Administracija predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) u okviru šireg strateškog nadmetanja s Kinom priprema nove kontrole izvoza poluprovodnika i mašina za njihovu proizvodnju.
Ovim mjerama se žele obuzdati napori Pekinga da iskoristi napredne tehnologije kako bi ostvario globalnu vojnu i ekonomsku prednost, pišu svjetski mediji.
Kontrola izvoza i jačanje domaće proizvodnje
U sklopu napora Vašingtona da uguši ambicije Pekinga u sektoru razvoja napredne tehnologije poluprovodnika, američko ministarstvo trgovine ovih dana planira uvesti paket novih pravila koja će regulisati koje se tehnologije čipova mogu izvoziti u Kinu, napisao je Blumberg (Bloomberg).
Očekuje se da će nove mjere uključivati formaliziranje izvoznih ograničenja na tehnologiju kojom se proizvode napredni poluprovodnici, kao i zabranu prodaje alata za proizvodnju logičkih i memorijskih čipova u Kini te ograničavanje pristupa čipovima koji se koriste za superračunare i umjetnu inteligenciju (AI).
SAD su, pojašnjava Blumberg, sve više fokusirane na ograničavanje pristupa američkoj visokokvalitetnoj tehnologiji poluprovodnika kao i na jačanje vlastitih domaćih proizvodnih kapaciteta, kao dio šireg strateškog nadmetanja s drugom po veličini svjetskom ekonomijom.
- SAD zabranile kompanijama izgradnju fabrika u Kini na 10 godina
- EU predložila plan za proizvodnju čipova vrijedan 48 milijardi dolara
Članovi Kongresa dugo su vršili pritisak na Bijelu kuću da pooštri kontrolu oko poluprovodničke opreme u Kini, pri čemu su prethodne akcije bile više fokusirane na kompanije koje su označene kao rizik za nacionalnu sigurnost, kao što je kineska tehnološka kompanija Huavej (Huawei).
Pravila koja će biti objavljena ove sedmice uključivat će kontrolu izvoza tehnologije za proizvodnju čipova koji su označeni kao 14-nanometarski ili napredniji. Također će, naglašava Blumberg, proširiti takozvano pravilo o stranim direktnim proizvodima na više kineskih organizacija.
Oštra trgovinska mjera
Pravilo o direktnom stranom proizvodu je posebno oštra trgovinska mjera jer nameće ograničenja ne samo proizvođačima čipova u SAD, već i bilo kojoj kompaniji ili fabrici u svijetu koja se oslanja na američku opremu ili softver za proizvodnju čipova, napisao je Vašington post (The Washington post).
Pročitajte i ovo: Petogodišnji plan Kine za tehnološku samodovoljnostUpotreba takozvanog pravila o stranom direktnom proizvodu spriječit će kompanije bilo gdje u svijetu da prodaju određene napredne čipove kineskim kupcima bez dozvole vlade SAD-a ako kompanije koriste američku tehnologiju za proizvodnju čipova, ističe list uz pojašnjenje da na planeti gotovo da ne postoji poluprovodnik koji nije napravljen američkim alatima ili dizajniran softverom koji je nastao u Sjedinjenim Državama.
Stručnjaci tvrde da se poluprovodnički čipovi koji se koriste u superračunarima i određenim aplikacijama umjetne inteligencije mogu koristiti za razvoj nuklearnog oružja, hipersoničnih projektila i raketne odbrane.
Nova pravila Bajdenove administracije, naglašava Vašington post, predstavljaju jedan od najznačajnijih napora američke vlade da obuzda napore Pekinga da iskoristi tehnologiju za postizanje globalne prednosti u vojnom i ekonomskom smislu.
Analitičari kažu da će nova pravila uticati na mnoštvo kineskih kompanija koje koriste vrhunske AI čipove napravljene američkim alatima ili dizajnom, uključujući vodeće kineske proizvođače elektronike i internet platforme.
Ambicije Pekinga
Nova pravila Bajdenove administracije posljednji su u nizu poteza s ciljem sputavanja ambicija Pekinga da napravi oružje sljedeće generacije i automatizovane sisteme nadzora velikih razmjera, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).
Vašington planira da ograniči prodaju mikročipova proizvedenih u SAD-u za najmoćnije kineske digitalne projekte, što bi moglo ograničiti sposobnost velikih akademskih institucija i internet kompanija poput Alibabe i Tensenta (Tencent) da nabave dijelove koji su im potrebni za izgradnju vodećih centara baza podataka i superračunara.
S vremenom, kako se nivoi performansi superračunara povećavaju, ograničenje bi moglo ozbiljno ugroziti sposobnost Kine da, ukazuje list, razvije moćnu tehnologiju u nizu polja, uključujući bionauku, umjetnu inteligenciju i projektno inženjerstvo.
Mnogi kineski univerziteti, državne kompanije i internet kompanije rade uz pomoć superračunara koji se, između ostalog, koriste za prozaične zadatke poput analize saobraćaja na cesti, upravljanja društvenim mrežama ili vremenske prognoze ali i u, kako tvrde pojedini analitičari i istraživači, zlobije svrhe.
Kina je, naglašava Njujork tajms, koristila neke superračunare za napajanje invazivnih sistema nadzora koji ciljaju na etničke manjine poput Ujgura u zapadnoj kineskoj provinciji Sinđijang. Druge je Peking koristio za modeliranje nuklearnih eksplozija i dizajniranje oružja sljedeće generacije koje bi moglo izbjeći američku odbranu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Paraliza auto giganata zbog čipova
Uključivanje drugih zemalja
Dok Bajdenova administracija priprema nove kontrole izvoza poluprovodnika Kini, ujedno pokušava da uvuče i ključne saveznike kako SAD ne bi bile jedina zemlja koja postavlja ograničenja, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) pozivajući se na izvore koji su upoznati s tim.
Zajedničke kontrole izvoza SAD, Japana, Južne Koreje i evropskih zemalja mogle bi značajno ograničiti kinesku industriju čipova jer te zemlje, naglašava list, drže gotovo monopol nad proizvodnjom i prodajom ključne opreme i softvera potrebnog za izradu najnaprednijih čipova.
SAD su se već uključile u diplomatske napore da ograniče kineski pristup mašinama pozivajući holandsku vladu da blokira planove kompanije ASML Holding NV da proda kritičnu opremu Kini.
Industrija poluprovodnika rođena je u SAD, ali se posljednjih decenija preselila van zemlje, uglavnom na Tajvan, Južnu Koreju i Kinu, što mnogi američki zvaničnici i zakonodavci vide kao zabrinjavajuću ranjivost u nacionalnoj sigurnosti.
Napredni čipovi su, ocjenjuje Volstrit džurnal, sve više stub geopolitičke moći koji podupiru i vojne sisteme i mogućnosti obrade podataka neophodne za pokretanje moderne ekonomije.
Kako Kini postavlja sve više ograničenja, američko Ministarstvo trgovine također se priprema za uvođenje poreznih olakšica, grantova za izgradnju tvornica i finansiranja istraživanja kako bi pokušalo vratiti veći dio industrije poluprovodnika u SAD.
Veća ulaganja i mogućnost inovacija
Ekspanzija industrije poluprovodnika, koja pokreće sve, od pametnih telefona do balističkih projektila, ranije je uglavnom bila rukovođena dinamikom tržišta uz povremeno upravljanje i stimulisanje vlada. Međutim, geopolitičke tenzije između SAD-a i Kine prijete da raskomadaju ovaj zamršeni i veoma međusobno povezani sektor, ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times) uz napomenu da bi pojačana konkurencija ipak mogla podstaći dalje inovacije.
SAD su u posljednje dvije godine nametnule "čip prigušivanje" Kini, zabranjujući izvoz vrhunske poluprovodničke tehnologije u Peking. Kao odgovor, Kina ulaže milijarde u razvoj vlastitog sektora čipova. Troškovi se povećavaju za globalnu industriju, a efikasnost proizvodnje opada kako se postojeći lanci snabdijevanja mijenjaju. Međutim, ukazuje londonski list, nacionalna sigurnost sada nadmašuje ekonomsku logiku.
Ovaj zastoj već nanosi bol kompanijama poluprovodnika u zemljama koje su saveznice SAD, posebno u istočnoj Aziji, gdje je grupisan ogroman proizvodni kapacitet. Tajvanske i južnokorejske kompanije koje dominiraju industrijom nevoljko su prisiljene da biraju između Vašingtona i Pekinga. Bez Kine gube pristup jednom od svojih najvećih tržišta, ali se suočavaju i sa sve većom konkurencijom iz samih SAD.
Usvojen u julu, američki zakon o čipovima, koji obezbjeđuje 52 milijarde dolara subvencija nacionalnoj industriji poluprovodnika, signalizirao je odlučnost Vašingtona da oživi domaću proizvodnju.
Prema izvještaju Nju strit risrča (New Street Research), vlade u Kini, SAD, EU, Japanu i Indiji zajednički su obećale 190 milijardi dolara subvencija tokom jedne decenije u nastojanju da lokalizuju proizvodne kapacitete. Pojedini stručnjaci smatraju da bi ovaj svježi talas ulaganja mogao stimulisati inovacije, napisao je Fajnenšl tajms.