanitarne pomoćiAnaliza je zaključila da vojska Mjanmara čini genocid, a Washington vjeruje da će formalna odlučnost povećati međunarodni pritisak da se hunta pozove na odgovornost.
"To će im otežati daljnje zloupotrebe", rekao je jedan visoki dužnosnik State Departmenta.
Dužnosnici u veleposlanstvu Mjanmara u Washingtonu i glasnogovornik hunte nisu odmah odgovorili na e-mailove u kojima se traži komentar.
Mjanmarska vojska je poricala da je počinila genocid nad Rohinjama, kojima je uskraćeno državljanstvo u Mjanmaru, te je rekla da je provodila operaciju protiv terorista 2017.
Misija UN-a za utvrđivanje činjenica zaključila je 2018. da je kampanja vojske uključivala "genocidna djela", no Washington je tada zvjerstva nazvao "etničkim čišćenjem", izrazom koji nema pravnu definiciju prema međunarodnom kaznenom pravu.
"To je stvarno signal svijetu, a posebno žrtvama i preživjelima unutar zajednice Rohinja i šire da Sjedinjene Države prepoznaju ozbiljnost onoga što se događa", rekao je drugi visoki dužnosnik State Departmenta o Blinkenovoj objavi u ponedjeljak.
Odluka o genocidu ne pokreće automatski kaznenu akciju SAD-a.
Od hladnog rata, State Department je službeno koristio termin šest puta da opiše genocid u Bosni, Ruandi, Iraku i Darfuru, napade "Islamske države" na jazide i druge manjine, a posljednji put prošle godine, zbog postupanja Kine prema Ujgurima i drugim manjinama. Kina poriče tvrdnje o genocidu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Hiljade Rohinja izbjeglica ponovo u bezizlazu
Blinken će također objaviti milion dolara dodatnog financiranja za Neovisni istražni mehanizam za Mjanmar (IIMM), tijelo Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Ženevi koje prikuplja dokaze za potencijalne buduće kaznene progone.
"To će poboljšati našu poziciju dok pokušavamo izgraditi međunarodnu potporu kako bismo pokušali spriječiti daljnje zločine i pozvati ih na odgovornost", rekao je prvi američki dužnosnik.
Američki senator Jeff Merkley, član Senatskog odbora za vanjske odnose koji je 2017. predvodio izaslanstvo Kongresa u Mjanmaru i Bangladešu, pozdravio je taj potez.
"Iako je ova odlučnost odavno zakašnjela, ona je ipak snažan i kritično važan korak u pozivanju na odgovornost ovog brutalnog režima", rekao je Merkley u priopćenju.
Istraga u Hagu
Međunarodni kazneni sud (ICC), zaseban sud u Haagu, također istražuje deportaciju Rohinja iz Mjanmara.
Mjanmar se protivi istragama i odbio je surađivati, tvrdeći da ICC nema nadležnost i da je na njegovu odluku da pokrene istragu potaknule "optužene priče o mučnim osobnim tragedijama koje nemaju nikakve veze s pravnim argumentima o kojima je riječ".
John Sifton, direktor za zagovaranje Azije u Human Rights Watchu, rekao je da se vojska Mjanmara suočila s "nekoliko stvarnih posljedica za svoje zločine, bilo protiv Rohinja ili drugih etničkih manjinskih skupina u Mjanmaru".
Pročitajte i ovo: Mjanmar traži dokaze o etničkom čišćenju RohindžiOsim što bi nametnule više ekonomskih sankcija hunti, Sjedinjene Države bi trebale tražiti rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja bi sve navodne zločine vojske proslijedila Međunarodnom kaznenom sudu, rekao je Sifton.
Ako Rusija i Kina stave veto na rezoluciju, što je vjerovatno, Washington bi trebao voditi akciju u Općoj skupštini UN-a, rekao je.
"Osude Mjanmara trebale bi biti povezane s konkretnim akcijama", rekao je.
Prije nego što je Blinken donio odluku ovog mjeseca, dužnosnici su raspravljali o tome može li okrivljavanje vlade Mjanmara - a ne posebno njegove vojske - za zločine zakomplicirati američku potporu svrgnutim demokratskim snagama u zemlji, prema izvoru upoznatom s tim.
State Department je odlučio okriviti vojsku, rekao je drugi visoki dužnosnik odjela.
"Nije jasno u kojoj je mjeri civilno vodstvo imalo kontrolu nad akcijama koje su se događale u državi Rakhine i tu se odluka u ovom trenutku završava", rekao je taj dužnosnik, koji nije komentirao interno razmatranje.
Izvor: Reuters